www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 20 Listopad 2020
 
 
MOSTEC - NOVE TISUE UBIJENIH HRVATA - MILE PEORDA
etvrtak, 11 Studeni 2010
Jugozloin protiv ovjenosti

NOVE TISUE UBIJENIH HRVATA
U Sloveniji kod Mosteca otkriveno još jedno mnoštveno grobište iz 1945.

 U Sloveniji je, na polju Osredki, blizu sela Mostec, u opini Breice, nedaleko od Zaprešia, Dobove i atekih toplica, zapoelo iskopavanje posmrtnih ostataka tisua Hrvata, zarobljenih pripadnika Hrvatskih oruanih snaga Nezavisne drave Hrvatske, i civila, i inih rtava poratnih sustavnih pokolja, za koje se pouzdano pretpostavlja da se ve 65 godina nalaze zatrpani u 2 kilometra dugom protutenkovskom jarku. Slovenska su sredstva javnoga priopavanja, meu ostalima  dnevnici „Delo“ i „Dnevnik“ od 22. listopada, veoma iscrpno i uoljivo, javnosti predstavila poznate injenice o tomu stratištu, jednom od mjesta jugoslavenskih zloina protiv ovjenosti, na kojemu su posebne jedinice Jugoslavenske armije, prema nepotvrenim podatcima, pobile tisue, a moda i desetke tisua, ratnih zarobljenika i civila. Marko Štrovs, voa odjela za ratna grobišta pri Ministarstvu rada, obitelji i socijalnih pitanja RS, kazao je da posmrtni ostatci, pronaeni na dubini od 1,7 metra i širini 3,5 metra, potvruju da na tom mjestu nisu pokopani samo vojnici, nego i civili. Kolika je dubina jarka, još se ne znade, a Štrovs veli da su dobili nalog tono odrediti lokaciju mnoštvenoga grobišta, dok su daljnje odluke u rukama istranoga sudca i dravnoga odvjetništva.

 Na upit tko je sve pod mitraljeskom paljbom ljeta 1945. skonao u jarku, još nema tona odgovora. Prema nekim svjedoenjima, tu je najviše pobijeno hrvatskih vojnika, a osim njih i brojne hrvatske obitelji, meu kojima je bilo mnoštvo civila iz Zagreba. Zagrebanke su  i Zagrebane dopremali vlakom do Dobove, a dalje su ih, do stratišta, iivljavajui se na njima, gonili  da pješae. U „Dnevniku“ podsjeaju na svojedobno svjedoenje, sada pokojnoga, Ivana Gašperina iz Mosteca, koji je opisao svoj susret s transportima teretnjaka koji su ratne zarobljenike  vozili na stratište. Prema prianjima nekih Posavaca, u jarku po svoj prilici prevladavaju hrvatski bjegunci, koji su na kraju rata pokušali pobjei pred pobjednikim snagama. Ubijeni su i u jarak zatrpani i brojni ugledni i imuni Breiani. Štrovs je izjavio da slubeni dokumenti o ubojstvima ne postoje, jer je ondašnja komunistika vlast dobro znala da su ubojstva bila u suprotnosti i s domaim i sa stranim zakonodavstvom.
Mnoštveno ubijanje zarobljenika i civila trajalo je, prema nekim svjedoenjima, nekoliko mjeseci po svršetku rata, sve do 15. listopada 1945.

Na tomu je mjestu jugo-zloina i grobišta, bez suda i suenja okrutno usmrenih, zarobljenih hrvatskih vojnika i njihovih obitelji, dakle ena i djece, i pripadnika njemake vojske, nakon osamostaljenja Republike Slovenije, bio podignut kri, s natpisom: TUDI MI SMO PADLI ZA SVOBODO. Taj je spomen-kri palima za slobodu nepoznat netko odstranio, a u blizini  hrvatskoga „Grobiša ob Savi“  podie se velika istionica.

*(Objavljeno, s dvjema priloenim mapama mjesta zloina, u:
Hrvatsko slovo br. 811., str. 10., Zagreb, petak, 5.XI.2010.)

Mile Pešorda
(
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
00 385 (0)98 18 44 255)
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!