www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 25 Sijeanj 2020
 
 
OTVORENO PISMO BUNJEVAKIH HRVATA
Ponedjeljak, 21 Veljaa 2011
Otvoreno pismo BUNJEVAKIH HRVATA

Borisu Tadiu, predsjedniku Republike Srbije
Ivi Josipoviu, predsjedniku Republike Hrvatske
Mirku Cvetkoviu, predsjedniku Vlade Republike Srbije
Jadranki Kosor, predsjednici Vlade Republike Hrvatske
Bojanu Pajtiu, predsjedniku Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine
Slavici uki-Dejanovi, predsjednici Narodne skupštine Republike Srbije
Sándoru Egeresiju, predsjedniku Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine
Luki Bebiu, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske
Svetozaru ipliu
, ministru za ljudska i manjinska prava Republike Srbije
arku Obradoviu, ministru prosvjete Republike Srbije
Ándoru Deliju, pokrajinskom tajniku za propise, upravu i nacionalne zajednice
Zoltánu Jegesu, pokrajinskom tajniku za obrazovanje
Miloradu uriu, pokrajinskom tajniku za kulturu
Anni Tomanovoj-Makanovoj, pokrajinskoj tajnici za informacije
Radovanu Fuchsu, ministru znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Janku Veselinoviu, supredsjedatelju Meuvladina mješovitoga odbora za praenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina izmeu Republike Srbije i Republike Hrvatske
Petru Barišiu, supredsjedatelju Meuvladina mješovitoga odbora za praenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina izmeu Republike Srbije i Republike Hrvatske
akademiku Nikoli Hajdinu, predsjedniku SANU-a
akademiku Zoranu Kovaeviu, predsjedniku Ogranka SANU-a u Novome Sadu
akademiku Endreu Papu, predsjedniku VANU-a
akademiku edomiru Popovu, predsjedniku Matice srpske
akademiku Zvonku Kusiu, predsjedniku HAZU-a
Igoru Zidiu, predsjedniku Matice hrvatske

Mi dolje potpisani pripadnici bunjevake subetnike skupine koji ivimo na podruju Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji,

ne dovodei u pitanje civilizacijsko, meunarodno zajameno i ustavno pravo na slobodno izjašnjavanje nacionalne pripadnosti svakoga pojedinca u suvremenim društvima,

duboko svjesni mnogobrojnih aktivnosti vlasti i dravnih ustanova u Republici Srbiji za reima Slobodana Miloševia, koje su obnovljene 2004. godine, a u posljednje se vrijeme intenziviraju, usmjerenih na denacionalizaciju dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini pruanjem pune strune i logistike potpore sada ve poodmaklomu institucionalnom zaokruivanju samosvojne bunjevake etnike skupine, stvaranju manjinske identitetske infrastrukture, medijskoj promidbi, osiguranju prostora za nesmetani rad, toleriranju zlouporaba pri formiranju popisa biraa te jezinoj standardizaciji bunjevakoga govora,

uz istodobno uskraivanje sline potpore u zaštiti i jaanju manjinskoga identiteta Hrvatima u Vojvodini te sprjeavanje ostvarivanja njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju na hrvatskome jeziku, uskraivanje prava kakva imaju druge manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radijskom i televizijskom servisu i medijsku blokadu,

što u posljednje vrijeme kulminira ak i javnim nastupima i sudskim procesima u kojima se trai zabrana korištenja bunjevakoga imena onim pripadnicima bunjevake subetnike skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda, iako ine više od polovice ukupnoga broja vojvoanskih Bunjevaca, te njihovim kulturnim udrugama,

ime se uvelike pridonosi uvršivanju predodbe o Hrvatima kao negativnom initelju u društvenim odnosima u Srbiji, što uz stalan afirmativni odnos prema Bunjevcima nehrvatima u javnosti i promotivnu potporu dijela srpske politike elite, moe imati za posljedicu daljnje jaanje straha u Hrvata te utjecati na njihovo nacionalno izjašnjavanje na predstojeem popisu stanovništva,

upozoravajui da se institucionalizacija bunjevake nacije temelji na grubim povijesnim neistinama i falsificiranju povijesti, a osobito imajui u vidu da su se najznamenitiji vojvoanski Bunjevci od kraja XIX. stoljea do danas smatrali pripadnicima hrvatskoga naroda (sveenici Pajo i Ilija Kujundi, Aleksa Koki, Blaško Raji, Albe Vidakovi, Lajo Budanovi, Ivan Kujundi i Tomo Vereš, knjievnici, kulturni i znanstveni djelatnici Antun Gustav Matoš, Matija Evetovi, Petar Peki, Ive Pri, Josip Vukovi ido, Balint Vujkov, Ilija Dini, akademik Gaja Alaga, Matija Poljakovi, Geza Kiki, Ivan Pani, akademik Mirko Vidakovi, Bela Gabri, Vinko Peri, Josip Buljovi, Ante Sekuli, Lazar Merkovi i mnogi drugi) i isticali to svoje uvjerenje, zbog ega su bili izloeni progonima dravnih vlasti, utamnienju, pa i fizikoj likvidaciji,
posebno istiui da se pripadnost Bunjevaca, koji, osim u Srbiji, ive i u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini te u Maarskoj, cjelini hrvatskoga naroda danas osporava samo u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnje hrvatske zajednice, radi njezine lakše asimilacije,

podsjeajui na odredbe Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj, upozoravamo da su ovakvi postupci ovdašnjih vlasti ne samo suprotni duhu Sporazuma nego i da predstavljaju njegovo otvoreno kršenje, osobito lanaka 1. i 2., kojima se Srbija obvezala da e osigurati pripadnicima hrvatske manjine pravo na ouvanje njihova nacionalnoga identiteta te zaštitu od svake djelatnosti koja ugroava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak,

uvjereni da srpsko-hrvatski sukobi pripadaju prošlosti i da su hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj integralni dijelovi domicilnih društava i drava, koji obogauju materijalnu i duhovnu kulturu kako domicilnih tako i matinih zemalja, i da zaštita hrvatske manjine u Srbiji pridonosi ne samo politikoj i društvenoj stabilnosti Srbije nego i razvitku dobrosusjedskih odnosa izmeu Hrvatske i Srbije,

istiemo

da mi dolje potpisani pripadnici bunjevake subetnike skupine i predstavnici hrvatskih institucija u Vojvodini jesmo baštinici bunjevake kulturne tradicije od XVIII. stoljea do suvremenosti i da je se ne moemo i ne elimo odrei
,
da svoju materinsku bunjevaku novoštokavsku ikavicu, kojom smo prvo progovorili, smatramo ne samo jednim nego upravo najraširenijim od hrvatskih dijalekata i da se odluno protivimo njezinu razbaštinjenju, koje je na djelu
,
da imamo puno civilizacijsko, meunarodno zajameno i ustavno pravo koristiti se svojim subetnikim bunjevakim imenom kao jednim od regionalnih hrvatskih etnonima i da nitko nema pravo uskratiti nam da se slobodno nazivamo bunjevakim Hrvatima i Hrvatima Bunjevcima

te pozivamo
 Vas, najviše politike i kulturne predstavnike Republike Srbije, domicilne drave bakih bunjevakih Hrvata, i Republike Hrvatske, matine drave bunjevakih i svih drugih Hrvata, da poduzmete sve potrebne mjere za zaštitu integriteta hrvatske zajednice u Vojvodini i za prestanak logistike potpore dravnih tijela i ustanova kvaziznanstvenim, politiki anakronim i protucivilizacijskim nastojanjima konzervativnih struktura u vlastima i ustanovama Republike Srbije kojima se stvara umjetna podjela hrvatskoga autohtonoga stanovništva na sjeveru Bake radi lakše asimilacije vojvoanskih Hrvata.

14. veljae 2011. godine

Slaven Bai, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijea u Srbiji, Subotica, v. r.
Petar Kunti, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, narodni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Subotica, v. r.
Tomislav igmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu Vojvoanskih Hrvata, Subotica, v. r.
Jasminka Duli, glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska rije, Subotica, v. r.
Mirko Štefkovi
, glavni urednik katolikog mjesenika Zvonik, Subotica, v. r.
Ivana Petrekani-Si, v. d. glavne i odgovorne urednice programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, Subotica,
v. r.
Ljiljana Duli-Mesaroš, urednica internetskog portala www.suboticadanas.info, v. r.
Mata Matari, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, dopredsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijea u Republici Srbiji, dopredsjednik DSHV-a,
Sombor, v. r.
Petko Vojni Purar, knjievnik, dobitnik
nagrade NIN-a za roman godine,
odlikovan Redom Danice  Hrvatske s likom Marka Marulia za ouvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji, Novi Sad, v. r.
Martin Bai, odvjetnik, zamjenik predsjednika DSHV-a i predsjednik subotike podrunice DSHV-a,
Subotica, v. r
Andrija Kopilovi, predsjedavajui Katolikog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunovi, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijea u Srbiji, Subotica, v. r
.
Vojislav Sekelj
, knjievnik, urednik Glasa ravnice,
odlikovan Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulia za ouvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji, Subotica, v. r.
Stipan Bereti, biskupski vikar, upnik katedralne upe sv. Terezije Avilske i urednik kalendara Subotika Danica, Subotica, v. r.
Josip Gabri, dipl. pravnik u mirovini, zasluni sportaš Jugoslavije i poasni graanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r.
Darko Sari Lukendi, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijea, Subotica, v. r.
Pero Horvacki, dogradonaelnik grada Subotice i lan Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijea, v. r.
Andrija Aniši, upnik upe sv. Roka u Subotici, proelnik izdavakog odjela Katolikog instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunovi iz Subotice, Subotica, v. r.
Milivoj Pri, knjievnik, dobitnik priznanja Pro urbe Grada Subotice, Subotica, v. r.
Lozika Jaramazovi, šefica vijenike skupine DSHV-a u Skupštini grada Subotice, Subotica, v. r.
Zvonko Sari, pomonik i zamjenik odgovorne urednice tjednika Hrvatska rije, Subotica, v. r.
eljka Zeli,
zamjenica glavnoga urednika katolikog mjesenika Zvonik, Subotica, v. r.
Mirko Kopunovi, pjesnik, urednik dopisništva u tjedniku Hrvatska rije, Subotica, v. r.
Davor Baši Palkovi, urednik kulture u tjedniku Hrvatska rije, Subotica, v. r.
Josip Stanti, novinar-urednik, Subotica,
v. r.
Alojzije Firanj, glavni i odgovorni urednik lista Miroljub, Sombor, v. r.
Ivan Stipi, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra Bunjevakog kolo, Subotica, v. r.
Marinko Stanti, predsjednik Organizacijskog odbora Festivala hrvatskih duhovnih pjesama
Hosana Fest, upnik upe sv. Kria i upe sv. Nikole Tavelia, Sombor, v. r.
Ivica Duli, dopredsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec, Tavankut, v. r.
Ljubica Vukovi-Duli, predsjednica Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame, Tavankut, v. r.
Stipan Duli, predsjednik Hrvatske udruge kulture Lajo Budanovi, Mala Bosna, v. r.
Verica Kujundi, predsjednica Hrvatskog kulturno-umjetnikog društva urin, urin, v .r.
Josip Makovi, predsjednik Hrvatskog kulturno-umjetnikog društva Ljutovo, Ljutovo, v. r.
Marija Bagi, lanica Upravnog odbora Hrvatsko-bunjevako kulturno-umjetnikog društva Lemeš, Lemeš, v. r.
Zvonimir Sudarevi, predsjednik Cro Medie, Subotica, v. r.
Vojislav Temunovi, dopredsjednik Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevaki pisama, Subotica, v. r.
Bernadica Ivankovi, predsjednica Hrvatske itaonice, Subotica, v. r.
Josip Horvat, predsjednik Hrvatske likovne udruge Cro art, Subotica, v. r.
Antun Luli, predsjednik Hrvatskog ekološkog udruenja Cro eco,
Subotica, v. r.
Petar Gakovi, predsjednik Hrvatskog društva za pomo uenicima Bela Gabri, Subotica, v. r.
Tamara Duli, predsjednica Udruga mladih Hrvatski majur
, Subotica, v. r.
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!