www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 04 Travanj 2020
 
 
ZBORNIK RADOVA - RTVA ZNAK VREMENA
Subota, 02 Srpanj 2011

IZAŠAO JE ZBORNIK RADOVA PETOG HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA

U odnosu na svoju veliinu i broj Hrvata (ne „graana“ Hrvatske!), Hrvatska se nakon završetka Drugog svjetskog rata svrstala u sama vrh europskih zemalja s najveim brojem civilnih i vojnih rtava. O tome ne samo da se premalo ili nikako ne piše - ve se istina vrlo esto zamagljuje ili krivotvori. Da se ta (namjerna!) pogrješka ispravi, svesrdno, struno i uinkovito brine Hrvatsko rtvoslovno društvo. O tome rjeito govori ovih dana izašli Zbornik RTVA ZNAK VREMENA, koji je izašao u povodu V. Kongresa tog Društva, a koji je znalaki uredio predsjednik HD prof. emeritus Zvonimir Šeparovi.

Koliko su rtve jednog naroda vane za njegovu percepciju na cjelokupnoj politikoj svjetskoj pozornici, Hrvatskoj bi kao primjer mogao posluiti Izrael, odnosno idovi, koji u tom pogledu imaju podosta slinosti s hrvatskim narodom. Nu, ovdje se Hrvati ne trebaju ni u koga ugledati u pogledu hrvatskih rtava, jer nama zaista nisu potrebna nikakva pretjeravanja, matematika kombinatorika, manipulacije i sl., a naših rtava ima ionako suviše kako sam u uvodu kazao. Osim toga, Hrvati kao Katoliki narod nikada nisu ni pokušali materijalno kapitalizirati svoje rtve, jer „per ar alogiam“, ako pobjednik mora pobijeenom agresoru odgovarati za prekomjerno granatiranje - onda i Hrvati mogu naknadu za rtve u Drugom svj. ratu, a posebice u Domovinskom ratu traiti od Saveznika za svu materijalnu i nematerijalnu štetu i stradanja hrvatskog naroda. Neka Englezi izraunaju (po objektivnim kriterijima!) koliko bi stajalo obešteenje za najmanje 250 - 300.000 zarobljenih hrvatskih civila i razoruanih vojnika koji su se dobrovoljno i pod bijelom zastavom predali 15. svibnja 1945. na Bleiburškom polju, prevareni, mislei da se predaju ratnom pobjedniku (enevske konvencije!), a koji ih je u najkraem vremenu „ustupio“ komunistikim banditima, koji su bili obina ratna horda nepostojee drave (Jugoslaviju toga asa nije de iure priznao ak niti SSSR, dok su oni bili dravljani NDH koju je što de iure, de facto, ili konkludentnim inom priznavalo gotovo 25 drava, od toga oko 50% neutralnih, izvanblokovskih i neovisnih od sila Osovine.

Hrvatske rtve u ratu i porau su u odnosu na broj stanovnika i veliinu Hrvatske neprispodobive s rtvama bilo kojeg drugog Europskog naroda. U Zborniku
V. Kongresa Hrvatskog rtvoslovnog društva ima o tome mnogo iscrpnih podataka, potkrijepljenih brojnim dokazima i bilo bi poeljno da se sastavljai školskih programa poslue njime pripremi buduih Školskih udbenika, nu to je ravno „znanstvenoj fantastici“ jer znamo tko o tome odluuje! I, da ne bi bilo zabune, ova razmišljanja ne odnose se samo na Drugi svj. rat i porae, ve i na naš Domovinski rat, jer zapadni saveznici uz asistenciju i vrlo efikasnu pomo Bude Lonara, ambasadora u Washingtonu i gorljivog govornika u UN u New Yorku, uspjeli su „isposlovati“ zabranu izvoza oruja u Hrvatsku - što je izravno znailo prepustiti nas ubijanju i klanju Srboetnikih bandi i. agresiji komunistiko-Miloševievske tzv. JNA.

 Najnoviji Zbornik radova
V. Kongresa rtvoslovnog kongresa predstavlja ne samo njegovo dosadašnje najopsenije izdanje (ima više od 900 str. velikog formata), ve nosi primat i po vrlo pomno odabranoj tematici svrstanoj u poglavlja: Uvodni referati, rtve stradanja u sportu, Drugi svj. rat i porae, rtve u prometu i druge rtve, Slobodne teme i naposljetku Prikaz najnovijih rtvoslovnih knjiga.

Uredniku Zbornika dr. Šeparoviu, koji je i sam autor Proslova i uvodnog referata rtva - znak vremena, treba odati priznanje na znalakom odabiru velikog broja autora meu kojima ima i zapaenih osoba naše publicistike djelatnosti, a ne samo rtvoslovlja. S obzirom na zaista velik broj autora, prostor ne dozvoljava da ih sve poimence navedemo, pa emo izdvojiti  pojedine, što ni ukoliko ne znai da nenavedeni nisu za hrvatsku publicistiku openito ili  rtvoslovlje posebice, manje znaajni. Nabrojimo neke: Mile Bogovi, biskup, Ivan-John Prcela, Josip-Jozo Suton, Don Anto Bakovi, Hrvoje Kai, Mile Pešorda, Ante Beljo, Mirna Šitum, Ivo Soljai, Damir Borovak, Boe
Vukuši, Ljubomir Radovanevi, Tomislav Jonji, Miroslav Gazda, Mirko Zelenika, Zvonimir Dujmovi, Zdravka Buši i Maja Runje. Svi nabrojeni, i kako rekosmo, još mnogi drugi, odabrali su niz vrlo aktualnih tema, a njihova predavanja bi bila još više posjeena da se nije pojavilo pitanje pomanjkanja prostora za predavanja (jer bilo je više takvih koji bi rado uli i predavanje drugog predavaa koji je u isto vrijeme govorio o drugoj temi na drugom mjestu!).

Prikaz pak knjiga na temu rtvoslovlja i rtava, koji u knjizi zauzima završni dio Zbornika, plijenio je panju mnogih sudionika i gostiju, jer su se te knjige mogle nabaviti po vrlo pristupanim cijenama. Poseban interes privukle se knjige našeg (ali i internacionalnog) publicista Ivana Otta, koji je izmeu više svojih djela na
V. Kongresu predstavio knjigu: Djeca rtve rata i poraa optuuju. Tematski bi se u pogledu tretiranja rtve u Drugom svj. ratu uklapala i knjiga Ukradeno djetinjstvo. Spomenimo i knjigu Nezavisna Drava Hrvatska - Prijepori i mitovi, koju je uredio Darko Sagrak, a ona predstavlja dosada najopseniji kompendij o 49 mjesenoj hrvatskoj Dravi i o njoj se prvi puta cjelovito govori „sine ira et studio“.

*****

Iako ovaj Zbornik sagledava pitanje rtve s mnogo aspekata, lako je uoljivo im ga ovlaš prelistamo, da hrvatske rtve u vrijeme rata i poraa zapremaju mnogo više od polovine ukupnog volumena. Za to postoji više razloga (prije svega jer tih rtava ima daleko najviše) od kojih treba istaknuti da u tom pogledu ima i najviše prijepora, a da oni koji su kompetentni (i zadueni!) na to dati adekvatna obrazloenja i mišljenja (ovdje mislim u prvom redu na šefa Katedre za noviju hrvatsku povijest i njegove bliske suradnike istog svjetonazora, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) - to ne ele (niti mogu!), a usudio bi se rei niti znaju, jer su isuviše indoktrinirani po­vjesnicom kojom ih je nauavala Mirjana Gross i Nada Klai, a „agitpropovski“ nain razmišljanja još uvijek vlada njihovom (pod)sviješu. Ovo se ne odnosi na jednog „mladca“, koji je na brzinu katapultiran iz Fakulteta u Budimpešti i premlad je'da o tome stvori vlastiti stav, a „kljukan“ je preteno jednoobraznom literaturom, što od njega nikada ne e stvoriti pravog znanstvenika.

Povremeno itajui ovaj Zbornik, koji i nije zamišljen da se odjednom proita, italac e esto naii na sadraje i teme o kojima se kod nas malo ili ništa ne zna. Da je tako ne bi udilo da još uvijek ivimo u dravi od Triglava do Vardara, gdje se plesalo Kozarako kolo i pjevalo „Drue Tito mi ti se kunemo…“ Meutim u posljednjih 20 godina mogli smo promijeniti što-šta, pa i one na najistaknutijim poloajima na fakultetima i školama koji su širili (a i dalje šire!) komunistiku ideologiju. Teško je zamisliti da, npr. u Varšavi, Pragu, Budimpešti, Tirani itd. ake i studenta nauavaju oni koji u ideološki „stasali“ u komunizmu. Nu, isto je tako apsurdno, oekivati da e u Rimu ili Berlinu studentima predavati o fašizmu i nacizmu profesori kojima je još uvijek drag Mussolini ili Hitler. Kod nas vlada ipak vea demokracija (pravDA) jer se i iz samog dravnog vrha moe uti: „Baš su lijepe ove partizanske kape“! To što su te kape imali na glavi i ubojice nekoliko stotina tisua ubijenih hrvatskih civila i vojnika - ne e ni ukoliko umanjiti ljepotu tih kapa, pa zaboga, njih su nosili „antifašisti“, a ne ubojice?

Kada se zaklopi posljednja stranica Zbornika - itatelju se namee misao: „Tko ne priznaje srbokomunistike i partizanske zloine na Bleiburgu, nema pravo ni raspravljati o Jasenovcu“. Naravno, izuzetaka uvijek ima, npr. jedan svima nama dobro poznat, za kojeg je vrlo uvjerljiva veina Hrvata glasovala, unato tome što je u Australiji pjevao „Evo zore, evo dana...“ a sebi kupovao odijela i kravate rae nego Hrvatima samokrese i strojnice (ta, postojao je i embargo na uvoz oruja!).

Pokojni Honore de Balzac kao da je slutio da e jednog dana stasati samostalna Hrvatska (za koju je vjerojatno itao u tadanjim novinama, da su iz Hrvatske došli najhrabriji Napoleonovi vojnici) i smislio ovu divnu sentencu:

POSTOJE DVIJE POVIJESTI, JEDNA KOJU UIMO I KOJA LAE,
DRUGA KOJU PREŠUUJEMO JER SADRAVA NEPRIHVATLJIVO...
Balzac

I, naposljetku, treba naglasiti još nekoliko detalja koji su ovaj Zbornik uinili privlanim ne samo sadrajno ve i vizualno. Neprijeporno je tome pridonio i akad. slikar Miljenko Romi, a tekst je raunalno i grafiki znalaki uredila tajnica Jadranka Lui u suradnji s urom Cecelja eli. Taj rad gospoe Lui pridonio je ne samo funkcionalnosti cijelog Zbornika, ve je znatno podigao i njegovu estetsku vrijednost. Tome pridonose i vješto odabrane ilustracije, koje su uglavnom djelo amatera, a ne profesionalaca, pa to u tom kontekstu ima još vee znaenje. Sveuilišna tiskara d.o.o. Zagreb potrudila se pak da na najbolji nain tiska knjigu (Zbornik), koja e zacijelo biti od trajne vrijednosti za hrvatsku povijest rtve. Strune radove u Zborniku recenzirao je (u suradnji s predsjednikom HD) mr. sc. Darko Sagrak, predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog rtvoslovnog društva, koji je od 1985. i lan Svjetskog viktimološkog društva. Jedan je od osnivaa samostalnog HD, nakon izlaska Hrvatska iz SFRJ (1991.).

Na kraju i nešto autokritike. Preciznog i zahtjevnog itatelja zasmetat e u ponekim primjerima i nerazmjer u volumenu pojedinih materijala. Moda je u ponekim sluajevima za manje vane teme utrošeno previše prostora, dok su neke vrlo vane teme pisane krae nego je trebalo za njihovo bolje razumijevanje. Neki autori pri pisanju svojih referata koji su uvršteni u Zbornik, zaboravili su da ih ne itaju samo visokoobrazovani itatelji, pa su u svoj vokabular stavljali i prosjenom itatelju nerazumljive rijei (koje trebalo prevesti na hrvatski i dodati u zagradu). Zbornik bi bio funkcionalniji da ima registar imena i da neke pojmove, podatke i tvrdnje autor objašnjava u fusnotama (kao što su to npr. inili dr. ivi, dr. Turk, mr. sc. Pavao Crnjac i neki drugi). Šteta je da su neke biografije autora oskudne, a neke gotovo da i ne postoje. Ovo nije bitni manjak za nas koji ih znamo, ali je za itatelja koji se s takvim autorom prvi puta „susree“. Recimo i jednu estetsko-funkcionalnu primjedbu. Ovom Zborniku zbog njegovog znaaja, trebalo je dodati saetak bar na dva-tri najznaajnija (njemaki, engleski, francuski). Tako opremljen mogao je bolje i efikasnije prezentirati malu Hrvatsku u velikoj zajednici drava koje djeluju na podruju rtvoslovlja. To bi pomoglo i Svjetskom rtvoslovnom društvu u distribuciji drugim zemljama-lanicama.

Ovako opsena knjiga enciklopedijskog karaktera ljepše bi se doimala da ima ovitak, a na ovitku se moe istaknuti i neka vana poruka, zakljuak i sl. Nu i ovakva kakva je pred Vama, ova knjiga-zbornik, bit e nezaobilazni vodi kroz mnoge hrvatske rtve i patnje.

mr. Darko Sagrak, ocjenjiva
   
...........................................................................................................
Zbornik se moe nabaviti po cijeni od 150,00 kn
Zbornik ima 938 stranica, tvrde korice...
Dogovor i realizacija narudbe kod tajnice društva
Ilica 36//, Zagreb

Jadranka Lui
099 504 51 14

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!