www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 07 Travanj 2020
 
 
Preuene rtve 2. svjetskog rata i poraa Donji, Srednji i Gornji Mosti
Utorak, 12 Travanj 2011
 Istina iz sela Donji Mosti o poetku prvog zloina prije svih drugih zloina Drugog svjetskog rata niti za 70. obljetnicu mukih etnikih ubojstava nije prodrla u hrvatsku javnost šire od granica Bjelovarsko-bilogorske upanije. Zašto se urednici hrvatskih medija oglušuju na pozive suoavanja s istinom kako je zapoeo Drugi svjetski rat u Hrvatskoj i tko je poinio prvi masovni zloin nad hrvatskim civilima? Zašto kamere HRT-a svake godine dolaze u Donje Moste, a hrvatska javnost nikada u veernjem Dnevniku nije vidjela izvješe iz Donjih Mosti? Zašto se najviši politiki djelatnici u Republici Hrvatskoj od predsjednika Sabora, predsjednice Vlade i predsjednika RH ve godinama ne odazivaju na pozive iz Bjelovarsko-bilogorske upanije da se suoe s tom istinom? Zašto se hrvatskoj javnosti eli prešutjeti jedina pravda a to je istina iz Donjih Mosti?

Na poetku Drugog svjetskog rata, samo u mjesecu travnju 1941. na podruju Bjelovarsko-bilogorske upanije ubijeno je 33 Hrvata, sve od srbo-etnika i to se još i danas prešuuje. Zašto? Je li hrvatskoj javnosti poznato da je u Bjelovaru ve 1924.g. utemeljeno Udruenje etnika? Zašto se prešuuje da su mala sela Gornji, Srednji i Donji Mosti desetkovana u Drugom svjetskom ratu, poubijano je ukupno 71 osoba, a pri tzv. 'osloboenju' ubijen je i mjesni upnik vl. Viktor Müller.

Prešuuje li se ta istina zbog toga kako se tada više ne bi mogao tako bezono lagati hrvatski narod o krivnji zbog vjekovne tenje za uspostavom hrvatske drave i svim ugnjetavanjima i mukim ubojstvima koje su zapoeli Srbi od 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelaia, nastavljali desetljeima u Kraljevini SHS i Karaorevievoj jugosrbiji te nizali u novoj Jugoslaviji sve do osloboenja Hrvatske 5. kolovoza 1995.? Na ta pitanja ve se godinama oekuju odgovori vodeih politiara u Republici Hrvatskoj.

upan Bjelovarsko-bilogorske upanije Miroslav aija
Poštovani sudionici današnjeg spomena!
20. stoljee je najtraginije razdoblje naše povijesti. Promijenili smo i dravne i gospodarske sustave te imali velike demografske gubitke. Prema nekim procjenama, u Prvom svj. ratu izgubili smo oko 130 000 ljudi. Prva jugoslavenska drava zapoela je nasiljem 5. prosinca 1918. u Zagrebu kada su jugoslavenski andari pobili 13, a ranili 17 domobrana i graana. Do poetaka 2. svj. rata na podruju BB jugoslavenski su andari ubili 20 Hrvata. Kraljevina Jugoslavija bila je zasnovana na nasilju, a na takav je nain doivjela i svoj kraj. Komunistika Jugoslavija svoje temelje gradi pomou masovnih zloina nad Hrvatima u 2. svj. ratu i porau, a 90.-ih nestaje i ruši se u prah, ponovno upotrijebivši silu i zloin kao svoju tehnologiju. Dakle, ovaj spomenik svjedoi o zloinima nad Hrvatima u obje Jugoslavije. Budui da se ove godine navršava 70. obljetnica od poetka rata na ovim prostorima, smatram bitnim iznijeti kratak pregled dogaaja.

 Poetkom 2. svj. rata u Bjelovaru su bile smještene 108., 42. i 40. pukovnija koje su u prvim danima rata odigrale vane uloge. Naime, narednik strojnike satnije 108. pukovnije Ivan vek uz pomo svojih suradnika u blizini V. Grevca 7./8. travnja 1941. die pobunu i otkazuje poslušnost jugoslavenskim asnicima. Uskoro im se pridruuju 42. i 40. pukovnija na elu s priuvnim porunikom Leopolodom Supaniem te kreu prema Bjelovaru. Prilikom ulaska izvidnice 108. pukovnije u Bjelovar jugoslavenski su andari u Rusanovoj ulici ubili dvojicu pobunjenih vojnika, a trojicu teško ranili. Sljedeeg dana od zloinake ruke stradalo je još 6 Hrvata (civila), a do kraja travnja ukupno 33. Tijekom ustanka razoruano je i nekoliko stotina zateenih jugoslavenskih vojnika i oko 100 asnika i doasnika i nijedan nije ubijen. Jedan dio proetniki nastrojenih vojnika i oficira uspio je pobjei i povezati se s pojedinim etnicima i etnikim skupinama u okolici grada. Njihovo je središte bilo u selu Narti gdje se zaustavila etnika postrojba pod zapovjedništvom majora Naumovia. Ti su etnici namjeravali napasti Bjelovar te su slali prijetee ultimatume, no hrvatske su ih strae u tome sprijeile. Nakon što je u samom gradu Bjelovaru srušena jugoslavenska vlast, u utorak 8. travnja 1941. gradonaelnik dr. Julije Makanec proglasio je hrvatsku dravu.

Uskoro su i vojnici dviju vozarskih pukovnija smještenih u Gudovcu takoer predali oruje i stavili se na raspolaganje novom hrvatskom zapovjedništvu. Slino se dogaalo i na podravskim borbenim odredištima, a 9. travnja 1941. oko 200 pripadnika Hrvatske seljake zaštite i nešto vojnika iz 108. i 42. pukovnije zauzeli su andarmerijsku stanicu i razoruali andare u Garešnici.

Istoga dana, 9. travnja 1941., kod Peteranca, II. konjiki puk jugoslavenske vojske „Car Dušan Silni" sukobljava se s Nijemcima i nakon nekoliko poginulih povlai se i kree prema Bjelovaru ugušiti pobunu. Prenoili su u D. Mostima. Neki mještani zbog dogaaja u Bjelovaru, ali i da pomognu hrvatskoj dravi u Bjelovaru, pomišljaju na mogunost razoruavanja vojnika. Mještani uglavnom nisu imali nikakvo oruje, oni su svoj naum pokušali ostvariti uvjeravanjem vojnika, kako je rat završen i kako im je najbolje otii svojim kuama. Marta Sari, mještanka sela Mosti, prisjea se kako je kod njih u kui na doruku bio jedan jugoslavenski vojnik, inae zaduen za prijevoz (rodom iz Banove Jaruge). Nakon što se zauo pucanj, vojnik je savjetovao da se sakriju jer nee biti dobro. Marta je sakrila i njega i svoga supruga, a malo zatim i još neke mještane te im tako spasila ivote. Ubrzo se zaula pucnjava i uzvici: "Kolji, pali, vojno sve!" Tragina bilanca ove pucnjave je 11 ubijenih hrvatskih civila. Njihova imena su:

1. Josip Kovai
2. Bolto Pavlovi
3. Ludvig Rupi
4. Stjepan Herceg
5. Josip Bugarin
6. Bolto Seak
7. Franjo Rupi
8. Martin Blaekovi
9. Andrija Pevec
10. Josip Romari
11. Stjepan Šifkorn

To je prvi masovni zloin poinjen petoga dana rata! Istoga su dana etnici u Zrinskoj zaklali Ivana Blaekovia koji je napustio jugoslavensku vojsku i vraao se kui. Nakon poinjenog zloina, II. konjiki puk "Car Dušan Silni" krenuo je prema Bjelovaru. Nijemci su toga dana došli u Bjelovar i sa svojim tenkovima doekali etnike konjanike u predgraima na Krievakoj cesti i Hrgovljanima i razbili ih tako da su uz velike gubitke bili prisiljeni na predaju. Za vrijeme 2. svjetskog rata i poraa iz sva tri sela Mosti smrtno je stradala 71 prešuivana rtva, a meu njima i sveenik Viktor Müller kojega su partizani u oujku 1945. odveli i ubili na nepoznatom mjestu. Spomenik iza nas govori i o tom vremenu.

Poslije komemoracije na groblju misa zadušnica sluena je u upnoj crkvi Sv. Benedikta u Donjim Mostima

Ovi su dogaaji sustavno prešuivani u bivšoj dravi, ali ni danas se ne spominju u povijesnim udbenicima. Jugo-Hrvati, posebice ako su dodatno i jugokomunistiki orijentirani, nee se odrei svojih stajališta i pogleda, nee preispitati svoje mišljenje i pogledati injenicama u oi jer su jugokomunistike dogme oito dauboko usidrene u njihovim glavama. Vano je istaknuti da su tim mišljenjima zarazili i dio hrvatske inteligencije tako da se kontinuitet prikrivanja i zanemarivanja nastavlja. Naravno postoje i „Hrvati" koji djeluju u raznim institucijama, ali gledaju iskljuivo vlastite interese i njima sve podreuju. Na svu sreu postoji i ona istinska Hrvatska koju predstavljamo, izmeu ostalih, svi mi koji smo se danas ovdje okupili jer smo svjesni injenice da nema Hrvatske bez istine. Nadamo se da e nas dogodine biti više i to iz svih krajeva Hrvatske. U ime MH Ogranak Bjelovar zahvaljujem svima Vama što ste posjetili ovo malo mjesto i sudjelovali u spomenu na ovaj, za hrvatsku povijest, vaan dogaaj.

Prof. Anita Blaekovi,
Matica hrvatska - ogranak Bjelovar

Tekst i slike: Damir Borovak
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!