www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica
Ponedjeljak, 09 Prosinac 2019
 
 
UKOP OCA PETRA PERICE NAKON VIE OD EZDESET GODINA
Vijesti
Nedjelja, 27 Lipanj 2010
Ukop oca Petra Perice nakon više od šezdeset godina

 Isusovac otac Petar Perica, kojeg su partizani ubili metkom u potiljak u listopadu 1944. godine na Daksi, pokopan je danas, 26. lipnja, nakon više od šezdeset i pet godina, u isusovakoj grobnici na gradskom groblju Boninovo u Dubrovniku. Misu i sprovodne obrede u koncelebraciji desetak sveenika, nazonosti onog dijela pokojnikove rodbine koji ivi u Hrvatskoj i štovatelja predvodio je pater Petar Nikoli, superior isusovaca u Dubrovniku. Pater Nikoli je izrazio s jedne strane radost što se tijelo pokojnika nakon toliko dugo vremena dostojanstveno pokapa, a s druge strane alost zbog injenice da je trebalo toliko dugo. „Kakav smo to mi narod da smo dopustili da se preko šezdeset i pet godina netko ne pokopa?", kazao je pater Nikoli dodavši kako su i Rimljani i idovi i pogani pokapali svoje mrtve bez obzira na sve. Zar su neki toliko mogli ideologijom biti zaneseni da nisu bili spremni ni sprovod dopusti?, zapitao se propovjednik. Takoer je pozvao okupljene na molitvu za one koji nisu znali što ine kako bi bili veliki poput patra Perice.
Prigodne govore nad otvorenim grobom odrali su isusovac Roko Prkain i katedralni upnik don Stanko Lasi. Otac Prkain podsjetio je na ivotni put patra Perice i istaknuo ne samo mueniku smrt nego i svetost ivota pokojnika. „Nije bio samo vjerski informator nego i formator duša" koji je svojim propovijedima budio u ljudima vjeru i nadu, kazao je pater Prkain. Prenio je svjedoanstva kroniara o uhienju patra Perice te svjedoanstvo jedinog preivjelog iz zatvora u Karmenu Vinka Filiia. Kako je meu zatvorenicima vladala neizvjesnost jer nisu znali kamo ih vode pater Perica je svima podijelio odrješenje, a nakon toga je lapadski upnik uro Kreak podijelio odrješenje samom Petru Perici. Veleasni Lasi je ukazao na pokojnikovu umjetniku nadarenost za pisanje kao i osjeaj za siromašne. Takoer je izrazio elju da Dubrovani pokrenu postupak za njegovu beatifikaciju jer su i molitve rtava s Dakse pomogle da u posljednjem ratu opet ne strada dubrovako sveenstvo i inteligencija, da se ne ponovi Daksa.
Petar Perica roen je 1881. godine u selu Kotišini pokraj Makarske. Još kao djeak u Travnikom sjemeništu spjevao je pjesmu „Do nebesa nek se ori", kojom je proteklih desetljea bio prisutan na gotovo svim crkvenim procesijama i slavljima. lanom Drube Isusove postao je 1901. godine te je kao odgojitelj ispjevao i drugu poznatu pjesmu „Zdravo Djevo, svih milosti puna". Za sveenika je zareen 1914. godine. Bio je duhovni voa katolikih organizacija u Splitu i Šibeniku. U Dubrovnik je došao 1937. godine i postao superior isusovake zajednice i duhovnik u Biskupskom sjemeništu. Uhien je etvrtog dana po ulasku partizana u Dubrovnik, odveden u zatvor u Karmen te bez ikakvog suda, zajedno sa drugim sveenicima i uglednim graanima Dubrovnika, likvidiran u noi s 24. na 25. listopada 1944. godine na Daksi. Prošle godine posmrtni ostaci stradalnika ekshumirani su te je dio njih identificiran na patologiji dubrovake Ope bolnice, a meu njima i ostaci padra Perice, kako su ga u Dubrovniku zvali.

http://www.oecumene.radiovaticana.org/cro/Articolo.asp?c=403779
 
VOIN - 1991. GODINE - ELIMIR KUATKO
Vijesti
Nedjelja, 27 Lipanj 2010
Bilo je to u slobodnoj i meunarodno priznatoj Hrvatskoj.

Kao i ranijih godina tvornica obue »UKUS« iz Virovitice Trgovaka mrea za svoje poslovoe odravala je izbor kolekcije i ugovaranje za novu sezonu. Iako umirovljen ostao sam zastupati tvornicu enskih cipela »FORTUNA« iz Graanice te kao takav bio i pozvan.

Ranijih godina više puta smo to obavljali u Sportskom centru u Voinu, a po završetku bio je domjenak i obavezni »OBANAC«. Te strašne godine 1991. naš sastanak je bio u Virovitici i malobrojniji, više smo bili preokupirani politikim temama i situacijom u Novoj Hrvatskoj.

U Zagrebu je ve odran I. SABOR »HRVATSKIH POLITIKIH ZATVORENIKA«, a kamera »JUTELA« bila je postavljena tik uz mene tako da sam bio njena stalna meta. Na sastanku su uglavnom bile politike tem,  a meu nama je bio i Pajo poslovoa prodavaonice »UKUS« iz Voina. Koliko znam bio je Srbin, borac, a ranije je bio i predsjednik Opine Voin. Prvi put u ivotu govorili smo otvoreno i slobodno.

Za vrijeme sastanka javljeno mi je da je moja supruga otputovala za Poegu gdje joj je otac na umoru tako sam i ja iz Virovitice krenuo za Poegu. Ovdje su bili i poslovoe prodavaonica iz Poege gosp. Tuna iz Pleternice gosp. Zvonko koji su dovezli i Paju iz Voina te sam ih zapitao kako su oni došli odgovoriše preko Voina. Ponovno sam zapitao kako je to sigurno - odgovoriše jutros smo prošli tuda te u šali dodadoše, a imamo i taoca sa nama je i Pajo. Odluili smo se za taj pravac te povezli i Paju.

Stigavši u Voin zaustavili smo se pred nekadašnjim hotelom. Izašao sam iz auta da protegnem noge a jedna je bila slomljena i u gipsu odmah mi prilazi jedna ena i doekuje nas rakijom, zaueno sam je pogledao i zapitao se kako ona zna da dolazimo? Prišao je Pajo i ostali, a okolo se vijore etnike zastave i uz vrisku jure na mopedima. Bili smo zbunjeni vjerojatno da su etnici vidjevši nas sa Pajom a u mene slovensku registraciju pomislili da smo Srbi a ja upitah »Pajo što je ovo?« On odgovori »ma ništa to se omladina zeza« Hvala lijepa ovih zastava i Belih orlova se sjeam iz Drugog svjetskog rata, pruim mu ruku i pozdravim se kao i ostali, kako mi je slomljena noga zamolim Zvonka da pree u moj auto ne popivši rakiju odmah napustimo Voin.
Opirnije...
 
IVAN JOHN PRCELA - PEDESETA OBLJETNICA MOJEGA IVOTNOGA DJELA
Vijesti
Subota, 26 Lipanj 2010
Dovršeno u Clevelandu na Svetkovinu Uzašaša Kristova 2010. i odrano u Makarskoj 25. lipnja 2010.      

Hrvati i Hrvatice ovoga dinoga skupa,

 Usred 50. godišnjice postavljanja temelja mojemu ivotnome djelu OPERATION SLAUGHTERHOUSE-HRVATSKI HOLOKAUST posebnim zadovoljstvom pozdravljam dr. Ivu Duevia, Ivana Luia i sve Vas okupljene na ovoj Javnoj tribini u uvijek mi dragoj Makarskoj. Školske godine 1944-1945 upravo ovdje na Visokoj franjevakoj bogosloviji u listopadu 1944., ulaskom jugo-partizana u Makarsku, doivio sam najtuniji dan svojega ivota. Partizansko “osloboenje” i uspostavljanje hrvatoderne Jugoslavije odmah su urodili muenikom smru fra Dominika Šulente, don Nike Delia i drugih Makarskih muenika. Njima e se kasnije u punome zamahu POTHVATA KLAONICA od 1945. godine pridruiti i drugi lanovi Visoke franjevake bogoslovije. Ti su: ueni profesor Bonaventura Radoni i sveeniki kandidati fra Zdravko Simi, fra Rudolf Vui, fra Augustin Glavaš i fra Josip Erceg. Tada se kriva vijest proširila, da sam i ja u nedjelju 10. lipnja 1945. bio ubijen od krvolonih jugo-partizana. Meutim, na taj dan je zapoelo moje dvotjedno skrivanje u Kapucinskome samostanu na Monte San Giusto u Trstu, dok su fratri u svetištu udotvorne Gospe Sinjske odravali pogrebne obrede za ubijenoga fra R. Vuia i za mene ivuega, ondašnjeg fra Matu Prcelu.

Tek spomenuta moja gorka iskustva i poratni pokolji po Istri, osobito oni u Bazovici kod Trsta, blizu kojih kao vojnik JA bas tada sam bio, meni su duboko u srce usadili štovanje Predbleiburških, Bleiburških, Mariborskih, Makarskih, Splitskih i mnogobrojnih legija drugih hrvatskih muenika. O Mariborskim pokoljima iz prve ruke sam doznao 3. rujna 1945. u talijanskome gradu Bologni od fra Vendelina Vasilja. Fra Vendelin je malo kasnije za dr. K. Draganovia u Rimu vlastoruno opisao sve ono sto je on, skrivajui se kod franjevaca u Mariboru, puna ETIRI mjeseca pomno pratio. To njegovo svjedoenje 4. svibnja 1946. je bilo objavljeno u dnevniku “Chicago Tribune.” Dr. Ante uvalo taj je znaajan lanak prošle godine objavio na internetskom portalu Hrvatskog svjetskog kongresa. Potpuno isti detalji kao Dok. LI nalaze se i u mojemu ivotnome djelu.

Iskaz fra V. Vasilja, Dok. LV u HH iz pera hrvatskog asnika-pitomca Lovre Jurja Globana, iskazi preivjelih hrvatskih rtava i nekih partizana nepobitno nam govore, da su nekoliko kilometara dugi protutenkovski rovovi oko Maribora najmasovnije grobište poubijanih hrvatskih branitelja.  Oni su po nalogu hrvatodera Tita i pod njegovim budnim okom svojim smrtnim ostacima te rovove napunili DA JUGOSLAVIJA MOE IVJETI i da se krvavi maršal moe kanibalski iivljavati.
Opirnije...
 
UKOP POSMRTNIH OSTATAKA 53. RTVE DAKSE - PETAR VULI
Vijesti
Subota, 26 Lipanj 2010
JUGOKOMUNISTIKI ZLOINI NA DAKSI
SIMBOL SU STRADANJA JUNE HRVATSKE

 Msgr. Mirko Masla, delegat msgr. dr. elimira Puljia Apostolskog upravitelja Dubrovake biskupije, nakon što je blagoslovio zajedniku grobnicu na mjestu najvee jame na Daksi, predvodio je i sprovodne obrede

U subotu, dne 19. lipnja A.D. 2010. s poetkom u 11 sati pokraj spomen-kria i spomen-obiljejâ na otoiu Daksi kraj starodrevnog nam Dubrovnika, u nazonosti lanova obitelji umorenih, prijatelja i poštovatelja, te mnogobrojnih hodoasnika i velikog broja lanova dvadesetak Udruga proisteklih iz II. svjetskog i, naravno, Domovinskog rata, na posve dostojanstven nain pokopani su zemni ostatci nevinih hrvatskih (a ijih bi drugo, op. p.) rtava umorenih u listopadu 1944. od strane predstavnika bezbonog i totalitarnog jugokomunistikog reima – dinih nam "osloboditelja" (itaj – odmetnutih partizanskih bandi).

Njihov jedini grijeh (mislim na rtve!) bijaše taj što su ljubili svog Boga, svoju Dravu i svoj hrvatski Narod.

Na Daksi su tog zlokobnog listopada 1944. (o emu je dosta ve pisano na dugo i široko!) pobijeni ugledni dubrovaki intelektualci, sveenici, dravni dunostnici i obini graani. Naravno, svi su redom bili - Hrvati!

 »Bilo kako bilo, ubit ih se mora!« – napisao je tada u Dubrovniku (25. listopada 1944.) u svom glasovitom pismu, tj. izvještaju višoj partijskoj instanciji - tada svemogui Ante Jurjevi-Baja: Hrvat po roenju, a jugoboljševik po ivotu, koji je kao takav i umro: »…Što se tie narodnih neprijatelja do sada ih je otpremljeno što ovamo što onamo oko 60 meu njima i 8 popova odnosno fratara pored svega toga mnogi se kriju i ne moe ih se otkrit, a sad e bit i tee obzirom na saveznike koji e ih štiti jedino tu moe iskusni ljudi i vojnici, mi smo nakon streljanja objavili plakatom ali dosad ne sve samo tek sutra izlazi jedan dio u javnost a potpisali smo sud komande podruja jer drugoga nismo imali o ovome svemu dajte vaše mišljenje bilo kako bilo ubit ih se mora a za ove koji se skriju treba e uinit sve da ih se uhvati jer to su kaporjuni…«

Zajedniku grobnicu na mjestu najvee jame na Daksi blagoslovio je msgr. Mirko Masla, delegat apostolskog upravitelja Dubrovake biskupije - zadarskog nadbiskupa elimira Puljia, koji je uz nazonost 30-ak sveenika i redovnika predvodio i sprovodne obrede.
Opirnije...
 
ZVONIMIR EPAROVI - KLEVETA JE OZBILJAN ZLOIN
Vijesti
Subota, 26 Lipanj 2010
  I. Tomi Femi, 1998.
Senatska vijenica Sveuilišta
Rektor 1988./1989. (od 24. 2. 1989.) - 1990./1991. (do 24. 4. 1991.)
Blato na Koruli, 14. 9. 1928.
Redoviti profesor krivinog prava na Pravnom fakultetu

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu 1953., doktorirao je 1966. na Sveuilištu u Ljubljani 1960. U pravosuu je radio do 1961., kada prelazi na Pravni fakultet. U zvanje redovitog profesora biran je 1979. Usavršavao se u Austriji, SAD-u i Njemakoj. Na Pravnom fakultetu obavljao je dunost prodekana i dekana. Nakon rektorskog mandata bio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske od 1991. do 1992. i ambasador pri Ujedinjenim narodima 1992. Suutemeljitelj je, potpredsjednik i predsjednik Svjetskog rtvoslovnog društva. Predavao je na Sveuilištu J. J. Strossmayera u Osijeku te na više poslijediplomskih studija u Zagrebu i Rijeci. Za njegova rektorskog mandata obiljeena je 320. obljetnica osnutka Sveuilišta, u jesen 1989., kada je potaknuto osnivanje AMAC-a. Uspostavljena je suradnja s Katolikim bogoslovnim fakultetom, vraen je rektorski lanac, zapoele su demokratske promjene i tzv. Balvan revolucija. U poasno zvanje professor emeritus Sveuilišta u Zagrebu izabran je 1998.

  

ZVONIMIR ŠEPAROVI KLEVETA JE OZBILJAN ZLOIN

(Izlaganje predsjednika Hrvatskoga rtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimira Šeparovia s tribine Hrvatsko slovo uivo – Napad na sudbenu vlast Republike Hrvatske u sluaju presude klevetniku Predragu Matvejeviu, odrane 8. lipnja ove godine.)
 

Tko od svih nas izgnanih, prijatelji
prvi u Sarajevo
u Vrhbosnu doe
neka donese smilja i bosilja
mira i veselja
na Kranjeviev grob
i na staro Jevrejsko groblje
(iz kojega novi Skiti sreivahu grad
po mjeri svoje praznine)

(ulomak iz pjesme Mile Pešorde, idovsko groblje u Sarajevu, 1992/93.)

Mile Pešorda je prije svega i nadasve pjesnik. On kae u Ars poetica: Poezija je moja svjetiljka što naznauje prostor tame: ruka obasjana u otajstvenom tkanju. Prevedena je na talijanski La poesia e mia lampada. On je miran ovjek, uronjen u ovaj svijet patnje i nemira u kojem nosi svoju svjetiljku, svoju lampadu, da bi naznaio prostor tame. I kad je upozoravao na zla koja su zadesila njegovo Sarajevo, samo je htio osvijetliti prostor tame, tamo ispod idovskog groblja, odakle su Srbi  rušitelji domova i crkvenih tornjeva / i arobnih šadrvana/blizu hotela „Evropa“, kako je svjedoio naš pjesnik mile Pešorda, ubijali Sarajevo.

Opirnije...
 
PREDSTAVLJANJE KNJIGE AUTORA BOE VUKUIA
Vijesti
Subota, 26 Lipanj 2010
U ponedjeljak, 28. lipnja 2010., u 19:00 sati,
u prostorijama Hrvatske mladei Uzdanica u Zagrebu, Frankopanska 9,
odrat e se prvo predstavljanje knjige

"Hrvatsko revolucionarno bratstvo - Rat prije rata"
u Republici Hrvatskoj.

Knjigu e predstaviti:
autor Boe Vukuši

recenzenti
dr. Ivan imi
dr. Josip Jurevi
i
Jure Vuji

 
RTVA ZNAK VREMENA - ODRAN PETI HRVATSKI RTVOSLOVNI KONGRES ZAGREB - VOIN
Vijesti
Petak, 25 Lipanj 2010

Peti hrvatski rtvoslovni kongres – odran od 18.-20. lipnja 2010.

Potresno svjedoenje o rtvama itelja Voina poubijanih od svojih susjeda

U petak, 18. lipnja 2010. godine, u Kristalnoj dvorani zagrebakog hotela Westin, s poetkom u 16 sati zapoeo je Peti hrvatski rtvoslovni kongres na kojem je u dva dana sudjelovalo stotinjak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Amerike, Kanade, Bugarske, Novog Zelanda, jedan od pokrovitelja kongresa iz Australije, a u završnom dijelu kongresa odranom u Voinu, u nedjelju 20. lipnja odana je poast rtvama Voina i okolnih naselja poubijanim od susjeda Srba i etnikih formacija pristiglih iz Srbije 1991. godine. Sam Kongres zapoeo je hrvatskom himnom i odavanjem poasti rtvama, a u uvodnom dijelu prof. dr. Zvonimir Šeparovi govorio je na temu „rtva znak vremena“, uz dvadeset i pet godina rtvoslovlja u Hrvatskoj.
Na temu Je li nam potrebno svehrvatsko grobište i gdje?, govorio je biskup Gospiko senjski Mile Bogovi, a isti dan obraene su i teme, Josip Kolanovi: Svaka rtva ima svoje ime. Tomislav Jonji govorio je o Politikim progonima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, Hrvoje Kai govorio je o Petru Perici, sveeniku i glazbeniku ubijenom na Daksi od partizana. Ivan John Prcela iz Ohio, SAD, govorio je o sveenicima u knjizi Hrvatski holokaust i ulozi Krunoslava Draganovia na prikupljanju iskaza i osobnih svjedoanstava. Damir Borovak govorio je o Gvozdanskom kao svjetskom uzoru hrvatskog velejunaštva, a Mile Pešorda o problemu
ovjekova bitka u njegovoj dimenziji rtve. Na temu Hrvati Islamske vjere u povijesti Hrvatske govorio je Mirsad Bakši, a o osobama s invaliditetom u mirovinskom osiguranju Hrvatske govorila je Nevenka Bagari, dok je temu pod naslovom Obriši suze Hrvatska obradio Ivo Rendi Mioevi.
Prvog dana veliku pozornost prisutnih privukla su izlaganja slovenskih znanstvenika Joe Demana i prof. dr. Mitje Ferenca o grobištima Slovenije, a jedna od tema izlaganja bila je „Kad rtve progovore, ivi zamuknu. Zloin u Hudoj jami“. Ta tema bila je posebno dirljiva, kao i izlaganje o samom grobištu-rudniku u kojem je, samo u otvorenom vodoravnom rovu poratna partizansko-komunistika vlast pogubila više stotina ljudi, pronaeno je više stotina mumificiranih leševa, a da bi se došlo do leševa rtava trebalo je probiti sedam pregrada kojima je zatvoren rov. U rudniku je u meuvremenu otvoren jedan gornji dio jednog vertikalnog, okomitog rova u kojem se na prvih nekoliko metara pronaeno stotinjak leševi rtava, od kojih je oko deset posto pripada enama i djeci. U rudniku se pretpostavlja da je oko 2500 rtava, a ostali brojni rudnici su još za istraiti.

O rtvama Sjeverne Hrvatske

U subotu je Kongres radio u nekoliko dvorana, Zrinjevac, Maksimir i Tuškanac, a u Kristalnoj dvorani prvo predavanje odrano don Anto Bakovi koji je govorio o ubijenim sveenicima, asnim sestrama i bogoslovima, kao i o progonima Crkve. U istoj dvorani Franjo Talan je prisutne izvijestio o grobištima Sjeverne Hrvatske, Varadinske i Meimurske upanije gdje je istaknuto da je na ovom podruju, prema izjavama svjedoka, evidentirano u šezdesetak grobišta i stotinjak jama više tisua rtava. Kako u dvorani nije radio projektor prezentacija grobišta, spomen obiljeja kao i fotografije s odraen ekshumacije rtava grobišta Sep Gornji Hrašan prikazane su na prijenosnom raunalo što je mogla vidjeti tek manja grupa prisutnih. Kao najvee grobište spominje se Dravska šuma Varadin, ujedno najvee grobište Varadinske biskupije, a na podruju Meimurja zabiljeena je 5 lokacija, na podruju Ivanca i okolice 6 lokacija. Istoni dio Varadinske upanije. Ludbreg i okolica 17 lokacija koliko ih je i na varadinskom podruju dok je na junom dijelu, koje pokrivaju gradovi Novi Marof i Varadinske Toplice i opine Breznica, Brezniki Hum, Ljubešica i Visoko registrirano 16 lokacija. Autor je zahvalio prof. Šeparoviu na brizi s kojom okuplja ljude s raznih podruja kako bi prikazali stradanju u ratnom i poratnom razdoblju, kao i rtve mirnog razdoblja, stradale u prometu i sportu, kao i u ostalim podrujima ljudskog stvaranja. Posebno toplo zahvalio je don Anti Bakoviu koji  s toliko ljubavi i poštovanja vodi istraivanja o stradanju Katolike crkve, a zahvalio mu je i za sudjelovanje na obiljeavanju 50-te obljetnice stradanja sudionika krinog puta na grobištu Pancerica u Virje Otoku, 1995. godine, kao i za podršku kod izgradnje spomen kapele hrvatskog blaenika, kardinala Alojzija Stepinca na ve spomenutom stratištu. Autor je progovorio i o radu Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava, koje je osnovano 20. rujna 2000. godine, a
koje je trebalo raditi do podizanja spomen kria na najveem grobištu Varadinske biskupije, odnosno do ponovnog formiranja Komisije za utvrivanje ratnih i poratnih  stradanja ili do osnivanja nekog tijela ili ustanove, od Vlade ili Sabora, koje e nastaviti daljnji rad na prikupljanju podataka o rtvama i grobištima. Kako se to do sada nije dogodilo rad Društva se nastavlja, a u proteklom razdoblju postavljeno je desetak spomen krieva kod kojih se redovito odravaju komemoracije pa se tako svi koji mogu pozivaju na spomen sjeanje na rtve grobišta Kotoribe koje e se odrati na Dan dravnosti u petak 25. lipnja s poekom u 18 sati.

Društvo uspješno surauje s brojnim udrugama od HDPZ-a i Hrvatskog domobrana do Društva za ureditev zamolanih grobov iz Slovenije, a svojedobno smo suraivali i s Komisijom  Vlade Slovenije za prikrita grobiša. Suradnja je uspostavljena i s udrugom Daksa iz Dubrovnika pa je tako gospodin Dragutin Šafari i izaslanstvo Društva otišao na ukop posmrtnih ostataka na otok Daksu, a u spomen na sjeanje rtava bjelovarskog podruja redovito smo i tamo nazoni kao i kod prijatelja u Varadinskim Toplicama.

Trei dan Petog hrvatskog rtvoslovnog kongresa bio je u Voinu

Iako je za sudionike Kongresa put za Voin i etekovec bio organiziran autobus odluio sam, jer bi se u nedjelju kasno vraao za Varadin, otii na odavanje poasti rtvama Voina iz mjesta stanovanja. Tako sam u nedjelju ujutro, nešto iza šesta sati krenuo, u pratnji sina Blaa kojem sam povjerio fotografiranje, iz rodnog Kriovljana, opina Cestica za Voin na završni dio Kongresa. Otprilike za 1 sat stigosmo do Koprivnice gdje nas je priekao kolega Zlatko Pišpek iz Kotoribe te dalje idemo svi zajedno, Bla, Zlatko i ja. Putem razgovaramo o mjestima kroz koja treba proi. Oko devet sat ve smo prošli 150 kilometara te je vrijeme za jutarnju kavu, zaustavljamo se na benzinskoj postaji mislim da je bila u naselju Cabuna.

Programom je predvieno posjet naselju etekovci gdje bi se prema rasporedu u 10 sati trebali poloiti vijenci na grobu rtava etnikog terora koje su pobunjeni Srbi poubijali 1991. godine. Zanima me gdje je autobus sa sudionicima Petog hrvatskog rtvoslovnog kongresa koji su ujutro krenuo iz Zagreba. Gospoa Jadranka Lui, tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva me izvještava da autobus vozi prema etekovcima, a pošto su napustili Viroviticu znai da su iza nas otprilike 20-25 kilometara. Zlatko prouava kartu i zakljuuje da do etekovaca imamo još oko trideset kilometara te nastavljamo put.

Opirnije...
 
KOMEMORACIJA I MISA ZADUNICA ZA RTVE PORATNIH LIKVIDACIJA GROBITA LE U KOTORIBI
Vijesti
Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010

DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
     RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, Varadin - telefon - 098-961-93-15
  
Pozivamo Vas na komemoraciju i misu zadušnicu za rtve poratnih likvidacija grobišta   Leš u Kotoribi, koja e se odrati na Dan dravnosti Republike Hrvatske, u petak, 25. lipnja  2010. godine

Program:
17:45 sati – okupljanje ispred upne crkve u Kotoribi
18:00 sati –upna crkva misa zadušnica za stradale 

Nakon mise molitva kod spomen kria, polaganje vijenaca paljenje svijea.

U Republici Hrvatskoj evidentirano je preko šesto grobišta i stratišta rtava Drugog svjetskog rata i poraa, a u Meimurju su spomen kriem obiljeena stratišta Sep u Gornjem Hrašanu, Ksajpa kod Šenkovca, Repova šuma kod Štrigove i Leš u Kotoribi gdje je kri postavljen 12. srpnja 2009. godine. Smatramo da svaki ovjek ima pravo na ivot, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema pokojniku duni iskazati i poštivati je i pravo na grob te Vas stoga pozivamo da zajedno odamo poast rtvama OZN-inih likvidacija grobišta Leš i poginulima za domovinu Hrvatsku, od nositelja totalitarne vlasti kao i u ratnim i poratnim sukobima proteklog stoljea.

U akovcu 10. lipnja 2010. godine
Za organizaciju
Franjo Talan i Josip Kolari
(095-553-201-90)

 
GENOCID NIJE PRIA
Vijesti
etvrtak, 24 Lipanj 2010
etvrtak, 24. lipnja 2010.
 Genocid nije pria

Dva je genocida doivio hrvatski narod u dvadesetom stoljeu, po svršetku Drugoga svjetskog rata i u vrijeme srpske i crnogorske agresije na Hrvatsku poetkom devedesetih godina. Ni za jedan genocid krivci nisu kanjeni. Za masakr nad Hrvatima 1945. nije kanjen ni jedan jedini pojedinac. Za etnocid 1991. do 1995. ad hoc meunarodni sud za ratne zloine poinjene u bivšoj Jugoslaviji kaznio je nekoliko nierangiranih srbijanskih oficira, nešto se etnika našlo pred srbijanskim i hrvatskim sudovima, i to je sve.

Stvorena je tako visoka i stalna kultura nekanjavanja zloina nad Hrvatima. Njih se izjednaava s Armencima i Kurdima, koje je takoer dopušteno masovno ubijati.

Zadnjih je dana sva strahota te visoke kulture i opet doivjela potvrdu svoje trajnosti, bešutnosti, licemjerstva i sklonosti bezonom krivotvorenju povijesti. Josipoviev posjet Bleiburgu mogao je biti prvi korak, ali izjave koje je dao bacaju u prah sve dobre nade naivnih. Izjava da je sada "ta pria završena što se tie politike" besmislena je, netona i uvrjedljiva. Prije svega, genocid nije pria , nego uasan masovni zloin nad zarobljenim vojnicima i civilima. Rabljenjem rijei "pria" relativizira se i minorizira jedna velika tragedija, štoviše prenosi se u podruje fikcije, davnih i koprenom vremena zastrtih zbivanja upitnoga zbiljskog izvora. Drugo: odavanje poasti nevinim rtvama, kako je Josipovieva bleiburška predstava intonirana, i opet se vrijeaju rtve poglavito zato jer nije imenovan krvnik.

Ni jednom rijei Josipovi nije spomenuo da se radi o rtvama komunistikih zloina, ni jednom rijei rijei nije spomenuo partizanske krvnike, odnosno tada ve organiziranu jugoslavensku vojsku iji su predstavnici zapovjedili i podinjeni izravno izvršili genocidni zloin. Nije spomenuo Tita, nije spomenuo da su komunisti i prije Bleiburga, te zatim i za cijelo vrijeme jugokomunistike vladavine ubijali Hrvate. Spomenuo je znai samo "nevine rtve". Ako se ondje našao neki mlai strani izvjestitelj bez temeljnih poznavanja povijesnih injenica, nikako nije mogao razumjeti što se u stvari dogodilo u svibnju 1945. Je li Josipovi spomenuo Britance koji su svjesno predali Hrvate u ruke ubojica? Nije ni to. Je li barem spomenuo britanske dokumente po kojima je na Bleiburgu bilo 750.000 Hrvata, od toga pola milijuna civila? Nije. Tako se, na krajnje infantilan i licemjeran nain pokušava zataškati bit bleiburške tragedije.

Na taj se nain ta "pria" glede politike ne moe i ne smije završiti, niti je završena. Radi se o prekovoljnoj i prozirnoj gesti , indiferentnoj predstavi koja je potaknuta rezolucijom Vijea Europe, ali je u izvedbi trebala pokazati da je odigrana u svrhu zaštite komunistikih zloinaca. Ta krvava rana i dalje e biti uzrokom podjela u hrvatskom društvu, s tim što podjela nije simetrina – na jednoj je strani velika veina hrvatskoga naroda, na drugoj manjinska skupina koja terorizira veinu i povijesni falsifikat podie na razinu slubene dravne politike, eskuplirajui najvei mogui zloin, dakle genocid. U istom stilu Josipovi namjerava riješiti pitanje genocida iz devedesetih.

Mediji su se u cijeloj stvari drali iznimno neutralno, prenosili a vrlo malo komentirali. No bilo je upravo tragino uti najavu voditeljice HTV-a koja je ( u svezi s Mesievom reakcijom) rekla da je "i on osudio rtve". Još jedan susret s novinarskim idiotizmom koji se tolerira na javnoj televiziji.
Opirnije...
 
SRETAN TI IMENDAN GENERALE!
Vijesti
etvrtak, 24 Lipanj 2010
PROSLAVA IMENDANA GENERALA HRVATSKE VOJSKE ANTE GOTOVINA 2010.

 I ove smo godine proslavili imendan poštovanog i voljenog nam general-pukovnika Hrvatske vojske i junaka Domovinskog rata, Ante Gotovine.

U organizaciji HVIDR-a rnomerec - Zagreb, predsjednik Renato Šelj, i udruge Hrvatska bašina, u subotu 12. lipnja u 19 sati, na blagdan Srca Marijina, a uoi blagdana sv. Ante, u crkvi Sveta Mati slobode, Sv. misu za Domovinu, za sve hrvatske branitelje, posebno generale u Haagu, a povodom imendana Ante Gotovine, predvodio je don Ante Vasilj, upnik, a pjevali su pjevai zagrebakih crkvenih zborova okupljeni u udruzi Hrvatska bašina. Zbor je pod ravnanjem Anite Kai, uz orguljašku pratnju Eve Kirchmayer Bili izveo Hrvatsku misu Ive Perana, Psalam U Tebe se Gospodine uzdam, Anelka Klobuara koji su izveli solisti Marija Vidmar Dangubi i Ante Topi, a sopranistica Nikolina Pinko izvela je Schubertovu Ave Marija. Cijeli je puk zapjevao i uj nas Majko, nado naša i Rajska Djevo, kraljice Hrvata obraajui se srcu odvjetnice Hrvata... Proitana je imendanska estitka generalu, a mladi hrvatski pjesnik Krešimir Šimi, sin poginulog hrvatskog branitelja u obrani Vukovara, proitao je svoju pjesmu „Ne, prokleti neete biti“, objavljenu u knjizi Suze moje duše ...Nakon sv. mise svi su nazoni imali priliku potpisati se ili sami napisati svoju imendansku estitku Anti Gotovina, te kupiti knjige monografiju „Bašina“ od Jasenke Poli Biliško i „Suze moje duše“ od Krešimira Šimia. Sv. Misi je bila nazona i asna sestra Mirjam, karmelianka.
 U nedjelju 13. lipnja  su se lanovi HVIDR-e iz Zagreba  i udruge Hrvatska bašina pridruili proslavi  blagdana sv. Ante na Zavianu, na opjevanoj hrvatskoj planini Velebitu. Prije deset godina, zagrebaki planinari pod vodstvom Mladena Majhena i Ante Vukušia izgradili su kapelicu sv. Ante na Zavianu koju je tada blagoslovio Mons. Dr. Mile Bogovi, biskup gospiko-senjski uz pjesmu pjevaa Hrvatske bašine. U kratkom druenju i pjesmi s biskupom Milom Bogoviem, proslavili smo desetgodišnjicu, prisjetili se svih naših hrvatskih branitelja i uputili estitku generalu Anti Gotovina.Zahvalni na divnim trenucima i gostoprimstvu zagrebakim planinarima, opijeni zrakom i ljepotom našeg Velebita, krenuli smo prema Pakoštanima. 

U prepunoj crkvi Uzašaša Gospodinova u sunanim  Pakoštanima, zaviaju Ante Gotovine, Sv. misu je u 19. sati predvodio upnik Pakoštana, don Mario Sikiri, a uzveliali ju pjesmom  pjevai iz Zagreba okupljeni u udruzi Hrvatska bašina. Izvedena je Hrvatska misa, Rudolfa Matza, a Zborom je ravnala Darjana Blae Šojat, uz orguljašku pratnju Eve Kirchmayer Bili. Psalam U tebe se Gospodine uzdam, od Anelka, Klobuara su pjevali Marija Vidmar Dangubi  i Ante Topi, a Schubertovu Ave Marija je pjevala Milka Gojeta. Na kraju mise Jasenka Poli Biliško je proitala imendansku estitku Generalu koju su ispred crkve potpisali svi koji su eljeli. Sv. misi je nazoio naelnik Pakoštana gospodin Milivoj Kurtov i predsjednica udruge ena u Domovinskom ratu Marija Sliškovi. Nakon mise kroz cijelo mjesto je odrana velika procesija. Zaorila se hrvatska puka pjesma predvoena predivnim glasovima domaih pjevaa. Pjesma je odzvanjala mjestom koje ivi u oekivanju povratka, nepravedno optuenog i zatvorenog generala…
Ljepoti Pakoštana, prekrasnom plavetnilu istog mora i sunang dana, nisu mnogi mogli odoljeti, pa je prije povratka u Zagreb bilo i kupanja. Ovaj puta nije više bilo vremena za posjetu Vidikovacu  na brdu Kamenjak i kamenoj kapelici koja je izgraena iznad jedne kraške jame u kojoj na dubini od 57 metara lee kosti, nijemi svjedoci partizanskih zloina nakon II svjetskog rata u tom kraju. Do Vidikovca vodi Krini put posveen upravo tim komunistikim  rtvama - sigurno je, obeali smo, doi emo opet.

Nakon dogovora o slijedeim susretima, s vjerom i nadom da e slavljenik biti uskoro s nama, slijedio je povratak u Zagreb.

Jasenka Poli Biliško
Hrvatska bašina
 
SPOMEN HODOAE SVETOJ ANI u KOSOVO kod KNINA
Vijesti
Srijeda, 23 Lipanj 2010
HRVATSKO RTVOSLOVNO DUŠTVO
u suradnji s hrvatskim udrugama

organizira

SPOMEN HODOAŠE SVETOJ ANI u KOSOVO kod KNINA
u ponedjeljak 26. srpnja 2010. godine

SVETU MISU I PROCESIJU
S POETKOM U 10.00 SATI

PREDVODI
MONS. ANTE IVAS, BISKUP ŠIBENSKI


U spomen na 69-tu godišnjicu pokolja hodoasnika 1941. koje su na povratku s hodoaša, prethodno zaustavivši vlak nainom istovjetnim „balvan revoluciji“ iz 1991., muki pobili i u kršku jamu Golubinjau (do danas neistraenu ili barem dostojno poštovanju rtve i asti iva ovjeka obiljeenu) bacili srpski etnici, a koji nadnevak su jugo-komunistike vlasti slavile kao „dan ustanka naroda u SR Hrvatskoj i SR Bosni i Hercegovini, a danas ga srpska stranka SDSS namee vladajuoj politikoj koaliciji i javnosti kao „dan antifašistikog ustanka naroda Like“!


polazak iz Zagreba autobusima u 5.00 sati ujutro;
o prijevozu iz ostalih mjesta Hrvatske i BiH, graani e se naknadno obavijestiti,
cijena autobusnog prijevoza i ruka bit e minimalne.


Za sve daljnje informacije, molimo obratiti se na e-mail adresu:
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
 

 

 
VERA VALI BELI - PRED JAMOM U SVIBNJU 1945-te
Vijesti
Srijeda, 23 Lipanj 2010

PRED JAMOM u svibnju 1945-te


Stoji
i broji:

Još ih je devet
ispred njega.
Broj se smanjuje.

Boji li se?

Boji se za majku
koja više nikada
ne e prestati plakati.

Boji se za dragu
koja nikad
ne e prestati ekati.

Boji se za djecu
koja se nikada
ne e roditi.

Boji se za Hrvatsku
koju više
ne e moi braniti.

Boji se kad ode deveti
polumrtav e i on padati,
stopit e se krv i uzdasi
muenika,
a molitve
e se utišati.

Vera Vali-Beli – hrvatska pjesnikinja, Vancouver, Canada - uz 60-tu obljetnicu Bleiburškog pokolja.


U radnom posjetu Zagrebu pjesnikinja Vera Vali Beli uestvovala je u radu Petog Hrvatskog rtvoslovnog kongresa koji je trajao od 18. do 20. lipnja 2010. godine, a koji se odvijao u Zagrebu i Voinu. Puna emocija u susretu sa Domovinom ga Vera uiva u šetnji gradom, ali i u susretima sa svojim prijateljima, sestrom s obitelji... hodoaše na Jazovku, koju uvijek iznova osobno teško proivljava... Na putu prema Osijeku, a zatim prema Jadranu... neka je Hrvatska prigrli i uva...

 
PRIOPENJE DRUTVA HRVATSKIH KNJIEVNIKA HERCEG BOSNE - MOSTAR
Vijesti
Utorak, 22 Lipanj 2010
 
SUZE ZA VOIN
Vijesti
Nedjelja, 20 Lipanj 2010

Link koji vodi na pregršt fotografija i biljeenja dogaanja sa V Hrvatskog rtvoslovnog kongresa pogledajte na linku gosp. eljka Jovanovi, lana i fotografa Hrvatskog rtvoslovnog društva.

http://cid-50b3f23e9e582c82.photos.live.com/browse.aspx/H%c5%bdD/PETI%20HRVATSKI%20%c5%bdRTVOSLOVNI%20KONGRES-%c5%bdRTVA%20ZNAK%20VREMENA

Danas u Voinu, na komemoraciji rtava iz 1991. godine, malo tko je ostao ravnodušan i bez suze u oku. Nakon prikazivanja filma o stradanjima u Voinu, sve nakon prikazivanja bila je blijeda sjenka onoga što smo doivjeli gledajui film. Um ne eli prihvatiti realnost prikazanog filma.
Zahvaljujemo se graanima grada Voina na iskazanom gostoprimstvu, na prekrasnoj misi, na prekrasnom zboru mladih koji su tako od srca prekrasno pjevali... Hvala gradonaelniku grada Voina, hvala gosp. Miroslavu Gazdi i hvala svim divnim ljudima koje smo danas upoznali.

Izvještaj opširniji tek slijedi.
Jadranka Lui
tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva

 
POZIVNICA NA SVEANOST OTVARANJA PETOG HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA
Vijesti
Srijeda, 16 Lipanj 2010

 

Poštovani lanovi i prijatelji Hrvatskog rtvoslovnog društva,

pozivamo vas na otvorenje V Hrvatskog rtvoslovnog kongresa 18.06.2010. godine u 16:00 sati u Kristalnu dvoranu Hotela Westin.

U subotu od 08:00 sati nastavlja se radni dio Kongresa, rad u Kristalnoj dvorani, dvorani Zrinjevac i u dvorani Maksimir, do 13:00 sati.

Prof. Zvonimir Šeparovi

 
POKOP POSMRTNIH OSTATAKA POBIJENIH NA OTOKU DAKSA 1944. GODINE
Vijesti
Nedjelja, 13 Lipanj 2010
 DUBROVNIK: UDRUGA „DAKSA 1944/45“

OBAVJEŠTAVA

U subotu 19. lipnja 2010 god. na otoku Daksa
uz crkvene e se obrede obaviti

POKOP POSMRTNIH OSTATAKA
POBIJENIH NA OTOKU DAKSA
1944. GOD.

Istoga dana naveer u 19.00 u Katedrali sv. Misa zadušnica
Prijevoz brodovima na otok sa polaskom iz luke Gru (Mali mul)
od 09,00 sati i povratkom sa otoka po završetku pokopa oko 12.00 sati.

 
DOIVOTNI ZATVOR ZA GENOCID U SREBRENICI
Vijesti
Petak, 11 Lipanj 2010
Doivotni zatvor za genocid u Srebrenici

Hrvatska radio televizija
http://www.hrt.hr/vijesti/
10. 06. 2010.

Meunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) donio je presude sedmorici vojnih i policijskih dunosnika bosanskih Srba za zloine poinjene u Srebrenici i epi 1995., osudivši ih na zatvorske kazne u rasponu od pet godina do doivotnog zatvora, ponovno potvrdivši tom presudom da je u Srebrenici poinjen genocid. Obavještajni asnik vojske bosanskih Srba Vujadin Popovi i pukovnik Ljubiša Beara proglašeni su krivim za genocid u Srebrenici i osueni na kaznu doivotnog zatvora, objavio je predsjedavajui sudac ICTY-a Carmel Agius.
Opirnije...
 
KOMEMORACIJA U VIRJE OTOKU 13. lipnja 2010.
Vijesti
Petak, 11 Lipanj 2010
DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
     RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, Varadin - telefon - 098-961-93-15, 
iro raun 2360000-1101736832, MB 01517163,  OIB 20358865131


Pozivnica


Kojom Vas pozivamo na komemoraciju za rtve poratnih stradanja poubijane poetkom lipnja 1945. godine kod naselja Virje Otok.

Komemoracija e se u Virje Otoku odrati u nedjelju, 13. lipnja 2010. godine

Program:
15,30 Okupljanje na parkiralištu kod spomen kria i kapelice
15,40 sati
– himna, prigodna rije predstavnika Društva i pokrovitelja komemoracije - polaganje vijenca – molitva
16,00 sati misa zadušnica za stradale koju e u kapeli  Blaenog kardinala Alojzija Stepinca sluiti vl Ivan Koši, upnik upe Uzvišenja sv. Kria

 Spomen podruje Pancerica, grobište, kri i spomen kapela u Virje Otoku

Nedjeljnom komemoracijom obiljeit e se 65-a  obljetnica poratnih stradanja i masovnih likvidacija na podruju Pancerice na koje su rtve u nonim satima dovoene iz smjera Varadinu, tu likvidirane i u tri jame pobacane te su ih kasnije mještani oblinjeg naselja Virje Kriovljansko morali zagrnuti zemljom.
Do grobišta Pancerica najjednostavnije je doi iz Cestice, udaljena 18 km od Varadina u smjeru Maribora. Putuje se Dravskom ulicom preko naselja Kriovljangrad, a moe se doi i preko Otok Virja ali se kod graninog prijelaza mora skrenuti prema Kriovljangradu.

Radujemo se Vašem dolasku!

Komemoracija se odrava pod pokroviteljstvom Opine Cestica

Predsjednik Društva
Franjo Talan
 
PROSLAVA IMENDANA GENERALA ANTE GOTOVINE
Vijesti
Srijeda, 09 Lipanj 2010
SRETAN TI IMENDAN GENERALE!

PROSLAVA IMENDANA
GENERALA ANTE GOTOVINE

U subotu 12. lipnja u 19 sati u Crkvi sv. Mati slobode don Ante Vasilj e slaviti Sv. Misu za Domovinu, sve Hrvatske branitelje, osobito zatvorenike u Haagu, povodom imendana GENERALA HRVATSKE VOJSKE – ANTE GOTOVINE. Misno e slavlje uzveliati svojom pjesmom pjevai zagrebakih crkvenih zborova okupljeni u udruzi Hrvatska bašina.

Nakon mise e svi nazoni moi potpisati imendansku estitku Generalu.

U nedjelju, 13. lipnja, u rodnom mjestu generala Ante Gotovina, u Pakoštanima, upnik crkve Uzašaša Gospodinova, don Mario Sikiri, slaviti e Sv. Misu u 19 sati. Na misi e takoer pjevati pjevai udruge Hrvatska bašina iz Zagreba.

Našeg poštovanog i voljenog generala Hrvatske vojske i Heroja Domovinskog rata, molitvom i pjesmom, preporuit emo njegovom i našem zaštitniku - sv. Anti.

Svjesni da se danas Hrvatska brani u Haagu, zahvalni Anti i svim hrvatskim braniteljima  jer su u oruanoj borbi, s krunicom oko vrata i zagledani u Kri, pobijedili  i obranili  naše pravo na ivot, elimo moliti vjenog Pastira i Uitelja, da nama i Anti udijeli svoj Mir i Vjeru u Pobjedu.

Jer s Antom je Istina i mi – Hrvatski narod.

Organizatori proslave:
HVIDR-a rnomerec, Zagreb, predsjednik Renato Šelj
Hrvatska bašina, Zagreb, Jasenka Poli Biliško
Medijski pokrovitelj: Hrvatsko slovo
 
SPOMEN POHOD JAZOVKA - 22. LIPNJA 2010.
Vijesti
Srijeda, 09 Lipanj 2010

 
Vie...
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1041 - 1170 od 1223
 
Top! Top!