www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 25 Sijeanj 2020
 
 
ODRANA PRVA PROMOCIJA KNJIGE SISAKI RTVOSLOV - DARKO ZAHIROVI
Ponedjeljak, 30 Svibanj 2011
 Sisaki rtvoslov Hrvatskog domovinskog rata"
Darka Zahirovia

Narodna knjinica i itaonica Sisak
Rimska bb, 44000 Sisak 1. lipnja 2011. u 19:30

Redoslijed doga
anja:

- pozdravna rije ravnateljice Narodne knjinice i itaonice

- minuta šutnje za poginule branitelje

- nastup pjevakog društva Lipa" iz Siska (himna)

- govor Darka Zahirovia (predstavljanje knjige)

- govor Vlade Košia, biskupa sisakog, blagoslov

- govor dr. sc. Josipa Jurevia

- nastup pjevakog društva

- govor vl. Nedjeljka Pintaria

_ govor prof. dr. sc. Zvonimira Šeparovia




Govor autora knjige Darka Zahirovia na promociji odranoj 1. lipnja 2011.g. u Sisku

Poštovani sugraani!
Dragi gosti!

Pozdravljam sve Vas okupljene na promociji knjige „Sisaki rtvoslov Hrvatskog domovinskog rata“.
Posebno pozdravljam prisutne sugraane koji su ovdje s nama uzburkanih osjeaja i tunom sjetom na svoje sinove, svoje oeve,svoju brau i svoju rodbinu, koje su lišili ivota ljudi zadojeni mrnjom.

Dozvolite mi da u ime svih nas ovdje okupljenih pozdravim autore priloga u ovoj knjizi i promotore ove knjige:
- gospodina Vladu Košia, biskupa Sisakog,
- gospodina prof. dr. Zvonimira Šeparovia
- gospodina vl. Nedeljka Pintaria,
- gospodina prof. dr. Josipa Jurevia,

O tome kako je nastala knjiga „Sisaki rtvoslov Hrvatskog domovinskog rata“ elim kao autor ove knjige rei slijedee:
Nakon što smo 2006. god. izdali knjigu „Sisaki rtvoslov“ autora Adama Zahirovia , a mog tate, koja se sadrajem odnosi na ratno i poratno razdoblje Drugog svjetskog rata , poeli smo prikupljati podatke o poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima s podruja Grada Siska i susjednih opina Sunja, Lekenik i Martinska Ves.

Knjiga „Sisaki rtvoslov Hrvatskog domovinskog rata“ napisana je u ast i vjeni spomen hrvatskim braniteljima koji su branili i obranili Hrvatsku od srpskog agresora.

Djelo je rezultat petogodišnjih istraivanja i prikupljanja izvornih podataka, izjava i svjedoenja, kao i raznih dokumenata iz vojnih i povijesnih dravnih arhiva kao i drugih izvora o ivotu i stradanju hrvatskih branitelja.što je sve uvršteno u najvee poglavlje knjige pod naslovom rtvopis.

U uvodnom tekstu pod naslovom Rije autora, kao autor ove knjige pišem o motivima koji su me ponukali da se prihvatim pisanja ove knjige i o nainu na koji sam prikupljao podatke i grau za nju. Posebno sam se osvrnuo na teškoe na koje sam naišao u tome poslu.

Iza tog uvodnog teksta slijede pojedina poglavlja knjige

U poglavlju Prilozi i svjedoenja zastupljeni su autorski prilozi znaajnih linosti iz naunog, politikog, javnog i društvenog ivota Hrvatske.

Vlado Koši, biskup sisaki, u svome prilogu pod  naslovom „ Slovo uz izdanje rtvoslova sisakih branitelja“ piše:
„Svi smo mi zapravo branitelji, branitelji Domovine jer smo pozvani kao ljudi i kao kršani biti branitelji i promicatelji istine, dobrote, pravednosti, mira i ljubavi.“
On je i sam iskusio ratne dogaaje kao upnik Hrastovake upe te je svoja sjeanja objavio u knjizi „upnik na prvoj crti“, knjigu koju bih preporuio svima koje zanima istina o Hrvatskom domovinskom ratu.
U nastavku svog priloga moj-naš biskup obznanjuje svoja razmišljanja o Hrvatskom domovinskom ratu, podsjea na stradanja Hrvata kroz povijest, sa posebnim osvrtom na nepravedno suenje trojici Hrvatskih generala u Hagu, te iznosi podatak da je na podruju naše Biskupije u ratu bilo 86 porušenih sakralnih objekata.

Na kraju svog priloga on nas sve poziva na nesebinost i spremnost da i sami pridonesemo dobru svoje Domovine.
Gospodin Josip Jurevi u svom tekstu „Što je Hrvatski domovinski rat“problematizira uobiajeni naziv za protekli rat kao Domovinski rat. Iz tog naziva ne razaznaje se, prema njegovom mišljenju, o kakvome se ratu radi. Odgovor na pitanje što je neki rat sadri nekoliko standardiziranih sastavnica i to: specifian naziv kojim konkretni rat dobiva svoju sadrajnu prepoznatljivost, vrijeme trajanja, akteri sukoba s jedne i druge strane, uzroci, nain voenja i rezultati (posljedice), ocjena rata iz koje se vidi tko je napada, a tko se brani.

Kada se prema ovim kriterijima pokušava odrediti kakva je institucijska slika u Hrvatskoj proizvedena pod nazivom Domovinski rat postaje vidljiva njegova neodreenost i neprepoznatljivost te se javno uglavnom ne zna o emu se radi. Analizom svih nabrojenih kriterija za odgovor što je bio konkretni rat u Hrvatskoj autor odgovara: „ Hrvatski domovinski rat“ i zalae se za upotrebu tog naziva.

Inae, prvobitni naziv ove knjige bio je: „ Sisaki rtvoslov Domovinskog rata“, no nakon nekoliko sastanaka s prof. Jureviem urednik ove knjige i ja kao autor knjige prihvatili smo dobronamjernu sugestiju gosp.Jurevia, te je knjizi dat novi naslov, dakle, „Sisaki rtvoslov Hrvatskog domovinskog rata“.

Veleasni Nedjeljko Pintari iz zagrebakog Kaptola, u svom prilogu „Krunica-simbol Domovinskog rata“ piše o fenomenu krunice Blaene Djevice Marije u Domovinskom ratu. Krunicu su nosili oko vrata svi hrvatski branitelji iako nije bila nametnuta bilo kakvim propisom. Krunice su im prigodom odlaska u rat davale majke,supruge,djevojke koje su eljele da ih prati Boji blagoslov, da pobijede neprijatelja i da se ivi vrate kui. Hrvatskim je braniteljima krunica postala snaan duhovni oslonac i najjae oruje, znak vremena u kojem ive i neopisiv poticaj da izdre u pravednoj borbi za obranu svog doma, Domovine i tek steene slobode. Krunica je, kao znak enje za slobodom proglašena u narodu simbolom Domovinskog rata protiv srpskog agresora.

Prof. dr. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva, prilae tekst:“Hrvatska je rtva velika“ u kojem opisuje stradanja Hrvata kroz povijest na širem podruju grada Siska i znaaju istraivanja rtava i objavljivanju takvih djela kakvo je Sisaki rtvoslov Hrvatskog domovinskog rata . U daljnjem tekstu autor upozorava na nekoliko aktualnih problema koji se razmatraju u rtvoslovlju kako Hrvatske tako i u svijetu. Rije je o vremenu rtve,znanosti o rtvama, rtvama rata i mira, Bleiburga i Haga i o odnosu hrvatskih vlasti prema zloinima i rtvama. U naznakama piše i o nekoliko akcija koje poduzima Hrvatsko rtvoslovno društvo.

Ja sam inae lan Hrvatskog rtvoslovnog društva kao što je za ivota bio i moj tata, urednik ove knjige. On je posmrtno proglašen poasnim lanom Hrvatskog rtvoslovnog društva.

Istaknuti hrvatski novinar Milan Jajinovi u svom prilogu „Blagoslov smisla“ piše o neoekivanim teškoama ,razoaranjima i frustracijama koje su doivljavali hrvatski branitelji nakon rata.

U prilogu „In memoriam Zrinka Gmaz“, Adam Zahirovi, urednik ove knjige, piše o zaprepašujuem i svirepom zloinu srpskih pobunjenika kojeg su izvršili nad mladom 19-godišnjom djevojkom Zrinkom Gmaz. U vrijeme primirja potpisanog izmeu pobunjenika i hrvatske vlasti, dok se sunala na obali rijeke Kupe, nedaleko od svoga doma, s druge okupirane obale pobunjeni Srbi su rafalnom paljbom iz strojnice sasuli u nju kišu metaka i na mjestu je ubili.Pri tome su pokraj nje teško ranili i njenog brata i njegovog prijatelja.

Prema mojim saznanjima, roditelji su godinama poslije te uasne tragedije, pokušavali ui u trag ubojicama. Oni koji su to znali i koji su mogli dati podatke, a nisu, a to su snage UNPROFOR-a, bili su kako se to kae pod velom šutnje ,a po meni sudionici tog zloina.

Od istog autora su još dva priloga.
U prvom, „In memoriam Braa Mikuli“ opisuje mueniku smrt dvojice brae. Njih su zajedno s jednim prijateljem srpske nacionalnosti prigodom prolaska kroz oblinje susjedno selo, iznenada zaustavili njihovi dojuerašnji dobri znanci , vezali icom, tukli i muili te svu trojicu odveli u njihov pobunjeniki štab. Tamo je pala odluka: batinati,muiti, ubiti. A zašto?Samo zato što su Hrvati. Ista odluka vaila je za njihovog prijatelja Srbina. A zašto? Zato što se druio s Hrvatima. Streljani su istog dana. U ovom zloinu znaju se poinitelji ali su, kako neki kau, nedostupni.
U drugom prilogu „Kruha, umjesto metaka“ autor opisuje svoje iskustvo u poslovanju s jednim poduzeem sa podruja s veinskim srpskim stanovništvom koje se u to vrijeme pripremalo za pobunu i konano diglo oruanu pobunu protiv nove hrvatske drave.

Iz ureda Zagrebakog nadbiskupa kardinala Josipa Bozania dobio sam dozvolu za objavljivanje Kardinalove homilije koju je izrekao na misnom slavlju u upnoj crkvi Sv.Lovre u Petrinji  24. rujna 2009.godine. Ovim putem zahvaljujem se gospodinu Kardinalu na svom prilogu u ovoj knjizi.

lanak Tvrtka Miloša pronašao sam u povijesnom vojnom arhivu pod naslovom „Nokaut velikosrpstvu“a datira od 14. travnja 1992. godine.lanak je napisan za potrebe HV-a, što nije udno, jer je tada Tvrtko bio pripadnik Zapovjedništva 161. brigade Marijan Celjak u Sisku a obnašao je funkciju pomonika zapovjednika za OPD.
U tome lanku koji je napisan nakon priznanja neovisnosti Hrvatske Tvrtko analizira novonastalu situaciju i predvia što e se u budunosti dogoditi na ovim prostorima.

Na alost, Tvrtko Miloš poginuo je kod Mostara 26.06.1992. god. i nije doivio da su se njegova predvianja iz lanka obistinila.

Novinar „ Veernjeg lista“ gosp. eljko Grgurinovi u svom prilogu pod nazivom „Vila Gavrilovi“ piše o ratnom zloinu koji su pobunjeni Srbi poinili na podruju Petrinje.

16. rujna 1991. god. nedaleko od Vile Gavrilovi, pobunjeni Srbi zarobili su 19 gardista, koje su opljakali, muili i zlostavljali, a potom strijeljali.

Najtuniji prilog ove knjige je oproštajni govor prvog predsjednika Hrvatske demokratske zajednice u Petrinji gospodina Marijana Bernia, na posljednjem ispraaju Borislava Bešlia.

I sam sam bio 27. rujna 2003. na tom posljednjem ispraaju.
Gosp. Marijan Berni oprostio se od svog prijatelja govorom koji nikog nee ostaviti ravnodušnim.

Dugogodišnji sisaki novinar gosp. Josip Frkovi u svome prilogu pod nazivom „Hrvatskim vitezovima u spomen“ napisanim još za vrijeme  „Oluje“, poziva svoje sugraane da posjete one koji su ostali na mrtvoj strai, u alejama Viktorovakog doma mira. Svima onima koji su stradali i još uvijek pogibaju zbog jedne jedine krivnje-što su Hrvati i što iskreno vole svoju Domovinu.

U mome prvom prilogu pod nazivom „ Moja sjeanja na 1990./1991.“ opisujem iz svog kuta gledanja dogaaje koji su se dogodili a u kojima sam i sudjelovao.Usudio bih se rei da u prilogu ima dosta ivotopisnih dijelova. No moram priznati da sam se kod pisanja ovog priloga koristio razliitim izvorima: od kazivanja svjedoka do literature iz tog povijesnog vremena što je u knjizi i naznaeno.
U prvom dijelu mojih sjeanja pišem, kako sam ja to nazvao „maloj povijesti HDZ-a“, o dogaajima koji su prethodili osnivanju 57. samostalnog bataljuna te odlazak prvih dragovoljaca u Novo Selo a potom u Komarevo.U knjizi su navedeni imenom i prezimenom prvi dragovoljci u Komarevu.U nastavku teksta opisujem sve što se dogaalo u srpnju i kolovozu 1991. u i oko Komareva, djelomice u Odri i u Sisku sve do zlokobnih Brana i Kinjake, tog tunog 22. kolovoza 1991. god.
U prilogu ovih mojih sjeanja nalaze se istinite anegdote pa e itatelji ove knjige moi saznati kako je i zašto 26. lipnja 1991. postao datum koji je ušao u povijest Hrvatskog domovinskog rata.

U svome drugom prilogu pod nazivom „ Financijska sluba pišem o onome što sam radio po povratku iz Komareva. Opisao sam kako je nastala financijska sluba u 57. samostalnom bataljunu, tko nam je u tome pomogao,te kako smo zbog savjesnog i poštenog rada ipak nagraeni kad je osnovano Zapovjedništvo Operativne grupe za Sisak i Baniju time da je naša sluba postala sluba tog zapovjedništva.
Kao što sam i napisao u knjizi isplata naknada je dobro odjeknula u Sisku i okolici, a ljudi su se lakše odluivali doi u ZNG ,osobito prognanici kojima je to bio esto jedini izvor zarade, za ivot njih samih i njihovih obitelji.

Drugo poglavlje pod naslovom rtvopis sadri ivotopise poginulih i nestalih ili od ratnih posljedica umrlih hrvatskih branitelja.

U poglavlju Statistiki podaci predoeni su podaci o stradalim hrvatskim braniteljima
- po godinama stradanja
- po starosnoj strukturi

Financiranje knjige

Kad sam bio ve pri kraju prikupljanja podataka i grae za ovu knjigu u više sam se navrata obraao razliitim institucijama na podruju našeg grada, za pomo u sufinanciranju ove knjige. Jedan od odgovora nalazi se u poglavlju Dokumenti na strani 439, a u dopisu izmeu ostalog piše:„Slijedom Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Siska za 2007. godinu primili smo Vaš prijedlog programa-nakladniki projekt Sisaki rtvoslov Domovinskog rata. Grad Sisak je u program javnih potreba u kulturi uvrstio Sisaki rtvoslov, nakladniki projekt kojeg su predloili Matica hrvatska u suradnji s Udrugom roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata i Udrugom udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te stoga Vaš prijedlog
nije prihvaen.“

Zadnji put sam traio sredstva za sufinanciranje knjige od grada Siska koncem 2009. god.

Odmah poslije Nove godine,dakle u 2010.god.na moj zahtjev primio me je dogradonaelnik gosp.Agan Veli, koji mi je rekao da grad Sisak ne moe sudjelovati u sufinanciranju moje knjige jer grad nema novaca, pa tu je još i recesija itd.
Zašto vam to govorim?
Ja sam se nadao da e donacije omoguiti ostvarenje moje najvee elje da knjiga bude besplatna i tako dospije i u mnoge osiromašene obitelji rtava.
Sredstva donatora, na kojima se još jedanput zahvaljujem, bila su dostatna tek za ureenje odnosno grafiku pripremu knjige.
Za tiskanje knjige u 500 komada bio mi je potreban novac.
Odluio sam podignuti kredit i to sam uinio. Platio sam iz svog epa tiskanje knjige. Pored toga knjiga je izdana u vlastitoj nakladi.

I na kraju, elim se još jednom zahvaliti svim roditeljima i udovicama poginulih, nestalih i zbog ratnih posljedica umrlih branitelja koji su mi otvorili vrata svojih domova, prijateljski me primili i razgovarali sa mnom o nesretnim sudbinama svojih najmilijih, dali mi podatke i fotografije za njihov ivotopis.
Posebnu zahvalnost u tom pogledu izraavam obitelji Gmaz te Rui i Franji Mikuli.

Zahvaljujem svom prijatelju Miri Srnecu, koji mi je prikupio podatke za sve poginule i nestale branitelje s podruja opine Sunja.

Iznimnu zahvalnost dugujem sada ve blagopreminulom svom ocu koji mi je dao potporu od same ideje da ponem raditi na ovoj knjizi i podravao me i pomagao dalje u svim fazama njenog nastajanja. Iako u poznim godinama, zajedno sa mnom proveo je dane i dane u Središnjem vojnom arhivu u Zagrebu u potrazi za potrebnim podacima.Išao je mnogo puta sa mnom u prikupljanje podataka u gradu i po selima i proveo bezbroj sati na unosu prikupljenih podataka u raunalo. Uz sve to napisao je tri priloga za ovu knjigu. I na kraju , prihvatio se odgovornog posla urednika ove knjige. esto mi je govorio:“Sine , mi emo ovu knjigu tiskati za inat drugima!“
Najsretniji bih bio da je doivio tisak i promociju ove naše knjige.

Drago mi je što ova knjiga izlazi u godini u kojoj obiljeavamo dvadesetu godišnjicu Hrvatskog domovinskog rata, prvu godišnjicu Sisake biskupije te dolazak Svetog Oca, Pape Benedikta XVI. u Hrvatsku , i to na sam Dan grada Siska i blagdan Svetog Kvirina, stoga neka ona bude i moj mali doprinos tim povijesnim dogaajima.

Zahvaljujem se svim autorima priloga u ovoj knjizi a posebno današnjim promotorima ove knjige.
Zahvaljujem se Narodnoj knjinici itaonici na promociji ove moje knjige a osobito gospoi Snjeani Pokorny, ravnateljici knjinice koja je uloila veliki trud da sve bude u redu.

Naravno, posebno se zahvaljujem pjevakoj grupi „ Lipe“iz Siska koja nas je sve oduševila iznimnom interpretacijom otpjevanih pjesama.


Knjiga se moe naruiti i kupiti na autorov telefonski broj 098 / 94 43 170.
Cijena knjige je 150,00 kuna+ troškovi poštarine (20 kuna za Hrvatsku, 106 kuna za Europu).

U Njemakoj mogue je naruiti knjigu kod Ivane Zahirovi na tel.br.:+49 89 51086958.

 

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!