www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 07 Travanj 2020
 
 
DAMIR BOROVAK: RETORIARI LJUDSKIH PRAVA, SRAMITE SE! UREDNICI MEDIJA, SRAMITE SE!
Petak, 11 Oujak 2011

Prestrašno i grozno!

Silovane ene u Domovinskom ratu

Stradanja ena u srpskim logorimaU povodu Dana ena 8. oujka 2011. Udruga ene u Domovinskom ratu organizirala je tribinu u znak sjeanja na stradale ene iz vremena agresije na Republiku Hrvatsku. Na inicijativu predsjednice Marije Sliškovi u Novinarskom domu u Zagrebu okupile su se ene stradalnice Domovinskog rata, na tribini »Prešueni ratni zloin – silovanje ena u srpskim koncentracijskim logorima«. Meu okupljenima bile su i one nad kojima su poinjeni najgnjusniji ratni zloini. Kau neki kako je to davno prošlo vrijeme i sve to treba zaboraviti.

No, kako to mogu zaboraviti ene koje su zloinaki silovane u znak osvete i mrnje prema hrvatskom narodu? Kako zaboraviti dok najnovije injenice potvruju kako velikosrpska agresija na hrvatski narod još uvijek traje. Vrijeme je paradoksalnih tubi, koje sada stiu iz Srbije i ovih dana potresaju Hrvatsku.

Prije 10 mjeseci na bugarsko-srpskoj granici uhien je hrvatski branitelj Veljko Mari, koji je kao voza kamiona skrbio kruh svagdanji za svoju obitelj. Ve je 10 mjeseci u beogradskom istranom zatvoru, a supruga koja pati i preivljava s troje djece u Grubišnom Polju, ima ga pravo posjetiti svega 2 puta mjeseno po 1 sat. Naime, srpsko krivosue primjenjuje stroi zatvorski reim posjeta zatvorenicima od onog u Haagu! Mariu se sada ve sudi u Beogradu za navodni zloin poinjen na teritoriju Republike Hrvatske u selu Rastovac, na podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije. Samo po sebi apsurd je srpsko prisvajanje nenadlenih pravosudnih ovlasti za podruje Republike Hrvatske. Potom, eskalira sluaj hrvatskog branitelja Tihomira Purde, koji je pušten nakon dva mjeseca politikih igara. Odmah slijedi vijest o obavijesnim razgovorima u hrvatskoj policiji s ravnateljicom ratne bolnice u Vukovaru dr. Vesnom Bosanac, zbog pripremljene srpske tube. Srbi koji su nemilosrdno gaali bolnicu kao meunarodno zaštieni nevojni cilj, sada podiu tube protiv ravnateljice i lijenika za nesavjesno lijeenje njihovih srpskih vojnika, koje su naši branitelji pod granatama zbrinjavali i dopremali u bolnicu. Od apsurda, cinizma, bezobrazluka i politikih besramnosti, obinom ovjeku u kipi i pamet staje.

Stradanja ena u srpskim logorima

U dugogodišnjem ozraju nabacivanja blatom na hrvatske branitelje i optuivanja iz svih smjerova, ponajprije iz Haaga, zatim po direktivama iz domaeg tuiteljstva, a sada nevjerojatno stiu optunice iz Srbije. Pritom posve zapostavljeni ostaju neprocesuirani srpski zloini u srpskim logorima. O tome je govorio Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. No srpski zloini silovanja hrvatskih ena, kao da su na margini svih sjeanja, osjeaja i društvene pozornosti. Iako su bili dio srpske ratne strategije, ti su zloini godinama najprije ignorirani a zatim i posve zapostavljeni od svih pravnih, politikih i dravnih imbenika u Hrvatskoj. O tome su na tribini govorili medicinska sociologinja prof.dr. Gordana Cerjan Letica i odvjetnik Mate Knezovi. Kao neposredna rtva stradanja ena, svjedoila je Jadranka Cigelj, zatoenica srpskog logora Omarska, poznata javnosti po svojoj knjizi svjedoanstava „Apartman 102". Govorila je kao ena rtva, kao pravnica po zanimanju i kao dunosnica u sustavu politike i vlasti, koja joj je naposljetku umjesto društvene rehabilitacije podlo podvalila i konano je neljudski odbacila.

Naposljetku iz publike izlazi anonimna gospoa iz Vukovara. Prvi puta svjedoi javno o svom stradanju! Glas podrhtava, treperi, titra, posve nestaje, dok se njezina usta samo otvaraju. Suze i jecaji naviru. Gospoa svjedoi vukovarsku tragediju ena, dan-dva poslije okupacije. Imala je tada 23 godine, mua branitelja, sina 5 godina starosti, obitelj, brata, susjede Srbe i Hrvate... Svjedoi što je vidjela, kako su etnici kastrirali susjeda, luaki se smijali, dok je rtva urlala od bolova. Jadnika su na kraju ubili. Svjedoi što su njoj inili više dana, od ispitivanja i prijetnji, udaraca i batina, pogrdnih poniavanja i uzastopnih silovanja... Poniavanja u ime osvete, u ime patološke mrnje, sve kako bi joj ubili dušu. Teško je bilo slušati, još je tee prepriati. Bila mi je to najtea tribina predstavljanja ratnih stradanja od kada pamtim.

Grozno je što su sve uinili toj eni, majci, supruzi hrvatskog branitelja iz Vukovara, a nije jedina... Konano i ga Cigelj je slino prošla, no ena iz Vukovara prvi puta je to iznosila u javnost... Emocije su bile snane i potresne, prenijele su se na slušateljstvo... Publika u muku, gr i suze na licima, stezanje u grlima... Tako i kod mene osobno. Po završetku, nestao sam iz dvorane u šoku i sa elucem u grlu... Ostao sam bez teksta, bez hrabrosti da pristupim iskazati poštovanje tim enama rtvama... Potreban mi je bio zrak, bez elje da zahvalim predsjednici Mariji Sliškovi na još jednom hrabrom iskoraku u interesu prestrašne hrvatske istine. Posebno teško svjedoanstvo gospoe iz Vukovara, koje je nuno, ali i toliko tragino da se jednostavno ostaje bez teksta i mogunosti racionalnog razmišljanja. Grozno!

Stradanja ena u srpskim logorima

Stradanja ena u srpskim logorimaStradanja ena u srpskim logorima

Hvala doktoru Slobodanu Langu na snalaenju pri završetku tribine, iskazavši ono toplo, ljudsko, što mnogi muški u dvorani nisu mogli izrei ni uiniti... Zagrlio je našu stradalnicu Vukovarku, darovao joj struak cvijea i progovorio da u idovskom narodu muškarci koji nisu mogli zaštititi svoje ene, izgubili su pravo prezimena za svoje potomstvo. Tako je i s društvom koje ne moe zaštiti svoje ene i majke, od stradanja i nastavka tih stradanja, gubi se pravo opstanka... Ako su se u ratu dogodile okolnosti da su ene ostale nezaštiene, na surovu nemilost patološki osmišljenim iivljavanjima i poniavanjima, ostaje pitanje što inimo danas kako bi ispravili te gnjusne i zloinake nepravde...?

Hrvatska politika, vlast i institucije neuveno su zakazali, zbog zagovaranja pomirenja bez kajanja, zbog novog bratstva i jedinstva koje nam nameu srbokomunistiki sinovi i keri, zbog ratnih profitera i lopovluka na vlasti, zbog politiara i sebeljubnih interesa, zbog pohlepnog zgrtanja kapitala bez granica ... Sve preko nevinih rtava, preko pogaenih duša, preko upropaštenih ivota, preko stradalih obitelji, zanemarivanjem neuvenih ratnih zloina nad vlastitim narodom, prešuivanja zloina bestijalnih silovanja hrvatskih ena, majki, nositeljica obitelji, koje nikada nisu dobile dovoljno pozornosti i poštovanja u javnosti... A nekmoli društvenu satisfakciju ili mogunost da upravljaju zemljom za koju su toliko propatile. Iz svega slijedi zakljuak kako su ene stradalnice u Domovinskom ratu naalost ostale ispod ruba svake društvene osjetljivosti i humanosti. One ne trae privilegije, medijsku pozornost, a ponajmanje im treba lana samilost. ene rtve srpskih koncentracijskih logora nisu u Hrvatskoj dobile ono što svako humano drušvo duno uiniti svojim najteim stradalnicima – resocijalizaciju, povratak k normalnom ivotu, kroz obiteljsku, socijalnu i društvenu podršku, potporu i zaštitu. A to je nemogue ukoliko ne postoje društveni osjeaj i interes za preivjele rtve tih ratnih tragedija i bestijalnih iivljavanja.

Za to je potrebna društvena institucionalna skrb i pomo, medicinski i socijalni timovi, senzibilitet društva, politike i vlasti. Tjelesni gubici se zamjenjuju protezama, kako bi se olakšao svakodnevni ivot i olakšao invaliditet. No nikakvim ortopedskim pomagalima nije mogue izbrisati sjeanja na odvratna iivljavanja, nekim mehanikim pomagalom vratiti duševni mir, zamjeniti razorenu dušu, vratiti zadovoljstvo i radost ivota, rekla je Marija Sliškovi na završetku. A o neprocesuiranim poiniteljima ratnih zloina nad velikim brojem zatoenica srpskih koncentracijskih logora, da i ne govorimo. To je posebna pria. Dovoljno je rei, kako je gospoa iz Vukovara, posvjedoila da je kasnije u svom slobodnom gradu ponovno susrela jednog od svojih silovatelja, doivjela ivani slom kad ga je vidjela i prepoznala... Podigla je kaznenu prijavu, no ništa se nije dogodilo...

Stradanja ena u srpskim logorima

A vlast i mediji, gdje su oni bili za Dan ena? Svi su obaviješteni da se u Novinarskom domu obiljeava poseban Dan ena sa enama stradalnicama Domovinskog rata. Ne zasluuju li upravo te ene najveu društvenu i politiku pozornost? Pitanje za predsjednika – kakva je to „PravDA" kada intelektualac, doktor pravnih znanosti, profesor na Pravnom fakultetu i konano predsjednik drave ignorira poziv, mjesto i vrijeme gdje se treba odazvati za Dan ena? Isto pitanje i za predsjednicu Vlade, ministre, saborske zastupnike... Znakovito je da se nitko nije pojavio ni od antiseksistikih zastupnica iz Sabora, ija su usta esto prepuna prava zaštite ena? Gdje su na Dan ena bile razne b.a.b.e. civilnog društva, razne teršalike eljne pravde za ratne zloine, razni pusii punih usta kršenja graanskih i ljudskih prava...

Konano zašto kamere HRT-a, RTL-a, TV-Nove nisu eljele izvjestiti o tom posebnom obiljeavanju Dana ena u njihovom Novinarskom domu. Gospodo politiari, gospodo medijski urednici, gospodo zagovaratelji ljudskih prava, juer nije bila senzacionalistika podjela na crvene i crne, niti podjela na lijeve i desne, niti podjela na homofobe, ksenofobe i one druge, ve samo podjela na moralno odgovorne i one koji to nikada nisu bili. Juer su ako ništa drugo pale maske, razna zauzimanja za ljudska prava, za graanska prava, za prava ena, samo su podvale iza kojih se kriju privatne politike ambicije. Ne imati osjeaj odgovornosti za ene stradalnice ratnih silovanja, ignorirati njihovu istinu i sudbinu, neistraivati zloine i neprocesuirati zloince ratnih silovanja, samo produbljuje bezosjeajnost i dokazuje katastrofalnu nebrigu tzv. humanog i civiliziranog društva. A to je prestrašno, grozno i bogohulno!

Stradanja ena u srpskim logorima

Retoriari ljudskih prava, sramite se! Urednici medija, sramite se! Juer ste pali na ispitu istinskog poštivanja ena!

Tekst: Damir Borovak
Fotografije: Oskar Šaruni
IZVOR: http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7899:damir-borovakretoriari-ljudskih-prava-sramite-se-urednici-medija-sramite-se&catid=59:damir-borovak&Itemid=53

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!