www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Komentari > Neka zvone zvona na zvoniku zagrebake Prvostolnice
Srijeda, 20 Studeni 2019
 
 
Neka zvone zvona na zvoniku zagrebake Prvostolnice
Nedjelja, 07 Rujan 2008

Mueništvo i rtva blagopokojnog kardinala Alojzija Stepinca bile su i bit e Svetinja za hrvatski narod i dovijeka uspomena na mueništvo i rtvu svih hrvatskih domoljuba koji su stradali i ivote izgubili za Titove Jugoslavije. Tadašnje vlasti dugo su i pomno skrivale okolnosti zbog kojih je Blaeni kardinal Alojzije Stepinac 18. rujna 1946. godine uhien i potom utamnien, te okolnosti pod kojima se razbolio i 10. veljae 1960. godine preminuo, no istodobno te su vlasti sve inile da se Blaenog kardinala proglasi dravnim neprijateljem broj jedan.





Tek nakon promjene politikih prilika u Hrvatskoj 90'-tih godina i stvaranja nezavisne, slobodne i demokratske hrvatske drave, arhivska graa postala je dostupnom  i hrvatska javnost konano je saznala istinu o montiranom sudskom postupku protiv Blaenog kardinala Alojzija Stepinca.

Tuno je meutim, što glavni kreatori tog sramotno montiranog sudskog postupka i njihovi pomagai - egzekutori, nikada nisu sudski bili procesuirani, niti su ikada odgovarali za uinjeno.

Za vjernike Crkve u Hrvata  utjeha je u spoznaji da je blagopokojni nadbiskup, kardinal Alojzije Stepinac beatifikacijom proglašen Blaenim, te da se svake godine, a ove je obiljeba desete obljetnice beatifikacije Kardinala, prisjete njegova mueništva i rtve za svoj hrvatski narod i svoju Domovinu.

Obveza je zbog sadašnjeg i budueg hrvatskog naraštaja govoriti i pisati o tome, jer to je najmanje što se moe uiniti u ime dunog pijeteta prema stradanju i rtvi hrvatskih domoljuba tijekom burne hrvatske povijesti, poglavito stradanjima i rtvama reima Titove Jugoslavije, o emu se desetljeima prešuivala istina.

18. kolovoza o.g., u Veernjem listu, objavljen je lanak pod naslovom „Velika matura“, lanak uglednog kolumniste, gospodina Tihomira Dujmovi, u kojem navodi, citiram dio ulomka lanka: "Titova Jugoslavija ubila više od 600 sveenika", završen citat dijela ulomka, što je zastrašujua spoznaja. To je do sada bila tabu tema, više zasigurno nee biti i zato se o tome mora javno progovoriti, odmah.

Ako se danas hrvatskim generalima Domovinskog rata sudi na Haaškom sudištu za „prekomjerno“ granatiranje tijekom Domovinskog rata na privremeno okupiranim podrujima Republike Hrvatske, tijekom oslobaanja grada Knina na primjer i to se tretira kao zloin, zašto onda ni  nakon što je proteklo više od pola stoljea, tonije 66 godina, nitko nije odgovarao za poinjeni zloin nad katolikim sveenikom Antunom Irgoli, zloin kojeg su poinili partizani 31.sijenja 1943. godine, u selu Stari Farkaši pokraj Siska.

itavo proteklo vrijeme trajao je muk i tišina, samo spomenik muki ubijenom sveeniku,  Antonu Irgoli, spomenik koji se nalazi pokraj crkve Pohoenja Blaene djevice Marije, u selu Stari Farkaši pokraj Siska, a podignut je 2001. godine od upljana Starog Farkašia, podsjetnik je, da je na tom mjestu poinjen zloin.

Spomenik je iskaz pijeteta prema rtvi stradaloj za vrijeme Titove Jugoslavije, rtvi prijekog suda i partizanske odmazde, rtvi koja ima svoje ime i prezime, Antun Irgoli, rtvi koju su partizani 31.sijenja 1943. godine odveli iz upnog dvora u Starom Farkašiu, Dvor potom zapalili, a nesretnog upnika strašno muili i  ubili. Poinitelji tog mukog ubojstva do danas nisu kanjeni.

Hrvatska drava njeguje steevine modernog demokratskog svijeta, u kojoj zloin nikada ne zastarijeva, pa tako i u sluaju muki ubijenog Antuna Irgoli, katolikog sveenika, muenika, suutemeljitelja Radieve Hrvatske (puke - republikanske) seljake stranke (H/P - R/SS), lana Hrvatskog sabora 1942. godine, izabranog voljom hrvatskog naroda i krajnji je as da se hrvatska javnost upozna sa istinom o poiniteljima tog okrutnog ina.

Do tada, neka zvone zvona na zvoniku zagrebake Prvostolnice i svim Katolikim crkvama diljem Domovine, poglavito, 21.rujna 2008., na desetu obljetnicu beatifikacije Blaenog nadbiskupa, kardinala Alojzija Stepinca i u znak pijeteta prema rtvi i stradanju svih hrvatskih domoljuba za  vrijeme Titove Jugoslavije.

Zagreb, 03. rujna 2008.
 
                                                                                                             Dragutin Bauman

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!