www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Nedjelja, 26 Sijeanj 2020
 
 
SPOMEN MISA ZA HRVATSKE RTVE PORAA U CRNGROBU 2011. GOD.
etvrtak, 09 Lipanj 2011
 Hrvatsko društvo Ljubljana, predsjednik Petar Antunovi, Lari Lui, tajnik HDL-a i predsjednik Odbora za obiljeavanje rtava poraa pri Savezu hrvatskih društava u Sloveniji i starološki upnik Dr. Alojzije Snoj, organizirali su i ove godine spomen misu za poslijeratne rtve u Crngrobu, malom mjestu znakovitog imena u neposrednoj blizini Škofje Loke.

U nedjelju 29. svibnja 2011. u raskošnoj crkvi Marijina uznesenja, staroj preko 700 godina, misu je predvodio starološki  upnik i dekan dekanata Škofja Loka, Dr Alojzije Snoj, a liturgijsko slavlje uzveliali su crkveni pjevai iz Zagreba okupljeni u udruzi „Hrvatska bašina.“

Nakon polustoljetnog muka o traginima dogaanjima na Bleiburgu i diljem Slovenije, koje je komunistiki reim represijom i strahom elio izbrisati iz povijesne memorije, o Sloveniji kao masovnoj grobnici Hrvata, nakon demokratskih promjena devedesetih, progovorilo se javno i više se ne moe šutjeti. U Crngrobu, prekrasnom planinskom kraju,  na osami, u zgradi kraj crkve, tijekom rascvjetanog Marijanskog mjeseca svibnja 1945., dogaao se zloin. U doba jugoslavenskog antifašizma i “bratstva i jedinstva naroda i narodnosti“, pod prijetnjama smrti se o svemu - šutjelo. Mnoga su djeca  rasla bez oba roditelja, ili što je bilo eše bez oca, ali i bez prava na odgovore na trajno otvorena pitanja – gdje su? Mnoge su majke oekivale svoju djecu, ene svoje mueve, jer su  tadašnje komunistike  vlasti širile glasine prema kojima su svi oni bili zarobljeni, radili u ruskim rudnicima u Sibiru, a njihov povratak je siguran. Mnogi su ekali itav ivot. Danas, meutim, znamo, a javljaju se i novi svjedoci, da su tzv. pobjednici i “osloboditelji” izbjegle Hrvate - civile, Zagrepane, ene i djecu, razoruanu hrvatsku vojsku, dakle  takoer civile, lanove hrvatske vlade i lanove njihovih obitelji - opljakali, danima muili i  bez ikakvih suenja i dokazane krivice – ubijali. Nakon rata, u miru. U prekrasnoj šumi blizu crkve u Crngrobu, postoji pet  krievima obiljeenih grobnica. Prvi kri su postavili ve 22.7.1990.god Slovenski kršanski demokrati, a svibanjska sv. misa  za ove hrvatske muenike, slui se  ve od 2001. g.



Zagrebaki pjevai, okupljeni u udruzi “Hrvatska bašina”, lanovi HVIDR-e iz Zagreba,  Ivo Panda,  HVIDR—a rnomerec, HD iz Zagreba, mnogi hrvatski branitelji i domoljubi,  hodoaste u Crngrob i zajedno s lokalnim stnovništvom obiljeavaju tragian svibanj i lipanj 1945. u Crngrobu, zadnju postaju Krinog puta za mnoge Hrvate. Rezultati  istraivanja koja se obavljaju po cijeloj Sloveniji i koja traju, donose nove zastrašujue spoznaje i podatke. Otkrivaju se nova mjesta,  utvruju se preciznije brojke, a poneka  rtva dobije i ime. Na samo jednoj kriem obiljeenoj livadi, Hudine štenge, ima oko 450 rtava, uglavnom Hrvata.

Prema knjizi dr. Mitje Ferenca i elimira Kuatka „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“, vjeruje se da su u skupini od 69 osoba, lanova i slubenika vlade NDH, koje su engleske okupacijske vlasti 17. 5. 1945. u Austriji predale partizanima, 15 najznaajnijih ljudi odveli u Zagreb, gdje su nakon kratkog suenja ubijeni - meu njima i hrvatski knjievnik i ministar Mile Budak - a da su svi ostali likvidirani u Crngrobu. Prema svjedoenjima ohrabrenih padom komunizma, nekim neslubenim dokumentima i prema naenim fotografijama, danas se zna da u Crngrobu poivaju dr. Zvonimir Cihlar, baron Alpi Rauch, Franjo Keller, Ivan Prpi, Lucijan Blaekovi, ustaški porunik Dina Milinkovi, lijenik Pavelievih gardista dr. Schaffer, majka ustaškog pukovnika Juce Rukavina, devetnaestogodišnja kerka hrvatskog knjievnika i ministra u vladi NDH Mile Budaka, Grozda, kao i njena roakinja Ana, ker ministra NDH Frkovia Mirna, urednik „Hrvatskog lista“ Franjo Babi, itd. Imena rtava izranjaju kao i njihove kosti. Znaju se i izvršitelji i nalogodavci zloina koliko god se još i danas o njima šuti, a istraivai smjenjuju s odgovornih pozicija i u Sloveniji, jer rezultati istraivanja ne odgovaraju monicima svih boja. I to usprkos svih europskih rezolucija o procesuiranju komunistikih zloina. 

Na misnom slavlju u spomen upravo svima njima, znanima i neznanima, i ove je godine zaorila Hrvatska  uskrsna pjesma sranih pjevaa pod ravnanjem maestra Tomislava ekolja uz orguljašku pratnju akademske glazbenice Darjane Blae Šojat. Pjevai su izveli Staroslavensku misu Albe Vidakovia, mezzosopranistica Milka Gojeta „Ave Marija“ od Bach - Gounota, a svi zajedno „Zdravo Djevo, kraljice Hrvata“, pjesmu za koju je stihove napisao fra Petar Perica takoer rtva tzv. antifašista u Dubrovniku na otoiu Daksi.


Nakon misnog slavlja u procesiji, pjesmom i molitvom koju je predvodio mons. dr. Alojzije Snoj, hodoasnici su obišli svih pet obiljeenih grobnica te poloili cvijee i svijee. Zapjevali smo i marijansku pjesmu slovenskog skladatelja Ignacija Hladnika „O prui mile ruke“. Cijelom su dogaaju bili nazoni i predstavnici opine Škofje Loke, kao i predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Sloveniji. Slijedilo je druenje upljana i gostiju uz bogati domjenak.

Istog dana poslije podne, pjevai Hrvatske bašine sudjelovali su u misnom slavlju u Hrvatskoj katolikoj misiji u Ljubljani. Fra Marko Prpa, voditelj Misije, predvodio je misno slavlje. Pjevai su izveli Staroslavensku misu Albe Vidakovia, mezzspr. Milka Gojeta  Panis angelicus od Cesara Francka, a prekrasnom Franjevakom crkvom na Tromostovju zaorila je i Rajska djevo, Kraljice Hrvata... Nakon mise slijedilo je duenje sa Hrvatima koji ive i djeluju u Sloveniji, uz pjesmu i šalu... Hodoasnici iz Hrvatske zahvaljuju Hrvatskom društvu Ljubljana, predsjedniku Petru Antunoviu, tajniku Lari Luiu i fra Marku Prpi, voditelju hrvatske katolike misije u Ljubljani na suradnji i uspješno ostvarenom ovogodišnjem  hodoašu u Sloveniju.

U Zagrebu, 6.lipnja 2011.   

Hrvatska Bašina Zagreb
prof. Jasenka Poli Biliško











 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!