www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 09 Travanj 2020
 
 
DANI SJEANJA NA RTVE KOMUNIZMA 1945. OBILJEENI U AKOVU I RUEVU
Ponedjeljak, 09 Svibanj 2011
Hrvatsko društvo politikih zatvorenika - Ogranak akovo i Hrvatsko obredni zdrug Jazovka - Krilo akovo organizirali su u akovu i Ruševu, 16. i 17. travnja, obiljeavanje 66. obljetnice stradanja akovana i ostalih, njih nekoliko stotina, koji su nakon pada akova u ruke partizana 6. like i 21. srpske divizije, 17. travnja 1945. prošli krini put akovo-Ruševo (dug 45 km), a neki su ubijeni i tijekom puta.

Program se odvijao pod nazivom „Dani sjeanja na rtve komunizma“, a prvoga dana u Spomen-muzeju biskupa J. J. Strossmayera u akovu predstavljene su knjige autora, odnosno suautora elimira Kuatka „Otok Sv. Grgur hrvatski gulag“ i „Prikrivena grobišta Hrvata u Rapublici Sloveniji“. Uz samoga autora knjigu su predstavili ravntelj Spomen-muzeja, prof. Petar Strgar, predsjednik Društva hrvatskih knjievnika - Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, prof. Mirko uri i tajnik Matice hrvatske - Ogranka akovo, prof. Vlado Fili.

elimir Kuatko, dokumentarist i publicist, kao dijete od 10 godina bio je rtva Bleiburga, zajedno sa sestrom i majkom gdje je ranjen, a kasnije biva zatoenik na Svetom Grguru (u kompleksu poznatijeg Golog Otoka). ivi u Sloveniji gdje je osnovao Odbor za istraivanje i obiljeavanje rtava poraa i sudjelovao pri sondai i iskapanju grobišta rtava Krinoga puta.
Poasni je
lan Hrvatskog društva politikih zatvorenika, Poasnog bleiburškog voda, Hrvatskoga domobrana - Udruge ratnih veterana i Hrvatskog rtvoslovnog društva. Suautor je fotomonografije „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, zajedno s prof. povijesti s Filozofskog fakulteta u Ljubljani i voditeljem projekta Evidentiranje prikrivenih grobišta u Republici Sloveniji, dr. sc. Mitjom Ferencom i autor je knjige „Otok Sveti Grgur hrvatski gulag“, kao i mnogih lanaka, dokumentarnih filmova i reportaa. Sudjelovao je s izlaganjem na mnogim znanstvenim skupovima i tribinama i osobni je izaslanik za Sloveniju predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva, prof. dr. sc. Zvonimira Šeparovia. Za svoj rad nagraivan je mnogim odlijima i priznanjima u Hrvatskoj i Sloveniji.

Autor je predstavio svoju najnoviju knjigu „Otok Sv. Grgur hrvatski gulag“ i ispriao svoje iskustvo s Krinog puta, kada su on, njegova majka i sestra ranjeni, sve do uhienja u Sarajevu gdje je kao mladi ivio i pjevao u crkvenom zboru koji je prepoznat kao neprijatelj tadašnjeg komunistikog reima i svi su redom uhieni i deportirani u zloglasni komunistiki logor Sveti Grgur. Posebno je pozdravio "svoje Grgurce" koji su došli iz razliitih krajeva Lijepe Naše i uveliali ovu sveanost svojega supatnika.

Nakon predstavljanja knjiga otvorena je u Spomen-muzeju izloba fotografija istoga autora „Od Bleiburga do Sv. Grgura“ koja vrlo potresno prikazuje dogaanja iz 1945., od zarobljene kolone do smrti vojnika i civila u iskopanim grobištima u Republici Sloveniji (Crngrob, Huda jama, šuma kod Teznog, Jama pod Krenom i dr.). Fotografije govore o sâmim rtvama - sv. krunice, krievi, osobni pribor, cipele..., sve do logora Sveti Grgur s urušenim zgradama, bunkerima uz obalu i velikim potpisom na kamenu glavnog krivca za poinjene zloine - TITO.

Na otvorenju izlobe, uz prof. Mirka uria koji je dao uvodnu rije, nazonima se obratio i mladi prof. povijesti Mladen Bara, kao predstavnik Hrvatskog instituta za povijest - Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. On je, izmeu ostalog, rekao da je Podrunica HIP-a u Slavonskom Brodu u posljednje vrijeme izdala više razliitih publikacija koje rekonstruiraju dogaaje od kraja Drugog svjetskog rata i poraa s glavnim teištem analize komunistike i partizanske represije, obiljeene ponajviše kroz sustavne likvidacije politiki nepodobnih osoba bez suenja, pod plaštom antifašistike borbe. „Naalost, plašt antifašizma je omoguio poiniteljima ovih zloina dravnu zaštitu i pravnu amnestiju, a javnosti je donio polustoljetnu šutnju i neznanje u svezi poinjenih zloina od strane ratnih pobjednika u Drugom svjetskom ratu. U znanstvenom istraivanju ove tematike ak smo i mi znanstvenici - historiografi nailazili na negodovanje i neodobravanje koje je bilo motivirano politiko-ideološkim stavovima ljudi koji izravno pripadaju ili su bliski poiniteljima ovih zloina“, istaknuo je prof. Bara te nastavio: „Umjesto priznanja i poticaja, u javnosti su se puno eše mogle uti optube na naš raun za pokušaj revizionizma nacionalne povijesti. Bez obzira na prepreke, nismo se smeli ni pokolebali u nastavku zananstvenog istraivanja komunistike represije i broja njezinih rtava jer znamo kako e tek istina utemeljena na dokazima, vezano za ovo razdoblje hrvatske povijesti, doprinijeti uvaavanju i priznanju koje svaka neduna rtva bilo kojega totalitarnog reima zasluuje.“

 Autor elimir Kuatko upoznao je nazone sa svojim istraivakim radom na tlu Republike Slovenije i ispriao neka iskustva s terena. Bio je nazoan pri otvaranju stravinog Barabarinog rova i ispriao je kako je prema priama oevidaca, jedna od rtava - osamnaestogodišnja djevojka ipak uspjela otpuzati iz tog strašnog rova, no, jedan ju je partizan ubio budakom. „Ipak, usprkos svemu, Bog uvijek negdje ostavi svjedoka“, naglasio je Kuatko i skrenuo pozornost na fotografiju koja prikazuje polomljene kosti rtava uz objašnjenje da su se rtve otkapale polako i fino, s metlicom, samo onda kada su kamere snimale radove, a nakon toga su došli bageri i obavili svoje. On sâm se zalagao da se obustave radovi na mariborskoj obilaznici dok se rtve ne iskopaju i uspio je u tome, usprkos svim prijetnjama koje su mu stizale s mnogih strana. Tada je na zahtjev hrvatske Vlade dobio policijsku zaštitu, što govori o ozbiljnosti ovih prijetnji koje su mu upuivane.

Izlobu je otvorio predsjednik Hrvatskoga domobrana - Udruge ratnih veterana, Središnjice Zagreb, Nikola Matii iz Rijeke, koji je ovom prigodom dodijelio elimiru Kuatku Jubilarnu spomen-plaketu povodom 20. obljetnice osnutka Udruge i medalju za posebne zasluge u ouvanju sjeanja i istraivanju rtava iz Drugog svjetskog rata, te spomen-plakete i medalje dvojici akovakih sveenika, Ivanu Janešu i Stjepanu Kokaloviu koji svojim dragovoljnim prilozima kontinuirano potpomau rad Hrvatskoga domobrana. Otvorenju izlobe su nazoili i domobrani iz Rijeke, Karlovca i dr. gradova koji su došli organizirano, autobusom i upriliili si jednodnevni izlet u akovo.


Drugoga dana, 17. travnja, na sam dan smaknua nedunih akovakih rtava, program je zapoeo kod spomenika rtvama komunizma u akovu "Glava koja tone" odakle je krenula kolona predvoena „bikerima“, lanovima Moto-kluba akovo do Ruševa, sela u Poeštini udaljenog 45 km. Sv. misu zadušnicu u mjesnoj crkvi u Ruševu sluio je mons. Luka Marijanovi, prof. s Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu, a nakon toga je uslijedio sveani mimohod od crkve do spomen-obiljeja u selu gdje su poloeni vijenci i upaljene svijee za rtve koje su ubijene bez suda i krivnje.U ime organizatora skupu se obratio Ivo Tubanovi, predsjednik Hrvatskog društva politikih zatvorenika - Podrunice Osijek i Ogranka akovo, a potom su proitana imena 64 rtve ubijene u Ruševu.

Nazonima su se obratili i gosti - predstavnik Hrvatskoga domobrana, Drago Frani iz Poege, predstavnik središnjice Hrvatskog obrednog zdruga "Jazovka", Boris Mihaljevi iz Zagreba, te lan Hrvatskog društva politikih zatvorenika i poasni lan Hrvatskog domobrana, Poasnog bleiburškog voda i izaslanik predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva, dr. sc. Zvonimira Šeparovia za Republiku Sloveniju, elimir Kuatko.

Voditeljica programa, Lidija Perkovi iz akova proitala je potom ulomak iz knjige „Prešuene rtve akova i akovštine u Drugom svjetskom ratu i porau“ u kojem svjedokinja Anka Vidakovi (koja je umrla prije nekoliko godina) govori o strašnim stradanjima u Ruševu i dogaaju koji joj je ispriala njezina majka koja je gledala kako zarobljenici dotjerani od akova ivi gore na lomai koju su partizani naloili s drvenom ogradom.

Iako se Dan Opine aglin obiljeava upravo 17. travnja, svojom nazonošu je sve sudionike skupa poastio i naelnik Opine aglin, Ivan urina koji se obratio s nekoliko rijei. Grad akovo, koji je pokrovitelj ovog dvodnevnog programa Dana sjeanja na rtve komunizma, predstavljao je zamjenik gradonaelnika, Ivan Išasegi koji je odrao prigodni govor i proitao pismo akovakog gradonaelnika Zorana Vinkovia. Komemoracija je završena molitvom za sve rtve koju je predvodio mons. Luka Marijanovi.

Osim navedenih gostiju nazoni su bili i predstavnici Hrvatskoga domobrana i Hrvatskog društva politikih zatvorenika iz Našica, Osijeka, Orahovice, Slatine, Sl. Broda, Poege i dr. gradova, kao i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Tekst i fotografija: Pero Šola,
Predsjednik HOZ-a Jazovka - Krilo
akovo

poveznice sa dogaanjima: http://www.djakovo-danas.com/Hrvatska/dani-sjeanja-na-rtve-komunizma.html
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!