www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Komentari > MARTYRIUM CROATIAE - pismo lana HD - gosp. Mile Prpa
Nedjelja, 17 Studeni 2019
 
 
MARTYRIUM CROATIAE - pismo lana HD - gosp. Mile Prpa
Ponedjeljak, 25 Kolovoz 2008

Evo, pred nama je novi web portal – http:/// www.viktimologija.hr Hrvatskog rtvoslovnog društva. Malo je naroda u svijetu koji su tako snano obiljeeni rtvom – rtvom kao kontinuitetom kroz svoju povijest, kao što je to naš hrvatski narod. U Hrvatskoj ak postoji znanost, premda ne ex katedra, koja se bavi martyriumom Croatiae, hrvatskim mueništvom. Postoje brojni pojedinci, povjesniari, umjetnici, intelektualci raznih profesija koji istrauju njenu traginu povijest prepunu rtava i mueništva, a poglavito u dvadesetom stoljeu, u hrvatskim razmjerima toliko traginom i povijesno neistraenom. 

Pojedinci znanstvenici, povjesniari, domoljubi poput krtica ruju po njenoj novijoj povijesti i istrauju bezbrojna njena masovna stratišta kao corpus crimen u kojima kosti rtava  još nisu istrunule - na alost, još uvijek ivim drugovima, koji su izravno ili neizravno sudjelovali u magnum crimen, u neusporedivo najveoj tragediji hrvatskog naroda u njegovoj cjelokupnoj povijesti. I tako slau mozaik, sliku, zemljopisnu rtvoslovnu kartu, njene prešuivane tragedije u ratu i u "miru" – u ratu i u porau. U vremenu kad je la bila istina, a istina se sankcionirala kao la. 

Martyriumologija, nauka o mueništvu, znanost, disciplina ili kako god da to nazivali rijetko u kojem drugom narodu ima toliko materijala, toliko sirovine za obradu, da e joj trebati decenije i decenije istraivakog rada da stvori bar priblinu sliku o hrvatskom povijesnom stradalništvu, mueništvu, masovnim grobištima, o hrvatskim katynskim šumama. Katynska šuma!? Zar još ima netko tko ne zna – što je to? etrnaest  tisua i pet stotina zarobljenih poljskih asnika (oficira), te još jedanaest tisua civila, zarobljenika - izgubilo je ivote po nalogu generalisimusa Staljina i njegova tri ministra (pismeni dokument,  naredba za njihovo pogubljenje pronaena je u ruskim arhivima, potpisana – od strane etiri jahaa sovjetske apokalipse).  

Katynska šuma u Zapadnoj Rusiji u blizini Smolenskog, jedno je od tri stratišta gdje je NKVD likvidirao zarobljene poljske asnike i civile. Cijelo ovjeanstvo bilo je zgranuto nad tim zloinom, koji je poinjeno 1940.g, a otkriven od strane Nijemaca kad su prodrli u zapadnu Rusiju. Katynska šuma nije samo zloin, ve je od strane SSSR-a nijekana kao velika la  sve do 1992. g.
 

A naš Macelj, barem kao dvije Katynske šume, a Tezno u Sloveniji, a mariborska podruja, a Koevski rog, a Jazovka, a bezbrojna druga vea ili manja stratišta po Sloveniji, po Hrvatskoj, po BiH, po Srbiji - u broju kojeg ni ljudski mozak ne moe shvatiti…! I nitko za to ne pita! I nitko za to ne odgovara?! Kao da je svima svejedno. Eto, zato nam nasušno treba Hrvatsko rtvoslovno društvo, pa i web portal Viktimologija.hr! Treba to rtvoslovno društvo i zbog Jasenovca, Jadovnog i sl. stratišta. Jer ono ne smije djelovati jednosmjerno. Zloin je zloin bez obzira na ideološki predznak. Ono je potrebno zbog Istine, ma kako bila gorka i crna. I najcrnja istina je ljepša i od najljepše lai. Jednostavno zato jer je istina. Ne treba nam istina ni od crnih ni od crvenih! Treba nam Istina od objektivnog promatraa, treba nam Boja Istina koja e rasvijetliti svaku rtvu, ali i otkriti i svakog krvnika bez obzira kojoj je ideološkoj povijesnoj opciji pripadao. rtva ima pravo na svjetlost, na svjetlost Istine. Ima pravo na grob i sva identifikacijska obiljeja. Ima pravo na pijetet svojih najbliih i svojih prijatelja. Ima pravo na dostojanstvo mrtvih.

Zato, i svi prijatelji povijesne istine, putem rtvoslovnog društva ili na druge naine trebaju uvati i skupljati sva saznanja o stradalništvu, da tolike rtve ne padnu u zaborav. Da tolika stratišta ne ostanu neotkrivena, da tolika bol i suze njihovih najbliih dobije, gdje je god to mogue, i pojedinano grobno mjesto gdje e se moi izlijevati.
 

Svako pojedinano istraivanje povjesniara, povijesnih instituta ili entuzijasta svakako dobro je došlo. Ali neminovno je ukljuivanje i dravnih struktura i dravnih institucija. Ali izgleda da tamo nema velike volje za istraivanjem, kao da su skloni prepuštanju svega zaboravu, neka vrijeme uini svoje. A vrijeme je ve previše uinilo svoje.  

Mile Prpa, dip. pravnik

 
« Prethodna
 
Top! Top!