www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Ratni zloini '91-'95 u BiH > PREDSJEDNITVO OPINE BUGOJNO: LIKVIDIRATI EKSTREMNI DIO ZAROBLJENIH VOJNIKA
Srijeda, 11 Prosinac 2019
 
 
PREDSJEDNITVO OPINE BUGOJNO: LIKVIDIRATI EKSTREMNI DIO ZAROBLJENIH VOJNIKA
Subota, 28 Svibanj 2011
Predsjedništvo opine Bugojno: Likvidirati ekstremni dio zarobljenika vojnika

08.03.2011. | 11:28

“Likvidirati ekstremni dio zarobljenika vojnika” – ovo stoji u zapisniku sa 15. izvanredne sjednice ratnog Predsjedništva optine Bugojno koja je odrana 22. srpnja 1993. godine.

U istim bilješkama se navodi da slubeno ne smiju imati civilnih zarobljenika, a odmah ispod pod šifrom “tajno” da se likvidira ekstremni dio zarobljenika vojnika.

Zapisnik koji je u posjedu “Nezavisnih” vodio je Devad Mlao, predsjednik ratnog Predsjedništva opine Bugojno, a na sjednici osim njega bili su prisutni Mlivo (Uzeir Mlivo, predsjednik Izvršnog odbora opine Bugojno), Meša (Mesud Duvnjak), Jele (Abdulah Jele), Dautovi (Senad Dautovi) i Ismet Duvnjak.

Na dnevnom redu ove sjednice našla se samo jedna toka i to pod nazivom “Informacija o vojnoj situaciji na našem terenu i u okviru toga naši prioritetni zadaci”.

Iz voenih zabilješki moe se zakljuiti da su sudionici sastanka konstatirali da je uraen ogroman posao te da su sve tri jedinice HVO-a razbijene te da je moral vojnika Armije BiH na izuzetno visokoj razini. Isto tako na sjednici se konstatira da se mjesna zajednica Vesela pokazala kao najpasivnija – “nee komšija na komšiju”, napisano je u zapisniku.

“Sa HVO-om nema pregovora osim razmjene poginulih i teških ranjenika. Inae HVO treba uništiti što je stav s više instance. HVO je napustio sve linije prema etnicima koje smo mi odmah zaposjeli”, jedna je od bilješki Devada Mlae koji je nedavno vraen na mjesto profesora matematike u bugojanskoj Gimnaziji gdje je, kako mnogi tvrde, muio zarobljenike.

U bilješkama isto tako se navodi da je uoena suradnja HVO-a i etnika kroz zajedniko granatiranje.

U Udruenju obitelji poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata opine Bugojno kau da to što stoji u dnevniku da je to tako te da se i poslije više od 17 godina ne zna sudbina nestalih Hrvata.

U ovom Udruenju tragaju za 22 Hrvata koji su nestali prije raspuštanja logora formiranog na stadionu NK Iskra u Bugojnu te da je skoro 300 pripadnika HVO-a bilo u logorima dok je blizu 2.000 Hrvata zatvarano u toku sukoba.

“Tko je odgovoran, utvrdit e Sud BiH, a ljudi koji su bili u ratnom Predsjedništvu vrlo dobro su znali što se radilo i to tvrdimo”, kau u ovom udruenju.

Ranije su lanovi ovog udruenja optuili Mlau da zna ali da skriva mjesta gdje se nalaze tijela nestalih vojnika.

Tijekom suenja bugojanskoj etvorki Mlao se pojavio kao svjedok odbrane rekavši tuiteljici Slavici Terzi da se ne sjea kako i tko mu je rekao taj monstruozni tekst.
Bugojansku etvorku ine Nisvet Gasalo, Musijab Kukavica, Enes Handi i Senad Dautovi, a terete se za ratne zloine nad zarobljenim vojnicima, civilima i ranjenicima hrvatske nacionalnosti tijekom sukoba Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu od jula 1993. do marta 1994. godine.

U optunici se navodi da su Gasalo, kao upravnik i Kukavica, kao zapovjednik strae bili odgovorni za funkcioniranje logora na stadionu Iskre u kojem je u nehumanim uvjetima bilo zarobljeno oko 300 Hrvata civila, dok se Handi, bivši pomonik naelnika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH i Dautovi, kao nekadašnji naelnik Stanice javne sigurnosti Bugojno, terete za ueše u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

Prisutni na izvanrednoj sjednici ratnog Predsjedništva opine Bugojno (izvor www.hic.hr)

Mesud DUVNJAK – Kao javni tuilac u Bugojnu, od 1993. provodio je istrane radnje nad zatvorenim Hrvatima primjenjujui prisilu “zlostavljanja i uope sve mogue torture”.

Senad DAUTOVI, pripadnik MUP-a Bugojno. Tokom 1993. zapovijedao je jedinicom iji su se pripadnici iivljavali nad zatvorenim Hrvatima. Osobno je odgovoran za nasilnu smrt Hrvata Nike Grabovca.

Abdulah JELE, iz Bugojna. Tijekom 1993. bio je zapovjednik jedne od jedinica Armije BiH. Odgovoran je za uhienje i nestanak 26 Hrvata iz Bugojna i za ubojstva veeg broja hrvatskih civila u selu Graanica, krajem srpnja 1993. godine.

Devad MLAO – Tokom 1993/1996. bio je predsjednik ratnog Predsjedništva opine Bugojno. Izravno odgovoran za zloine poinjene tijekom 1993-1996. od strane pripadnika Armije RBiH nad zarobljenim Hrvatima u Bugojnu. Zakleti je neprijatelj Hrvata i protivnik svakog suivota izmeu Hrvata i Muslimana. Odgovoran za uhienje i nestanak 26 Hrvata iz Bugojna.

Uzeir MLIVO, iz Sandaka (Srbija). – Tokom 1993/1994. bio je lan ratnog Predsjedništva opine Bugojno.

M. Landeka - Slobodna Dalmacija

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/131497/Default.aspx 
Objavljeno i na stranicama:
http://www.hrvatska-rijec.com/2011/03/predsjednistvo-opcine-bugojno-likvidirati-ekstremni-dio-zarobljenika-vojnika/
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!