www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 17 Kolovoz 2019
 
 
Franjo Talan - U spomen na hrvatske branitelje i rtve poratnih stradanja Drugog svjetskog rata
Srijeda, 15 Listopad 2008
 U spomen na hrvatske branitelje i rtve poratnih stradanja Drugog svjetskog rata podignut spomenik stradalim iteljima upe Vratišinec   

Suradnja udruga na podizanju spomen obiljeja
 

U spomen na hrvatske branitelje i rtve upe Vratišinec stradale u poratnim danima i godinama Drugog svjetskog rata postavljen je nasuprot groblja u istoimenom naselju zajedniki spomenik kojeg je u srijedu, 8. listopada, na Dan neovisnosti Republike Hrvatske blagoslovio mons. Josip Mrzljak, varadinski biskup. 
 

U uvodnom dijelu sveanosti okupljene vjernike i goste pozdravio je upnik, vl Pavao Mesari, a na progone i stradanja stanovništva na podruju sjeverozapadne Hrvatske podsjetio je i Franjo Talan, predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava iz Varadina. O stradanjima u Meimurju tijekom Drugog svjetskog rata i poraa govorio je Josip Kolari, a prisutne je s progonima itelja upe Vratišinec upoznala Barbara Turk, predsjednica Odbora za izgradnju spomen obiljeja, koja je proitala ubijene od strane jugo-komunistikog terora. Nazonima su se obratili i predsjednik akoveke Matice hrvatske prof. dr. Zvonimir Bartoli i predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimir Šeparovi, a dekan, mons. Leonard Logoar, štrigovski upnik proitao je iz „Hrvatskog martirologija“ svjedoenja o stradanju  upnika Hinka Krodera kao i zapis o smrti sveenika Ivana Maaria. Kod blagoslova i na misi sudjelovali su i vl Vjekoslav Pavlovi iz upe Stupnik i bivši upnik upe Vratišinec, pre. Josip Horvat.

Nakon blagoslova i molitve kod spomen obiljeja poloeni su vijenci i zapaljene svijee predstavnika brojnih udruga, a izmeu ostalih sjeanju na stradale prisustvovali su, iz udruge Hrvatski domobran, lanovi iz Koprivnice, Slatine i Dubrovnika, iz braniteljskih udruga vijenac su poloili lanovi udruge iz Petrijanca kao i lanovi udruge HOS-a iz akovca dok je u ime Udovica poginulih hrvatskih branitelja Dubrovnika prisustvovala Marija Obad. Kod spomen obiljeja vijenac su poloili i predstavnici Hrvatskog društva politikih zatvorenika, Matice hrvatske akovec, Brae hrvatskog zmaja, a u ime organizatora vijenac su poloili Barbara Turk, Stjepan Jovan i Zvonko Tuksar, u ime obitelji stradalih i sam rtva poratnih progona. Vijenac kod spomenika poloilo je izaslanstvo dubrovake udruge Daksa 1944/45, koje je predvodio predsjednik Mate Raevi, a poast rtvama odali su i lanovi Hrvatskog rtvoslovnog društva, udruge Macelj, lanovi Hrvatskog katolikog lijenikog društva Bjelovar, kojeg je zastupao dr. Dragutin Sudar. Vijenac u ime Hrvatskog društva politikih zatvorenika poloili su Alfred Obrani, predsjednik  HDPZ-a i Ljubomir Brdar iz Varadina, a tu su bili i ostali. 
 
Nakon odavanja poasti kod spomenika uslijedio je odlazak u upnu crkvu gdje je varadinski biskup mons Josip Mrzljak, predvodio misu zadušnicu za hrvatske branitelje i rtve stradale u ratnim i poratnim danima Drugog svjetskog rata, kao i za rtve jugo-komunistikog terora upe Vratišinec. Sveanom ozraju doprinio je dao i upski zbor, predvoen Stjepanom Horvatom, zborovoom i orguljašem, koji je na poetku, kod spomenika predvodio pjevanje hrvatske himne Lijepa naša domovino, a uz pratnju na orguljama skladno pjevanje nastavljeno je i u crkvi. Naravno blagoslovu i misi zadušnici prisustvovala je i obitelj Mije Matoše iz Zagreba koja je darovala zemljište za podizanje spomen obiljeja, a u popodnevnim satima odrano je druenje sudionika komemoracije i prisutnih na blagoslovu.


U druenju izmijenile su se misli sudionika komemoracije, a o iskustvima na istraivanju i obiljeavanju grobišta svoja iskustva i dojmove iznijeli su:  Udruga branitelja iz Petrijanca, Vladimir Miklovec. U ime Matice hrvatske ogranak Bjelovar prisutne je pozdravio Zdravka Ivkovia, ujedno lan odbora Bjelovarsko bilogorske upanije za obiljeavan prešuenih hrvatskih grobišta. Skupu se obratio i Ivan Birši, Hrvatski domobran Koprivnica, i predstavnik udruge Hrvatski domobran Slatina. U ime Udruge Macelj govorio je Damir Borovak, a skupu je prisustvovao i Milan Pavi, jedan od osnivaa udruge. O radu Društva iz Virovitice govorio je Vlatko Ljubii, a sudionike skupa pozdravio je i Pavao Kancijan iz ukovca koji je zajedno sa rodbinom rtava postavio spomen obiljeje komunistikim rtvama u naselju, meu kojima je bio i njegov otac.



U ime udruge Daksa iz Dubrovnika okupljene je pozdravio predsjednik udruge Mate Raevi, koji nas je za posjeta Dubrovniku, naglasio je voditelj, upoznao sa stradanjima na Daksi, koju smo i posjetili, a s nama u društvu bio je i prof. dr. Hrvoje Kai. Drugi dan popodne otišli smo na Orsulu, tamo nas je vodio predsjednik udruge Hrvatski domobran, Tihomil Vranješ. ovjek ima 87 godina, ima ivo sjeanje, ao mi je što danas nije mogao biti s nama, ovdje prisutan. Nakon II.svjetskog rata bio je zaposlen u akovcu, mislim da u kombinatu, pretei današnjeg GK Meimurje. On je meimurski zet. Završio je Bleiburg, pa su ga zarobili Rusi, pa Bugari, na kraju su ga partizani skupa s njegovom ekipom na Macelju skinuli u donji veš, ostavili su mu deku. Završio je na eljeznikoj stanici Varadinske Toplice. To je u naselje Turin. Odonud su pod pratnjom na koljenima ušli u grad Varadin. Ako se koji iz kolone podigao skinuli su  ga za glavu, koji je obnemogao, bili su vezani konopom tj. icom, vukli su ga za sobom do grada, da ne bi zaostali i stradali. Nakon Varadina, išli su na krini put prema Ludbregu, pa su se opet vratili u Varadin, onda su ih vlakom transportirali za logor u Zagreb. Taj dio svjedoenja  mi je jako ostao u sjeanju.


Kad smo bili u Dubrovniku razgledali smo i grad. Grad Dubrovnik ima jednu stvar koja mi se posebno svia. Na Stradunu je jedna spomen soba braniteljima poginulim u Domovinskom ratu, a na zidinama starog grada obješen je plan gdje pišu sva mjesta Starog grada, Straduna i jezgre, koja su u srboetnikoj agresiji napadnut i ošteena od crnogorskih dobrovoljaca, etnika i JNA, koja su stradala u gradu, i svaki vodi na bilo kojem jeziku to objasni turistima. Zatim je rije uzela Marija Obad, tajnica udruge, udovica Domovinskog rata, koja je pozdravila prisutne i iznijela nekoliko detalja vezanih za obranu grada. U ime udruge Hrvatski domobran, ogranak Dubrovnik sudionike sveanosti pozdravio je Hrvoje Ragu, koji je u društvu Tomislava Katušia nazoio blagoslovu. O radu povjerenstva Društva za Sloveniju govorio je Dragutin Šafari, koji je okupljene pozdravio i u ime Franca Permea, predsjednika slovenskog Društva za ureditev zamolanih grobov koji zbog bolesti nije mogao nazoit. Voditelj programa zatim je rekao: - S nama je ovdje i udruga koja je poloila vijenac, ta je udruga dobila naziv po našem lanu, hrvatskom branitelju Miji Modriu, pa molim predstavnika, Josipa Kolaria da objasni rad udruge. Nakon iscrpnog izlaganja prisutnima se obratio i Ante Beljo, istraiva hrvatskih stradanja, a iz usta Ruica avar, predsjednica Hrvatskog pokreta za ivot i obitelj, okupljeni su saznali i za aktivnosti lanova društva. Na kraju se okupljenima obratio i prof. dr. Zvonimir Bartoli, a u završnom dijelu svima je zahvalio upnik Pavo Mesari.

Tekst i fotografije: Franjo Talan

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!