www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Nedjelja, 17 Studeni 2019
 
 
DAN POBJEDE NA OLTARU DOMOVINE 2011.
Petak, 05 Kolovoz 2011

 

DAN POBJEDE NA OLTARU DOMOVINE 2011.

U organizaciji Udruge veterana 148. brigade Hrvatske vojske Zagreb - Trnje, na Oltaru Domovine obiljeen je Dan Pobjede, Dan Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Skupu su se pridruili i predstavnici drugih udruga: Udruge veterana Domovinskog rata – motorista, pjevaa zborova Bašina, upe sv. Josipa iz Zagreba, sv. Nikole biskupa iz Varadina, te Hrvatskog kulturnog vijea i Hrasta.

Nakom što su nazoni otpjevali Lijepu Našu i minutom šutnje odali poast svima palim i nestalim junacima Domovinskog rata, prvom hrvatskom Predsjedniku i svima palima kroz povijest za našu Slobodu, skupu se obratio gospodin Boris Vukadinovi, predsjednik Udruge veterana 148. brigade HV Trnje, slijedeim rijeima: >

"Gospoe i gospodo, lanovi Kluba veterana, dragi prijateiji i gosti,
danas je
5. kolovoza - Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Dan koji Hrvatska slavi kao spomen na Pobjedu u Domovinskom ratu.

Molim Vas da se na trenutak, u tišini, svatko u svojim mislima, prisjetimo onih kojih nema sa nama. Odajmo poast našim suborcima, onima koje smo poznavali i borili se skupa sa njima, kao i svim onim hrabrim vitezovima koje nismo upoznali ali su dio nas i dio ove Domovine. Podsjetimo se nakratko i na sve Hrvate, domoljube koji su kroz povjest davali svoje ivote sa Hrvatsku.

S krunicama i vjerom u Boga smo ratovali pa emo sada moliti za pokoj im duša, onako kako su nas uili naši stari.

Oe nas, Zdravo Marijo, Slava Ocu
Da ne zaboravimo:
Vojno-redarstvenom akcijom "Oluja" je vraen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istone Slavonije. Oluja je uz Bljesak kljuna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je osloboeno
10.400 etvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Oslobaanje Knina bila je kruna te akcije.

Nakon etverogodišnje okupacije gotovo treine hrvatskog teritorija, ivota u izbjeglištvu i u vjenom strahu od neprijateijske odmazde, granata koje su danonono prijetile, brojnih neuspjesnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oruanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. Hrvatska je vojska stasala u silu koja je to sad mogla sama i bez iije pomoi. U svitanje
4. kolovoza 1995. zapoela je Operacija Oluja.

Nakon poetnog djelovanja snaga HRZ-a i uništenih neprijateljskih sustava veze te topnike pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz
30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada inile su gardijske brigade,potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i priuvnim postrojbama.

 U samo
84 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angairano gotovo 200 tisua hrvatskih vojnika, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve.

ast sudjelovanja imali smo i mi Trnjani i naša
148. brigada Hrvatske vojske. Budimo ponosni na to.
U vojno-redarstvenoj akciji Oluja poginulo je više od 170 hrvatskih branitelja. Imali smo više od 1.430 ranjenih pripadnika hrvatske vojske. Nadajmo se da sve to nije bilo uzalud i da emoznati sauvati, odrati i razviti našu mladu dravu.

Tuno je
i moram to izrei da nam današnji Dan pobjede, Dan branitelja i Dan domovinske zahvalnosti ne moe biti potpun bez naših generala koji ame u tuinskim tamnicama. Oni još ratuju i dokazuju cijelom svijetu da smo po pravdi Boga i Naroda oslobodili našu Domovinu kao pošteni i hrabri ljudi. Vjerujemo u pravdu i nadamo se da emo slijedei Dan Pobjede doekati zajedno sa svojim slobodnim generalima.
Zahvaljujem se svima nazonima i još jednom: budimo ponosni i estitam svima danjašnji dan."

Nazonima je poitan tekst iz knjige Milana Bešlia: OLTAR HRVATSKE DOMOVINE kojim su isti upoznati kako je nastao Oltar Domovine:


OLTAR HRVATSKE DOMOVINE

Od povijesnog trenutka koji se zbio 30. svibnja 1994. godine u 10:00
sati kada je u ast Dana dravnosti predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman sveano upalio vjenu vatru, Spomenik se i slubeno zove OLTAR HRVATSKE DOMOVINE.

Po svršetku sveanosti otvaranja Spomenika, predsjednik Republike Hrvatske upisao je u knjigu dojmova: "Na Dan dravnosti,
30.svibnja 1994. godine
na etvrtu obljetnicu uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj, kao dravni poglavar samostalne i nezavisne, suverene i meunarodno priznate drave Hrvatske, upalio sam vjenu vatru i poloio vijenac na Oltar Domovine podignut u ast svih onih koji su ginuli, patili i ivjeli za slobodnu Hrvatsku. Neka ovo Spomen-obiljeje u ozraju povijesnog nam hrvatskog grba na Medvedgradu, negdašnjem sjedištu vladara i svjetovnih i crkvenih velmoa iznad današnjeg Zagreba, glavnog grada svih Hrvata, postane stjecište svih hrvatskih ljudi iz Domovine i svijeta, svih gradana Hrvatske. Oltar Domovine na Medvedgradu biti e takoer mjesto na kojemu e i predstavnici stranih zemalja neznanom hrvatskom junaku i suverenosti Hrvatske Drave odavati poast."


 Kroz sva vremena, i u svim narodima, uvijek, i uvijek, i svugdje, Sloboda je
- i samo Sloboda - bila, i bit e, ona sveta Svjetlost koja obasjava put naroda kroz nesigurne vjekove. Njoj se, Slobodi, utjee ufanje, srani juriši, cijeli ivot, nju pjesnik slavi:
"O
lijepa, o draga, o slatka Slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam Bog je d’o."

Kako je samo silno i veliko vjerovanje naroda na njegovu trnovitom putu u Slobodu! Kako uope pojmiti tu golemu snagu koja pokree ista poela u kojima se ukazuje sam Stvoritelj!? Kako? I kojim imenom pokriti ljubav, dirljivu hrabrost svih onih koji s vjerom u Slobodu prooše kroz smrt znajui da "navik on ivi ki zgine pošteno" !? Sloboda dolazi s drhtajem zemlje!
U višestoljetnoj povijesti Hrvatskog Naroda Sloboda je krunila vremenska razdoblja našom Dravom
- kneevinom i kraljevinom - ali, na alost, bila su i velika razdoblja bez Slobode, to jest bez Drave. Hladna oštrica maa presjekla je san o Slobodi kralju Svaiu, Zrinskom i Frankopanu, Kvaterniku i Radiu, Vokiu, Stepincu, Bušiu... I dobro znamo da je pravo ime hrvatske Golgote - Gvozd, Krbavsko polje, Beko Novo Mjesto, Siget, Rakovica, Bleiburg, Kraši, Škabrnja, Vukovar... Evo, htjelo se toliko stoljea, toliko boli i smrti, da se danas, napokon - i nanovo - prolomi glas, kao onda na Duvanjskom polju, da se, velim, prolomi glas VIVAT, VIVAT CROATIA, i na Trgu bana Josipa Jelaia u Zagrebu, i diljem Domovine, koji e otvoriti prostore mitskih svitanja za kojima udi Sloboda.
Upravo toj, i svetoj i slavnoj Slobodi, htjelo se dati trajno i dostojno obiljeje u
- konano - Slobodnoj Hrvatskoj. Stoga je i formirana autorska radna skupina projekta "Obnova Medvedgrada u ast hrvatske Slobode", koju je za svoga posjeta Medvedgradu 1992. godine inicirao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman.
Samo pak oblikovanje Memorijalnog obiljeja u ast hrvatske Slobode u sklopu je cjeline posla na dvorcu
- burgu, ali je i zaseban autorski posao, koji je povjeren kiparu Kuzmi Kovaiu, iji je prijedlog, na pozivnom natjecaju (1993. godine) odabran za realizaciju. Prostor na kojemu e biti trajno postavljeno odabrano rješenje odreen je na platou podno june kule, koji je omeen ruševnim obrambenim bedemom "zatvarajui" prostor u skladnu cjelinu.
Ve je na kiparovoj maketi-prijedlogu bilo jasno razvidno, da je kamen osnovni materijal iz kojeg e biti izgraden Spomenik.
Spomenik je sastavljen od ukupno deset vrsta kamena simboliki iz svih hrvatskih krajeva.
Iz okolice Dugopolja (kraj Splita) sivo-zeleno-plavkasti "zeleni jadran" i smekasti "dolit", iz Trogira sivkasto-bijeli "seget", iz Istre uto-smekasti "kanfanar", iz šibenskog kraja crvenkasto-sivi "rozalit", iz karlovakog kraja dolazi "sivi vapnenac", iz Slavonije "sivi granit", iz Sinjskog kraja dolazi crvenkasto-sivo-smei "alkasin", sa Braa dolazi glasovita "draevica", a uti "bizek", posveeni kamen skinut je pri obnovi zagrebake Katedrale. Velike staklene kocke ili "ploe mora" lijevao je zajedno s kiparom Kovaiem Pino Signoretto, vlasnik i majstor ljeva stakla u istoimenoj glasovitoj staklarskoj radionici u Muranu kraj Venecije. Skulptura je, meutim, odreena Zemljom, horizontalom tla i kompozicijskom strukturom kvadratnih kamenih kubusa i kvadrata, kao i plavim staklenim ploama koje zrcale naše more, saimljui sve u simbol hrvatskog grba. Ovdje se hrvatski grb rastvara u skulpturu hrvatskog grba, koji bogatom simbolikom izraava itavu domovinu, širei se po zemlji na površini od
8 x 8 metara. Na središnjem i najvišem kamenom bloku napisana je prva strofa "Lijepe Naše", dok je na drugoj, zadnjoj strani istoga kamena uklesan Višeslavov kri, što je,
tvrdi ivko Kusti "dostatna naznaka da je Spomenik na Medvedgradu kako hrvatska tako i katolika baština". Tik ispred ovoga najvišega i najdominantnijega kamena poloen je kamen na kojemu je natpis hrvatskoga kneza Branimira iz Šopota, kod Benkovca. Spomenika skulptura izgraena je od kvadratnih kamenih ili staklenih oblika, zatvarajui se, takoder, u veliku kvadratnu cjelinu oko koje se moe opisati krug, koji je simbol savršenstva, ali i Boga.
 No Spomenik je, nadasve, simbol i stvarnost slobodne nam Domovine Hrvatske, mjesto gdje emo štovati naše mrtve, mjesto gdje e gorjeti Vjeni plamen našoj Slobodi kroz sva vremena. Uvijek! I uvijek! Zauvijek!

Budui da je danas 5. kolovoza i blagdan Snijene Gospe, na kraju susreta nazoni su otpjevali zahvalnu pjesmu "najvjernijoj odvjetnici Hrvatske" - Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata, te pjesmu-molitvu "Boe, uvaj Hrvatsku".
Okupljeni su dogovorili slijedei susret, ako Bog da, ve kroz mjesec dana, u subotu 10. rujna na Dan Hrvatskih muenika na Hrvatskoj Udbini, prilikom posvete oltara Crkve Hrvatskih muenika.
A, ovdje na Oltaru Domovine, na Dan nezavisnosti, 8. listopada. Bilo bi lijepo da nam se tada pridrui koji sveenik, pa da na tom Spomen-mjestu Hrvatske Slobode imamo Svetu misu za Domovinu.

Isto tako bilo bi lijepo da za taj dan na Oltaru Domovine bude istaknut onaj povijesni "kninski barjak", kojega danas nije bilo. Naalost.

Ivan Jaklin, HKV – Varadin
(tekst i fotografije)
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!