www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Nedjelja, 26 Sijeanj 2020
 
 
ZA OLTAR DRAVNE PRAVDE
Petak, 25 Veljaa 2011
Mile Pešorda
Jazovkarska zrcala zloina
(Kolumna Eurogledi)

Za oltar dravne pravde: pisani trag o nekanjenu mnoštvenomu yu-zloinu, likvidaciji 194 zarobljenih Hrvata, u Hrvatskoj, lipnja 1945.

Mogu li, ne daj Boe,  naš  narod mira i bogoštovna domoljublja, koji u svojoj biti ostade vjernim, tijekom svih proteklih stoljea, ugovoru koji je potpisao oko g. 679. s papom Agatonom u Rimu i obvezi  da ne e nikada provaljivati u tue zemlje, nego da e radije ivjeti u miru sa svima, koji to htjednu“ (D.Mandi: Rasprave i prilozi..., Zagreb, 2009., str 135.), i domovina Lijepa Naša - dušmanski uništavana, dijeljena, komadana i zaposjedana u XX. stoljeu  pod osvajakim naletima  najdivljakijega od svih „modernih“ nacifašistikih agresora na Hrvatsku, Srba i njihove  doušnike klatei naertanijski i crnorukaški rasporeene po hrvatskim zemljama i meu Hrvate – ubrzo biti, na parapolitikomu sudištu u Haagu, kao i g.1945.u Beogradu, igosanima igom „zloina agresije“ i zapisanima u rubriku „udrueni zloinaki pothvat“? 

I što e, kada se dogodi to što se, prema planu ravnateljstva za zatiranje hrvatstva i predvianjima njegovih ovdašnjih  dojavnika iz kruga radikalnih podupiratelja i julaško medijskih promicatelja, uskoro mora, na ovaj ili onaj nain,  zbiti,  i kada si dakle adi-vasiljevi-mamulaški barbarogeniji, poraeni u završnom ratnom pohodu na srce Hrvatske,  pripišu još jednu memorandumašku „pobjedu“ u miru,  uraditi dravne vlasti za poništiti tu pregolemu „nepravdu uime pravde“  i za omoguiti cijelomu svijetu da sagleda i spozna pravu istinu o dubljemu smislu hrvatske borbe za osloboenje od srpske yu-okupacije i za suveren povratak Hrvatske kao subjekta u matinu civilizaciju  Velikoga Zapada? A nastave li sadašnje vlasti ne initi ništa bitno od onoga što bi bile dune uiniti u obranu istine kao jamstva sretne budunosti nacije, pitanje je takoer kako i narod i zemlju spasiti od onih meu nama koji nam, nimalo europejski,  Republiku Hrvatsku vele izdaju i razdaju, koji na  propasti narodnoj sveudilj rade i koji na tomu svoju mo i uspješne si  karijere grade?

Ne ekajui odgovora na upite o (ne)pristanku monika na „podlost i izdaju“, sputan obezhrabrenom nadom u odašiljanje barem primjerenih dravno-saborskih i akademijskih kulturnih poslanica, naslovljenima na sve bitne inonacionalne i meunarodne ustanove okupljene u euro-amerikom savezu slobode, o Domovinskome ratu kao temelju demokratske Hrvatske i neovisne BiH,  okreem se Karamarkovom blagom navještaju o moguemu buenja pravne drave u smislu izjednaavanja pred zakonom svih hrvatskih pokojnika, odnosno plemenitoj ministrovoj nakani da se, šezdesetak godina nakon što su serboljševiki potamanjeni poput štakora zato što su bili Hrvati vjerni ideji slobodne i zapadnjake Hrvatske, hrvatskim rtvama genocida prizna ast i integritet ljudskoga bia. Okreem se ivu razgovoru s našima mrtvima sviju „boja“ što s ljubavlju podnesoše rtvu za hrvatsku slobodu, istoi njihova duhovnoga lika i teške rane, iz koje je niknuo olujni cvijet domovinske slobode.

Oplakujui sve nevine rtve, i sve ljudske tragedije, prilaem na dravni oltar pravde pisani trag o nekanjenu zloinu, „Izvješe OZN-e za okrug Banije o masovnoj likvidaciji kod Kostajnice...“ od 6.lipnja 1945., sauvano u Hrvatskom dravnom arhivu (HDA, Zagreb, 1491, 7.0.2.): „Usmeno sam Vas upozorio o stanju u II. bat. N.(arodne) Obrane, do danas se nije skoro ništa uinilo, da se nekoji rukovodioci tamo smijene, kao napr. Pomonik komesara zvani F i r g a. Moje mišljenje je da on imade podršku iz štaba brigade te Vi trebate nastojati da se ve jednom sredi stanje u ovom bataljonu. Ponovno Vas upozoravam o likvidaciji, koja je izvršena unazad 5-6 dana. Sa istom likvidacijom rukovodio je Firga, koji je odveo jednu grupu od 194 te ih likvidirao u blizini sela Knezovljana, svega udaljenosti kilometar od sela i 40-50 metara daleko od puta, kod same likvidacije bili su odbornici sela tako da za likvidacije znade cijelo selo, pošto su nekoji dobili i robe od ubijenih. Nedaleko od samoga mjesta gdje su ovi likvidirani imade i jedan bunar, u kojemu se pojavila sama krv. Pošto likvidirani nisu bili dobro zakopani, dali smo u zadatak da se odmah nabaca još zemlje, pošto su ve poeli smrditi, a ujedno da se sam bunar zatrpa. (---) Po mome mišljenju nešto nije u redu u Oblasnom sudu, pošto se tamo nalazi Branko Novakovi, koji je mislim nešto bio zapleten blizu etnike afere na Kordunu te je poslije poslan na Baniju, a sada je ponovo povuen na višu dunost u Vojnu oblast IV. korpusa...“ (Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj..., Sl. Brod, 2005., str. 158.)

Hrvatski narod, koji nije vodio navalnih ratova, ve je uvao i branio vlastito ognjište i duhovno si sidrište i kraljtomislavovsko boansko mjesto drave pod zvijezdama, zasluio je vodstvo koje e sve poduzeti kako bi ideja hrvatske dravnosti doivjela svoju punu rehabilitaciju, kako bi u spomen nacije bila dostojno vraena sva, zloinaki umorena, bezgranino ocrnjena, djeca domovine, još u jamama, po škripima i knezovljanskim bunarima, u mraku zaborava, kako bi zaustavljeni bili razjediniteljski (udbopisno drugorepublikaški) procesi u društvu i meu Hrvatima i postavljen civilizacijski „kineski zid“ naspram nedenacificirane Srbije. Je li u nas stvoreno demokratsko ozraje da se, medijski istureni, bulati, boljkovci i manolii reciviliziraju te pokajniki postanu, pred Narodom, uzornom svjedokom trojkom (kada su svi ostali brojni druzi iz struktura protucivilizacijskoga yu-zloina još tako nevidljivima i nedodirljivima) u velikomu caritativno-juridiko-znanstvenomu  pothvatu razotkrivanja sustava kroatocida, ujedno i ekshumiranja i identificiranja stotina tisua naše mrtve brae i sestara, poklanih u srpsko-ilasovskoj verziji crvenoga holokausta i uništavanja hrvatske Drave – to emo tek vidjeti. eajui za istinom, s pogledom se Ljubavi u knezovljanski bunar ispunjen krvlju nevinih, u jazovkarska zrcala strahovlade „megazloinca iz Kumrovca“ kao lutka na koncu zloinakoga megasustava, pribliujemo sebi samima kao djeci Bojoj, posvetniki pripravnima za djela posvemašnjega mira, kako bismo s poniznošu mogli ostati hrabri i isti nepravdama, kušnjama i uasima suelice.

Mile PEŠORDA /kolumna Eurogledi, Hrvatsko slovo br.826., Zagreb, 18.II.2011.
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!