www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 15 Listopad 2019
 
 
JO IMA SVJEDOKA POKILJA I PALEA ZRINA - DAMIR BOROVAK
Srijeda, 08 Rujan 2010

Tekst i slike: Damir Borovak

 Zrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Kria pred raseljenim Zrinjanima i hodoasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebake prvostolnice dr. Zvonimir Kurei u koncelebraciji sa vl. Stjepanom Filipecom, upnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi  u nedjelju najbliu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice etnikog pokolja s paleom Zrina, poinjenoga u zoru na Malu Gospu 1943. g.

Ove godine to je ujedno bila 299. obljetnica posvete upne crkve koja je u crkvenim povijesnim dokumentima zabiljeena 14. rujna 1711. godine. Poznato je da zbog palea Zrina 1943.g. danas u Zrinu ne stanuje ni jedan Hrvat i ne postoji ni jedna hrvatska kua. Stoga je bio zanimljiv poziv fra Ivice Petanjaka poslije mise da se oko misnog stola okupe svi oni koji su roeni u Zrinu. Odaziv i nije bilo tako mali. Stoga se moe zakljuiti da još uvijek ima ivih svjedoka pokolja i palea Zrina.

Roeni u Zrinu

Na misnom slavlju nazoili i predstavnici Hrvatskog rtvoslovnog društva. Uz predsjednika prof. dr. Zvonimira Šeparovia nazoili su i lanovi predsjedništva, Ante Beljo koji je ujedno i ravnatelj Hrvatskog informativnog centra te Zdravka Buši i eljko Tomaševi. Profesor Šeparovi je pozvao sve ivue svjedoke palea i egzodusa da se jave kako bi se njihova svjedoanstva zapisala i ouvala za idue naraštaje.

Na misno slavlje uz vei broj hodoasnika koji u Zrin dolaze iz domoljubnih pobuda stigli su i lanovi Hrvatskog domobrana iz Rijeke i Zagreba te hrvatski branitelji i veterani Domovinskog rata. Poslije mise poloeno je cvijee i upaljene svijee podno kria na temeljima spaljene crkve. Potom su hodoasnici krenuli u razgledavanje Crkve sv. Magdalene i utvrde knezova Šubia Zrinskih u kojoj se 1508.g. rodio nezaboravan junak u obrani Hrvatske kraljevine od osmanlijskih osvajaa. Nikola Šubi Zrinski roen u Zrinu a slavno je poginuo 7. rujna 1566. u obrani Sigeta od Turaka.

Ostaje se za zapitati kada e hrvatska Vlada posvetiti duno poštovanje partizansko-etnikim rtvama Zrina te ozbiljno pristupiti povratu komunistiki otete imovine raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima. Takoer ostaje pitanje kada e se ozbiljno pokrenuti obnova hrvatske baštine u Zrinu, jer pomaci u obnovi na utvrdi i Crkvi sv. Magdalene iz godine u godinu su doista sramotno spori. Naalost još uvijek ostaje injenica da se hrvatski barjak ne vije na utvrdi Zrin. Jarbol na kojem je bio zavješen hrvatski barjak demontiran je i još uvijek zatrpan kamenjem, kao posljedica "obnove" koju vodi Ministarstvo kulture RH. 

 

Godine 1508. roen je Nikola Šubi u toj utvrdi koja je tada bila središnje boravište knezova Zrinskih. Moe se pretpostaviti i nadnevak roenja, u prosincu na dan sv. Nikole, jer se neko novoroenom djetetu ime davalo po danu roenja u katolikom kalendaru. Nikola je od rane mladosti ratovao protiv Turaka te se 1529. u 21. godini istaknuo u obrani Bea. Prošao je kroz mnogobrojne okršaje i postao je slavan kad je s 400 Hrvata godine 1542. spasio Peštu od sigurne propasti. Tadašnji suvremenici u Europi naveliko su slavili junaštvo Nikole Zrinskog, govorei da je poslan od samog Boga. Kad je turski sultan Sulejman I. s više od 100.000 vojnika i 300 topova krenuo u šesti vojni pohod na Be, Nikola Zrinski zatraio od svojih 2.500 ratnika, preteito Hrvata, obeanje o poslušnosti i vjernosti do smrti. Prije velike i sudbonosne bitke kod Sigeta 7. rujna 1566. prisegnuo je rijeima: Ja, Nikola knez Zrinski, obeavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu velianstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neu ostaviti, nego da u s vama ivjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!Svojom hrabrošu i vjernošu Nikola Šubi Zrinski i njegovi vojnici zadivili su tadašnji cijeli kršanski svijet.  Fra Ivica Petanjak, provincijal hrvatskih kapucina i sam je potomak stradalih Zrinjana proitao je lani pismo[i][i]  potpore izgradnji crkve Hrvatskih muenika u Udbini. U pismu su spomenuti detaljni podaci o teškom stradanju u Drugom svjetskom ratu: Mjesto Zrin je prije poetka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preivjeli Zrinjani i danas zovu. Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja. 

Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, što poginulo što pobijeno  213 osoba. Preivjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto. ene i djeca su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni veinom u etiri sela pokraj akova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Iako je Zrin u Hrvatskoj, iako su u njemu ivjeli samo Hrvati, do danas se nijedan Zrinjanin nije smio vratiti na svoje ognjište. ak ni danas nijedan Zrinjanin ne moe ostvariti pravo da mu se vrati bar komadi zemlje gdje mu je nekada stajala kua. upna crkva Našaša Svetog Kria srušena je do temelja, od nje nije ostao ni kamen na kamenu. Od kua starog Zrina ne postoji ni jedna jedina. Jedini tragovi predratnog Zrina su ruševine crkve Svete Marije Magdalene u nekadašnjem groblju i starog grada. Nakon 'Oluje', od 1996. godine pa na ovamo, preivjeli Zrinjani, njihovi potomci i prijatelji, svake se godine okupe u Zrinu u nedjelju koja je najblia blagdanu Male Gospe. Na Malu Gospu 1943. zvona su zadnji puta zvonila i zadnji puta je odrana procesija kod crkve Svete Marije, a sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje.


[i][i] Pismo je upueno 2008.g. upniku Crkve hrvatskih muenika u izgradnji na Udbini 
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!