www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 06 Kolovoz 2020
 
 
ODRANA 5. GODINJA SKUPTINA HKV-a
Utorak, 08 Oujak 2011
 "Dr. Zvonimir Šeparovi, pozdravio je Godišnju skupštinu HKV-a u ime Hrvatskog rtvoslovnog društva, podrao prijedloge referata Hrvoja Hitreca i akademika Barišia, zahvalio na suradnji u izradi portala HD-a i predloio da se u zaštiti suvereniteta Hrvatske koji je "do sri ugroen" (Hitrec) zaoštri odnose sa Srbijom koja upada u pravo ludilo (furor) velikosrpskog i etnikog ekspanzionizma prema Hrvatskoj progonom hrvatskih branitelja, prodorom u hrvatsko pravosue, traenjem (Tadia) da se naše generale u Haagu osudi i bez obzira na to da li ima dokaza o navodnim izvršenim zloinima ili ne, traenjem (45.000 potpisa) da se onemogui ulazak Hrvatske u EU dok ne riješi sve srpske zahtjeve i slino. Svemu je kriva popustljivost Srbima u koalicijskom vladi u Hrvatskoj."

Administrator portala HD-a






Odrana 5. Godišnja skupština HKV-a

IZVOR: http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7879:odrana-5-godinja-skuptina-hkv-a&catid=72:skuptine-hkv-a&Itemid=48

 U Zagrebu je u subotu 5. oujka, u dvorani Tribina Grada Zagreba na Kaptolu odrana Godišnja skupština Hrvatskoga kulturnog vijea. Nakon izvoenja hrvatske himne i minute šutnje u poast svima kojima su dali ivot za Hrvatsku u njezinoj burnoj povijesti, a osobito poginulim hrvatskim braniteljima, te lanovima HKV-a koji su preminuli izmeu dviju godišnjih skupština udruge, izvješe o radu Hrvatskoga kulturnog vijea podnio je predsjednik HKV-a Hrvoje Hitrec.

Zahvalio je svima koji su se odazvali, posebno lanovima koji su po nepogodnom vremenu stigli iz raznih krajeva Hrvatske. Podsjetio je da HKV djeluje šest godina, ako se ukljui i neformalno djelovanje u 2005. godini. "U Hrvatskoj postoje stotine i stotine udruga, ali je samo jedno Hrvatsko kulturno vijee", rekao je, "samo je jedan toliko širok, stalan, postojan, nepotkupljiv i posve nezavisan organizam koji je u ovim godinama teških zabuna i zabluda ulazio u sva podruja hrvatske zbilje, analizirao, objašnjavao, upozoravao i davao ne samo prijedloge nego i rješenja za koje hrvatska dravna vlast nije marila jer su dolazili od intelektualaca obdarenih prirodnim hrvatskim osjeajem, osjeajem za hrvatske interese – svime onime što ta vlast nema."

 "Za ugled naše udruge zasluni su svi lanovi Hrvatskoga kulturnog vijea iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, iz cijeloga nacionalnog hrvatskog prostora, ljudi ije je domoljublje na istoj cijeni kao i estitost, pa mi nije poznato da je bilo tko od nas upleten u neku korupcijsku aferu niti da je na drugi nain štetio domovini", nastavio je Hitrec." U izvršnom smislu za dobar rad HKV-a zasluan je Upravi odbor – akademik i dopredsjednik HKV-a Slaven Bariši, gospodin Ante Beljo, monsignor Mile Bogovi, doktorica znanosti Ljerka Mintas Hodak, doktor znanosti Miroslav Meimorec, knjievnica Marija Peaki Mikuljan, knjievnik i dopredsjednik Stjepan Šešelj i knjievnik uro Vidmarovi.
 Hitrec je zahvalio i lanovima Nadzornog odbora, prof. dr. Marijanu Šunjiu i odvjetniku Sreku Iliu. Trei lan Nadzornoga odbora redatelj Miroslav Mikuljan preminuo je nedavno. U asnom sudu su od utemeljenja udruge akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jeli, te dr. iur. Milan Vukovi. Podsjetio je takoer da su povjerenici za pojedina (teritorijalna ) podruja mr. sc. Lujo Medvidovi, knjievnik Andrija Vuemil, prof. dr. Branimir Lukši i novinar i publicist Mate Kovaevi za podruje Herceg Bosne.
Cijena nezavisnosti i tajni rauni HKV-a u Austriji

"U operativnom su timu, kao lanovi koji rade bez naknade – administrator internetskoga portala HKV-a, dr. sc. Osor Bariši, tajnica Dubravka Raji, te Marina Balaško Ivani koja pomae na portalu oko kojega ima sve više posla,"reeno je u izvješu predsjednika koji se zahvalio i svim lanovima koji su prevodili tekstove na engleski jezik za knjigu «Croatian generals are not guilty», u nakladi HKV-a - gospoi Zdravki Buši, gospodinu Adrijanu Belji, akademiku Slavenu Barišiu, kao i poduzeu "Laser plus" i njegovu vlasniku gospodinu Branku Cindri, te poduzetniku Branku Ivankoviu.

Novanu situaciju HKV-a H. Hitrec je objasnio svojevrsnim galgenhumorom, spominjui milijune kuna prihoda. "Dio novca prebacili smo u Salzburg i Klagenfurt na tajne raune", rekao je, a zatim se vratio u zbilju: "Do dana današnjeg nikada u povijesti udruge nismo dobili ni lipe od drave koju su mnogi od nas stvarali, ni od grada Zagreba u kojemu mnogi od nas ive i gdje je sjedište udruge. Ni prostor nam nisu dali. Neka ih bude stid. Ali to je cijena nezavisnosti, a ta se cijena plaala i plaa i mnogo tee nego siromaštvom. Usprkos svemu mi još postojimo i u uzletu smo, a oni koji su nam eljeli propast upravo sami padaju u bezdan.

Kako smo novano preivjeli, ostat e i za mene vjenom zagonetkom, koliko smo toga financirali privatnim novcem, teško je izraunati, a u ovim se nesigurnim vremenima ni lanarine ne prikupljaju kao nekada. Pa ako ima slabosti u radu HKV-a, one su iskljuivo povezane ne s idejom, ne s kreativnošu nego s novcem koji nas, primjerice, sprjeava da budemo nazoni i da snanije djelujemo izvan Zagreba.

Ustav, jezik, etnici, genocid, iseljenici

"Naše teme nije trebalo izmišljati, nudio ih je sam ivot", rekao je zatim Hitrec". Prije godinu dana ukljuili smo se snano u javnu raspravu o ustavnim promjenama, poslali smo i naših dvadesetak prijedloga koje su nezavisni pravni strunjaci podrali, a zavisni politiari odbili, sudjelovali smo u mnogim raspravama, primjerice oko Hrvatske radiotelevizije, smatrajui da se javna televizije ne smije rtvovati komercijalnim televizijama u vlasništvu stranaca, ali i da ne moe ostati kakva jest jer sada ne ispunjava svoje zadae na mnogim podrujima.

Naša stalna upozorenja da je ugroena i sama sr hrvatskog identiteta, hrvatski jezik, dobila je – izmeu ostalih – i potvrdu u naoko apsurdnoj injenici da je Ministarstvo kulture financiralo knjigu u kojoj se tvrdi da hrvatski jezik ne postoji, pa smo dravnom odvjetništvu podnijeli prijavu, a odvjetništvo ju je – odbacilo! Ministar je doduše odletio, ali je u ministarstvu ostao glavni krivac za aferu, velikosrpski provokator edomir Višnji.

Prosvjedovali smo na tribinama protiv pokušaja rehabilitacije etništva u Hrvatskoj, pitali se javno što je ostalo od hrvatskih stranaka – a nije ostalo ništa – zahtijevali smo da se ne povue tuba za genocid protiv Srbije, tvrdili i dokazali da je Udba ostala iva, nismo zaboravljali ne samo Gotovinu i Markaa, nego ni Praljka i ostale optuene Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Podrali smo braniteljske prosvjede i ne samo to – nekoliko dana uoi prosvjeda odrali smo tribinu uz nazonost mnogih branitelja i izdali Proglas, traei da se uini ono što bi uinila drava koja dri do sebe. Govorili smo i pisali o nekanjenim komunistikim zloinima, o Hrvatima koji se ni dan-danas nisu vratili na svoja ognjišta premda je prošlo 66 godina, te o skandaloznom udaru u trenutku promjena Ustava, kada su Hrvati izvan domovine praktiki ostali bez prava glasa na izborima. Sve ove teme i još mnoge druge, kao i kolumne naših lanova na Internetu, polemike i obavijesti, širene su dalje i preko drugih, srodnih i nesrodnih portala."

Narodu je trebalo otvarati oi. Sada su otvorene

"Kada smo pokretali Hrvatsko kulturno vijee, mnogi su nas udno gledali", nastavio je Hitrec. " Narod u to vrijeme nije bio posve svjestan što se dogaa i što mu se sprema, ne zato što je glup nego zato što nema dovoljno informacija, a ako ih i ima. ne moe uvijek tono artikulirati svije nezadovoljstvo. No zato je u svim razdobljima povijesti Hrvatska imala ljude kojima pozadina dogaaja nije neprozirna, imao je ljude koji su osjeali osobnu odgovornost za nacionalnu sudbinu i bili nositeljima nacionalne svijesti. Ta je zadaa u ovo naše doba zapala Hrvatsko kulturno vijee, što je naoko paradoksalno, ali je i tono da su hrvatske kulturne institucije u tom smislu djelovale samo povremeno i, blago reeno, zatajno, ili nisu djelovale nikako, zavisne od politike i izvora financiranja koje ona nadzire. Hrvatsko kulturno vijee moralo je djelovati i kao politiki organizam jer su se stranke pokazale nedostojnima, jer je novija hrvatska politika krenula pogrješnim smjerom, jer je krenula putem starim zabluda i jugoslavenskih magla, jer je izdala i Starevia i Tumana, jer je ponizila hrvatski narod i hrvatsku dravu.

Narodu je trebalo otvarati oi, i sada su otvorene. Koliko smo mi tomu pridonijeli, neka poslije analiziraju povjesniari. Mislim da smo uinili dosta, u granicama mogunosti. Sada, zadnjih burnih mjeseci, narodu je posve jasno da drava nije u njegovoj slubi nego u slubi stranaca i stranih korporacija koje trae nove kolonije, da je u toj slubi i ideja jugosfere koja se treba sjediniti da olakša ovaj novi trišni imperijalizam, ali je narodu jasno i to da se – zahvaljujui takvom stanju stvari i remisiji hrvatske politike razboritosti – opet budi velikosrpski ekspanzionizam koji koristi opisane tendencije. Ili, drugim rijeima, mi se nalazimo usred politike i pravne velikosrpske agresije koja ima sve poznate komponente, ukljuujui i novo forsiranje nepostojeega srpskohrvatskoga jezika, a te zamisli imaju svoje mostobrane u Hrvatskoj, ne samo meu Srbima.

Narod je uznemiren, narod je osiromašio, narod je gnjevan jer je došla u pitanje i sama egzistencija, ali je gnjevan i zato što ga se tretira kao maloumnika, što ga varaju na sve strane, što se izigrava demokracija, što mu ele oduzeti vrijednosti koje poštuje, kršanske, hrvatske i univerzalne vrijednosti. I što mu, na kraju krajeva, ele oduzeti dravu koju je toliko elio."

Hrast – do pobjede na izborima

"Mi smo se do sada, gospoe i gospodo, borili sami", rekao je H. Hitrec u zadnjem dijelu govora. "Sami, ili barem nedovoljno usklaeni s udrugama i osobama koje po stupnju domoljublja i svjetonazoru nisu razliite od nas. Sada, kada je vrag odnio šalu, kada je razvidno da su postojee stranke postale strane hrvatskom narodu, u ovoj izbornoj godini HKV postaje jednom od temeljnih sastavnica politikoga pokreta HRAST, s ciljem da pobijedi na parlamentarnim izborima. Taj se pokret munjevito širi prvenstveno zato što su njegove ideje i njegov program ve niz godina postojali u narodu, u ovoj ogromnoj veini Hrvata koje u Hrvatskom saboru nitko ne zastupa. Kao pojedinci u pokretu su i predsjedniki kandidati, obojica lanovi HKV-a, prof. dr. Miroslav Tuman i prof. dr. Josip Jurevi – eto, ovaj put zajedno – tu su vrlo utjecajne udruge i stranke poput Grozda i Obiteljske stranke, hrvatski republikanci, te cijela mrea društava i graanskih inicijativa širom zemlje. To je pokret za Hrvatsku kakvu smo sanjali, kakvoj smo teili u olovnim vremenima, ali se nakon blistavog povratka na zemljovide našla u rukama klatei koja ju je upropastila i izdala.

Vano je pritom napomenuti da svaka sastavnica pokreta zadrava svoju vlastitost, svoju autentinost, pa tako naravno i Hrvatsko kulturno vijee. Zbog toga smo Upravni odbor i ja odluili dati pristanak ulasku HKV-a u HRAST, a ja vas molim da tu našu odluku potvrdite."

(Nazoni su aklamacijom potvrdili pristupanje HKV-a Hrastu.)

"Ali nemojte stati na tome, na neobveznoj potpori, nemojte stajati sa strane, budite mediji u ovo vrijeme kada nas mediji više-manje prešuuju, budite mediji sve dok ne budemo na naslovnim stranicama i u udarnim vijestima elektronikih medija. I naite u sebi snagu da se javno izloite, jer vremena više nema. Ovi su izbori zadnja prilika da se ne ostvari ona strašna kletva: Dao Bog da imao pa nemao, zadnja prilika da bez nasilja i nesrea, mirnim putem vratimo Hrvatsku na pravi put. Inae e se naši potomci pitati je li mogue da je de facto ista generacija stvorila i izgubila samostalnu hrvatsku dravu!

Još nije sve izgubljeno, još smo ivi na zidinama Gvozdanskog, a naše Gvozdansko su u ovom asu naše vode, naše šume i naš, hrvatski jezik. Iz toga zadnjeg uporišta prelazimo u napad, da osvojimo puninu naše slobode, da budemo doista svoji na svome, i da Hrvatska bude ugleda i uspješna zemlja koja se nikome ne klanja, drava koja štiti svoje graane, drava koja štiti hrvatsku kulturu. ivjela Hrvatska!

Izvješa asnoga suda i Nadzornog odbora

U ime asnoga suda HKV-a kratko je izvijestio dr. Milan Vukovi, ocjenjujui da je HKV djelovao bez ikakvih sukoba koji bi zahtijevali intervenciju asnoga suda. U ime Nadzornog odbora izvješe je podnio odvjetnik Sreko Ili, napominjui da je podatak o vrlo malim prihodima HKV-a u upravo nevjerojatnoj diskrepanciji s onim što je HKV ostvario.

Nakon tih izvješa uzeli su rije neki lanovi Upravnog odbora, prvi od njih akademik Slaven Bariši ije emo izlaganje s podrobnijim osvrtom i na rad Portala Hrvatskoga kulturnog vijea objaviti kao poseban prilog.

Izborni zakon i ustavna tuba

 Krae govore odrali su i lanovi Upravnog odbora Ante Beljo, monsignor Mile Bogovi i dr. sc. Miroslav Meimorec. Ante Beljo je govorio o slabostima izbornog zakona i potrebi da se Hrvatska razvrsta u 144 izborne jedinice (plus glasovi iseljenika) kako bi ljudi znali za koga su glasovali. Isto se tako osvrnuo na skandal u svezi s glasovanjem iseljenika, koji su u novim ustavnim promjenama u stvari ostali bez prava (i mogunosti) glasovanja. Najavio je da e HKV pokrenuti ustavnu tubu. O duhovnoj strani i sadašnjoj krizi govorio je biskup i povjesniar dr. Mile Bogovi, o zlu koje se ne smije hraniti, o zlu koje treba odbiti, a dotaknuo se i uspješnosti i koristi portala HKV-a, kao i doprinosa skupova na haašku temu.

Dr. sc. Miroslav Meimorec podsjetio je da se HKV treba uravnoteeno posveivati i temama iz sfere umjetnosti, a posebno podsjeati na umjetnike domoljube (o Svenu Lasti i Fabijanu Šovagoviu HKV je odrao tribine uz sudjelovanje mnogih dramskih umjetnika, op.), te predloio tribinu u sjeanje na Nelu Erišnik i na redatelja Miroslava Mikuljana.

U raspravi je sudjelovao niz lanova HKV-a. Dr. Milan Vukovi govorio je o potrebi objašnjavanja uzroka koji su doveli do aktualnog progona Hrvata, hrvatskih branitelja, te podsjetio na kronologiju donošenja dokumenata koji su tomu pridonijeli, ali i onih koji su takav razvoj situacije pokušali sprijeiti. O novoj opasnosti od velikosrpskih pretenzija govorio je prof. dr. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskoga rtvoslovnog društva, o prikupljanju potpisa u Srbiji protiv ulaska Hrvatske u EU, te o krugu protivnika hrvatske samosvojnosti instaliranom u Uredu predsjednika drave. Doktor Šeparovi izvijestio je i o svojem posjetu Branimiru Glavašu u Zenicu, kamo je bio otišao u trenutku kada je osloboen branitelj Tihomir Purda.

Zdravko Odi je prigovorio da se sav gnjev sruio na Vladu RH, ali da se Vlada za ovo kratko vrijeme nije mogla išupati iz desetogodišnjih ralja podanike politike. Smatra takoer da je skandal oko progona branitelja zapoeo susretom predsjednika RH i Srbije.

O pokretu Hrast i djelovanju HKV-a u njemu rjeito je i poticajno govorio Tomislav Stockinger. Potrebu okrupnjavanja iste opcije podrao je gospodine Kocijan, iz iseljeništva, uz nešto kritikih rijei o pokretu koji ne ini, po njegovu mišljenju, dovoljno na tom planu. Uz dr. Milana Vukovia koji o pokretu ima izdvojeno mišljenje, smatrajui da se HKV mora iskljuivo posvetiti svome podruju, bili su to jedini ponešto disonantni tonovi. Vrlo konstruktivno i pribrano govorio je gospodin Ivan Jaklin iz Varadina, podravajui stajališta HKV-a u dosadašnjem radu i u buduim potezima. Govorili su još Jakov Bariši, bivši politiki zatvorenik, Josip Malovi iz Siska, a pisane priloge poslali su Rua Balenovi i Vladimira Pilepi, koja posebno istie velianstvenu završnu rije generala Slobodana Praljka na suenju u Haagu. Prilog je takoer poslao Mijo Pem koji kae da jedino svehrvatski pokret moe izvui Hrvatsku iz kvazidemokracije u demokraciju.

O vrlo dobroj zamisli udruge Bratovština Petra Zrinskog - asni stol akovec govorio je predsjednik Zlatko Bacinger iz akovca – naime o ideji da Zajeva opera Nikola Šubi-Zrinski bude izvedena na samom mjestu povijesne bitke, dakle u Sigetu.

Dr. Branimir Lukši novi lan Nadzornog odbora

Na prijedlog predsjednika udruge, za novoga lana Nadzornog odbora izabran je dr. Branimir Lukši iz Splita, bivši splitsko-dalmatinski upan.

Svi nazoni lanovi dobili su besplatno dokumentarni film Michaela Palajia "Bleiburg", snimljen 1989. i 1990. Sin hrvatskih iseljenika koji ivi u Arizoni autor je dragocjenih svjedoanstava o Bleiburgu i Krinim putovima ne samo s hrvatske strane nego i engleske, što filmu daje posebnu teinu. Mnogi od intervjuiranih u filmu vjerojatno više nisu ivi, ali poruka ostaje – nemojte se nikada predati. CD s filmom "Bleiburg" mogu dobiti i ostali lanovi HKV-a koji su zainteresirani, jer je autor dopustio presnimavanje jedino i iskljuivo za HKV.

Na svršetku godišnje skupštine koja je protekla na zadovoljstvo nazonih, H. Hitrec je upozorio da je sljedea skupština – izborna, te neizravno dao do znanja da treba razmisliti o novome predsjedniku jer, kako je rekao, osobno nema gadafijevske sklonosti.
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!