www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica
Ponedjeljak, 08 O¾ujak 2021
 
 
ZBOGOM DRAGI ZVONKO
In memoriam
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Na svakoj planini tvoje ime piše,
U svakome hrvatskom selu i gradu,
Zvonka meðu nama živa nema više,
U narodu hrvatskom gajio si nadu.

Zašto dragi Zvonko ostade bez nade,
Hrvatska naša svoju buduænost ima,
Ovu zemlju lijepu dragi Bog nam dade,
Katolièkom narodu, svojim Hrvatima.

Cijeli si život posvetio narodu svome,
Tamnovanje dugo trides i dva ljeta,
Muèenièko ime u rodu hrvatskome,
Poznato po zemljama cijeloga svijeta.

Što se dragi Zvonko s tobom zbilo,
Nakon hodoèašæa Crkvi Muèenika,
Gdje se žrtve brojne hrvatske slavilo,
Nazoèna je bila tvoja draga slika.

Za tobom cijeli hrvatski narod žali,
O dragome Zvonku prièaju se prièe,
Zbog hrvatske sudbe koliki su pali,
Zbog režimske klike, hrvatski uznièe.

Gdje je tužna tvoja slavna Julijana,
Koju hrvatski narod voli i cijeni,
U narodu hrvatskom ona nije sama,
Suæut najveæa tvojoj vjernoj ženi.

Pjesma posveæena cijenjenoj
Julijani Bušiæ i cijeloj obitelji.

Mate Æavar
 
IN MEMORIAM - ZVONKO BUŠIÆ - ŽRTVA ZA HRVATSKU
In memoriam
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
In memoriam

Zvonko Bušiæ – žrtva za Hrvatsku

Ostavio nas je hrvatski junak Zvonko Bušiæ. Otišao je sa porukom, a cijeli život je slao poruke i onda kada je bacao letke kao student u Zagrebu sa svojom odabranicom Julienne èinio je to i kada je iz zrakoplova bacao letke nad Londonom i Parizom tražeæi slobodu za svoj hrvatski narod. Junaèki je izdržao 32 godine najtežih zatvora u Americi. Vratio se prije pet godina sretan što je u slobodnoj Hrvatskoj, ali uskoro dolazi do razoèaranja. Pokušao je ujediniti domoljubne hrvatske stranke, ali u tome nije uspio. Prije nekoliko godina u jednom dnevnom listu u intervjuu je rekao da je želio suzbiti apatiju koja je zahvatila Hrvate, a eto nakon svega i njega samoga.  Rekao je da je zatekao katastrofalno stanje u Hrvatskoj. „Bilo je oèito da politièke elite naš narod i državu vode u propast.“ Rekao je da bi htio da u Saboru budu ljudi koji æe zastupati hrvatski nacionalni interes. Teret dubokog razoèaranja odveo ga je do poteza oèaja, podigao je ruku na sebe.

Osobno imao sam nekoliko situacija u kojima sam se sretao s fenomenom hrvatskog junaka Zvonka Bušiæa. Onog 10-tog rujna 1976. bio sam u Bostonu na svjetskom kongresu viktimologa kada je stigla vijest o otmici zrakoplova. Okružili su me poznati i nepoznati s pitanjem tko su otmièari i zašto otmica. Rekao sam im: to su mladi Hrvati, koji hoæe ukazati na neodrživost položaja Hrvatske u jugokomunistièkoj državi.  Godine 1999. kao ministar pravosuða Vlade RH pozvao sam William Montgomerya, veleposlanika SAD i prenio mu našu molbu za pomilovanje Zvonka Bušiæa, ako ne drukèije, makar i uz uvjet da izdržava ostatak kazne u zatvorima u Hrvatskoj. Na njegovu oslobaðanju  radio je intenzivno predsjednik Tuðman i supruga Julienne, koja je radila u Uredu predsjednika.

Jednom sam pozvan na intervju s pitanjem „Zvonko Bušiæ – junak ili terorist“. Odgovorio sam za mene ta dilema ne postoji. Zvonko Bušiæ je junak, najbolji izdanak svog naroda, a ne terorist. Na dan kada je objavljena njegova smrt HTV postavlja istu dilemu da je Zvonko Bušiæ za jedne domoljub za druge terorist. Sramotno je da državna televizija Hrvatske širi takvu dilemu. Zvonko Bušiæ bio je žrtva i muèenik za Hrvatsku sa porukom: oslobodite moju Domovinu. I ovaj njegov èin u Rovanjskoj kod Zadra poruka je Hrvatima i Hrvatskoj da je stanje u Hrvatskoj postalo neizdrživo. Dan prije smrti bio je na Udbini na mjestu hrvatskih muèenika. Možda se je tamo odluèio prikljuèiti svima onima koji su se borili i ginuli za Hrvatsku.

Zvonko Bušiæ bio je junak i muèenik, veliki borac za nacionalne interese svoga hrvatskog naroda, kojega je nadasve ljubio. Bio je poput Garibaldija i Mandele, poput Zrinskih i Frankopana. Veliki hrvatski domoljub, žrtva s porukom - spasite moju Hrvatsku.

Neka mu je laka Hrvatska zemlja za koju je živio svim svojim biæem!

dr. Zvonimir Šeparoviæ
predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
 
ZVONKO BUŠIÆ - SIMBOL MUKE I PATNJE U HRVATSKOJ EMIGRACIJI
In memoriam
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
ZVONKO BUŠIÆ PRIDRUŽILO SE PLEJADI HRVATSKIH VITEZOVA, RATNIKA I DOMOLJUBA DO VJEÈNOSTI

Dok je bio živ Zvonko je bio simbol muke i patnje u hrvatskoj emigraciji, ali oèito nije bio prihvaæen u Hrvatskoj, jer ono zašto se je borio u suprotnosti je s onim s èime se susreo u (ne)slobodnoj i (ne)demokratskoj RH. Hrvatski se narod hrani s malodušnošæu, malonacionalnošæu, malokatolièanstvom, maloljudstvom i nimalo volje za žrtvu, a najbolji naputak je sebiènosti. Prije dva desetljeæa Hrvati su bili uzor herojstva u svijetu, a danas ih se može samo prepoznati na nogometnim utakmicama hrvatske reprezentacije.! U Hrvatskoj je domoljublje prihvatljivo, ali nacionalizam je rak-rana, ili kako jedan umišljeni novinar napisa: 'tinjajuæi žarište mržnje''. No, Zvonko je imao drugaèije tumaèenje, jer je upravo zbog manifestiranje hrvatskog nacionalizma dobio drakonsku zatvorsku kaznu. Kada se èovjek oduèi da oduzme život sam sebi, onda je to krajnje ishodište koje je moguæe uèiniti u tom sudbonosnom vremenu, a ako to ljudi èine još pri punoj svijesti, kao što je Zvonko bio, jer je ostavio dva pisma; jedno svojoj obitelji i drugo hrvatskom narodu, onda je to bezizlaznost - odluka u oèaju. 

Na žalost, nije Zvonko jedini koji je sebi oduzeo život, naime ima više od 2000 hrvatskih branitelja koji takoðer nisu mogli više živjeti u Platonovoj peæini (kako je Zvonko Bušiæ nazvao Republiku Hrvatsku), pa su svojim životom ukazali i posvjedoèili na zlodjela koja su ih natjerala na najdrastièniju smrt. Koliko god nije prihvaæeno samoubojstvo s ljudskog i Božjeg gledišta, kao odgovor na bilo kakvu životnu prisilu, suosjeæan s onima koji su se odluèili na takvo okonèanje života, jer su vjerojatno došli do prepreka koja su više i jaèa od njihove ljudske izdržljivosti. Možda æe smrt Zvonke Bušiæa probuditi i pobuditi duše hrvatskog naroda, možda više nego što su to bile njegove rijeèi i djela, pa æe u znak žrtve koju je doprinio za Hrvatsku, biti ponukani da se trgnu iz uèmalosti, oslobode od sebiènosti i organiziraju hrvatsko zajedništvo, koje æe pobijediti vladajuæu crveno-crnu kliku i sve neprijatelje hrvatskog naroda. Aleluja! Možda se u Hrvatskoj neæe podiæi spomenik pokojnom Zvonki Bušiæu, ali to nije ni bitno, jer on je za vrijeme svog života podigao spomenik sam sebi, kojeg neæe moæi srušiti zlobnici, antihrvatski i antikatolièki neprijatelji, jer je uèvršæen u srcima i dušama hrvatskih državotvornih rodoljuba.

 S bolom u duši uruèujem suæut ucviljenoj supruzi Julienni - sestri Zdravki, ožalošæenoj obitelji i svim Hrvatima u obje domovine, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i u svijetu, koji suosjeæaju tužni svršetak muènog života pokojnog Zvonke Bušiæa. Pomolimo se Isusu Kristu za njegovu dušu da po Isusovom milosrðu doðe u Kraljevstvo nebesko. Muèenièe, neka ti bude laka hrvatska gruda za koju si živio i u kojoj si preminuo!
 

Nikola Debeliæ, èlan predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
 
VUKOVAR JE POD OPSADOM
Vijesti
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Naš Zvonko Bušiæ juèer je digao ruku na sebe u prosvjedu zbog ugrožene Hrvatske, da je živ, danas bi se, na vijest o opsadi Vukovara zbog æirilice, možda javno spalio na Markovu trgu u Zagrebu. Kuda ide Hrvatska? Sve sami oèaj, malodušje, razoèaranje, patnja, ugroza, gubitak slobodne Hrvatske.

Na noge, Hrvatska je izdana!
Neka zvone zvona na uzbunu.
Hrvatska je opet u opasnosti!
 


dr. Zvonimir Šeparoviæ

predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva


VUKOVARSKE ŽRTVE IMAJU PRAVO NA POŠTOVANJE I ZAŠTITU
Priopæenje Obiteljske stranke povodom postavljanja æiriliènih natpisa

Kome je potreban sukob u Vukovaru kroz navodnu zaštitu prava na jezik i pismo srpske nacionalne manjine? Upravo onima koji su doveli do agresije na Hrvatsku i koji slobodnu Hrvatsku ni danas ne mogu zamisliti! Komunistièka partija, potpomognuta èetnièkim elementima, oèigledno želi sukob unutar hrvatskog nacionalnog biæa i meðunacionalni sukob. Za poèetak tog sukoba izabrala je Vukovar kao duboku hrvatsku ranu i srpsku frustraciju zbog sloma velikosrpskih ciljeva.

Obiteljska stranka smatra da nametanje æirilice u Vukovaru nema ustavno, zakonsko ni moralno utemeljenje. Stoga pozivamo cijeli hrvatski narod i sve hrvatske državljane na otpor novim soljenjima još nezacijeljenih rana. Pozivamo srpsku zajednicu u Vukovaru i Hrvatskoj na otpor komunistièko-èetnièkim izazivanjima podjela. Pozivamo policiju da stane na stranu vukovaraca i hrvatskog naroda.

Hrvatski narod ima pravo otpora komunistièko-èetnièkim planovima koji su doveli do agresije na Hrvatsku, a koji sada lome hrvatsku teško izborenu slobodu. Oduprimo im se civilizirano i odluèno!

U Zagrebu 2. rujna 2013.

Za Obiteljsku stranku predsjednik
Mate Knezoviæ
 
SVEÆANI ISPRAÈAJ 61 ŽRTVE KOMUNISTIÈKOG ZLOÈINA
Vijesti
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
VICEPOSTULATURA
Postupak muèeništva »Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe«

Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg; tel.: (039) 700-325; faks: (039) 700-326;
Ova email adresa je zaštiæena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuèili Javascript ; www.pobijeni.info

IB: 4227318660009; UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuški:
Hercegovaèka franjevaèka provincija Uznesenja BDM – Vicepostulatura
žiro-raèun (BiH): 3381602276649744; devizni raèun (inozemstvo): IBAN:
BA393381604876650839; SWIFT: UNCRBA22



Ljubuški, 2. rujna 2013. (Josipa Vukoja / Vicepostulatura) – U organizaciji Povjerenstva za obilježavanje i ureðivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraæa na podruèju opæine Ljubuški te Vicepostulature postupka muèeništva »Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe« provedeno je ekshumiranje žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraæa na podruèju Opæine Ljubuški. Bilo je to od srpnja 2010. do lipnja 2011. na lokalitetima Tomiæa Njiva, Bare, iza zgrade MUP-a i Pregraðe, kao i u Studencima gdje je pomoæu vojnièke ploèice identificiran amerièki zrakoplovac i veæ predan obitelji. Meðu pronaðenima su i posmrtni ostatci dvojice franjevaca: fra Martina Sopte i fra Slobodana Lonèara.

Sveèani ispraæaj 61 žrtve komunistièkog zloèina održat æe se u nedjelju 8. rujna 2013., na svetkovinu Male Gospe. Posmrtni ostatci ubijenih franjevaca i civila bit æe izloženi u 14.30 ispred zgrade Opæine Ljubuški, a komemoracija zapoèinje u 15.00. Na poèetku komemoracije nazoènima æe se obratiti Vice Nižiæ, proèelnik Povjerenstva te Nevenko Barbariæ, naèelnik Opæine Ljubuški. Nakon molitve koju æe predvoditi biskup mons. dr. Tomo Vukšiæ, vojni ordinarij, povorka æe se kroz središte Ljubuškog uputiti prema Novom gradskom groblju gdje æe pobijeni biti pokopani. Sv. misu zadušnicu, uz suslavlje drugih sveæenika, kao i obred pokopa, takoðer æe predvoditi biskup Vukšiæ.

Nakon sv. mise zadušnice posmrtni ostatci dvojice franjevaca bit æe predani franjevcima da se pokopaju u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, posmrtni ostatci identificiranih njihovim obiteljima da se pokopaju u obiteljskim grobnicama, a oni za koje se još ne zna pravi identitet bit æe pokopani u zajednièku opæinsku grobnicu u Ljubuškom. Svi posmrtni ostatci su u limenim sanducima, pomno obilježeni, tako da æe biti moguæa i naknadna identifikacija. Prilikom ukopa nazoènima æe se obratiti vicepostulator fra Miljenko Stojiæ koji æe izmeðu ostaloga kratko predstaviti kako, gdje i kada su pobijeni pronaðeni.

Radio Herceg Bosna uživo æe prenositi ispraæaj posmrtnih ostataka i svetu misu zadušnicu. Stoga svi oni koji nisu u moguænosti u nedjelju doæi u Ljubuški imaju priliku putem radiovalova biti povezani s okupljenim pukom u Ljubuškom i moliti za ove nevine žrtve.

Ostale podrobnosti o dogaðaju mogu se dobiti od proèelnika Povjerenstva Vice Nižiæa na broj mob.: 063 322-770. Glede pobijenih franjevaca podrobnosti se mogu dobiti na tel. Vicepostulature: 039 700-325 ili preko portala pobijeni.info.
 
PROSLAVA DANA DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE U DUBRAVI
Vijesti
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013


    
   
   
   
 

 

 

Barica Spudiæ ... sin Pavao - Dado                                       
ubijen na Ovèari u 26. godini 
 

                                                                                                                             
Fotografije: Željko Èeliæ
 
DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Vijesti
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013

Poštovani hrvatski branitelji i ratni veterani, vojni invalidi, èlanovi obitelji poginulih hrvatskih vitezova, èlanovi i aktivisti braniteljskih i stradalnièkih Udruga proizašlih iz domovinskog obrambenog rata !

Poštovane dame i gospodo, simpatizeri aktivnosti Koordinacije braniteljskih Udruga grada Zagreba, dragi naši èasni hrvatski domoljubi u zemlji i iseljeništvu !

Radosna srca i duše najiskrenije Vam èestitamo Dan Državnosti Republike Hrvatske !

U prisjeæanju na zaèetke raðanja Nove Hrvatske Države, svojim mislima posežemo u burna razdoblja daleke prošlosti, višestoljetnih težnji i želja mnogih hrvatskih politièkih prvaka i vojskovoða koji su stoljeæima prije naše generacije stremili svojim postupcima i žrtvama k zajednièkom cilju stvaranja Hrvatske neovisnosti, samostalnosti i državnosti. Zaista je to bio dug put i bespoštedna borba do hrvatske državnosti, sve do naših dana i golorukih ratnika koji su stali gordo, prkosno i ponosno pred najezdom srpskih agresora tijekom Domovinskog rata.

Raðanje nove Hrvatske države i potreba oružane sile, postala je poèetkom devedesetih godina prošlog stoljeæa naša nasušna potreba. Nastala je nova Hrvatska država, nova hrvatska vojska i policija, iz muèenièke povijesti, iz krikova i muka potlaèenog i obespravljenog  naroda u prošlosti, jer su se svojim palim žrtvama za slobodu uzdigli u svetom idealu državnosti kako bi im novi naraštaji živjeli kao svoji na svome u vlastitoj državi Hrvatskoj.

Danas smo ui drugaèijim okolnostima življenja, bitan nam je razvoj Hrvatske i rast društvenog standarda svih državljana Republike Hrvatske uz poštivanje dostojanstva, ljudskih prava kako Hrvata tako i nacionalnih manjina, uz zaštitu privatnog i dionièkog vlasništva  uz provoðenje svih moralnih obveza prema narodu i pravnoj zaštiti i ugledu Hrvatske državnosti. Mi smo hrvatski branitelji itekako socijalno osjetljivi u odnosu politike prema radnicama i radnicima u svim segmentima hrvatskog društva jer smo i mi donedavno bili radnici. Moramo se zapitati, ispunjavaju li naši vrli zastupnici, dužnosnici u Saboru i Vladi RH svoje obveze i èine li išta pozitivno za razvoj naše države, za nova zapošljavanja ili svojom inertnošæu i neznanjem potièu novi val iseljenja u svijet obrazovanih i talentiranih mladih kadrova kako bi unazadili vlastiti narod.

Mi ratni veterani jesmo dužni poštovati glas svog naroda jer smo štitonoše njegova mira i slobode te kulturne i humanistièke baštine steèene pod  okriljem Europskih civiliziranih naroda. Danas je naša zadaæa u miru, biti u javnom životu Hrvatske korektivni štit i obrana domoljubnih i nacionalnih vitalnih interesa svih državljana Republike Hrvatske (pa tako i ratnih veterana) od možebitne ugroze „raznoraznih politikanata“ kojima ista nije u srcu niti im je ikada znaèila kao nama koji smo se za nju borili.

Dragi prijatelji, danas mi slavimo Dan hrvatske državnosti, stoga je nedolièno i neprimjereno isticati kako ga obilježavamo, nego slavimo ga, jer je   itekako bitan dogaðaj naše povijesti, za nas pojedinaèno, za naše obitelji, za hrvatsko društvo. U ovoj prigodi se prisjetimo uz dužno poštovanje naših dojuèerašnjih suboraca koji su poginuli u obrani slobode i Hrvatske državnosti. Prisjetimo se ljudski i odgovorno i umirovljenih dojuèerašnjih suradnika i ratnih veterana i svih žrtava rata koji su svaki na svoj naèin pružali obol i pridonosili konaènoj pobjedi tijekom Domovinskog rata tako i u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Pojavimo se dostojanstveno 25. lipnja 2o13 godine u prijepodnevnim satima u našim crkvama i kapelicama diljem Domovine Hrvatske. Izaðimo uzdignutih glava i s ponosom na gradske i mjesne trgove, pred spomen obilježja s molitvom i svijeæama u znak poštovanja i zahvalnosti našim poginulim i nestalim suborcima jer na taj naèin uvažavamo njihovu žrtvu, živimo njihove uspomene, te slavimo hrvatsku državnost.

Vraæamo se uskoro ponovo u Europu, svoje mjesto imamo u zajednici sa velikom porodicom europskih civiliziranih naroda, sa svim ravnopravnim ureðenim ugovorenim bilateralnim i multilateralnim odnosima meðu državama. Ne smijemo pristajati na poniženja i negaciju  državnosti Republike Hrvatske, dužni smo trajno èuvati dio samostalnosti i teritorijalne cjelokupnosti države Hrvatske u svim meðunarodno priznatim granicama. Itekako æemo morati raditi svakodnevno u zaštiti i osiguranju dostojanstva i samostalnosti naših graðana jer smo pred teškim izazovima politike globalizma, koja ima svoja naèela i zakone integriranja u meðunarodne asocijacije. Po brojnosti jesmo manji narod u odnosu na neke narodne zajednice u Europi, ali iz povijesti izvlaèimo i pouke, kako ne smijemo nikada dopustiti da uvijek stradaju oni koji žive pošteno.

Budimo ujedno moderni, suvereni i nezavisni, kao graðani ove zemlje i odgovorimo svojim radom i djelovanjem za boljitak naše djece, jer su nas kroz stoljeæa održale vjera i nada uz žrtve i vrednote života koje smo prinosili za boljitak hrvatskog naroda. Zar i mnogi prije nas nisu bili nadahnuti i ispunjeni željama za izgradnjom nekog ljepšeg, pravednijeg i humanijeg svijeta u kojem bi svakom ljudskom biæu bila omoguæena egzistencija dostojna èovjeka toga vremena.

Svima nama je èast i ponos ali i obveza služiti bližnjemu, bratu èovjeku u nevolji. Dostojanstvo èovjeka nam treba uvijek biti na prvom mjestu po svjesnom i slobodnom izboru jer ga isto potièe i vodi kroz osobna uvjerenja  u odabiru slobode i savjesnog rada. Odgoj savjesti i civilizacija ljubavi jesu u temelju svakog napretka, jer je ista u službi duhovne i domovinske obnove i usko je vezana uz ljudsku osobu. Služenje drugima je èesto teško, ali je to pozitivno djelovanje koje stvara ozraèje prožeto zajedništvom i duhom evanðeoske slobode kroz pomaganje ljudima u izgradnji njihove osobnosti, u razvoju kulture koja s vjerom osvjetljava vrijednosti i dobrobiti ljudskog društva u izgradnji humanijeg svijeta. I na kraju, ono dobrohotno u nama ljudima, kroz pouzdanje u Boga i molitvu uèi nas, kako na zemlji nije ništa preèe i svetije od èovjeka, jer je Bog upravo njemu dao najveæe dostojanstvo na zemlji. Kroz odgovornost u svakodnevnom radu i vjernost vlastitim uvjerenjima pa i idealima, mi postižemo preduvjete izgradnje zdravih meðuljudskih odnosa, gdje je svatko zadovoljan, bez osjeæaja ugroženosti, u slobodi razluèivanja i rasuðivanja sa pozitivnim kriterijima koji su svakako proizašli iz kulturnih steèevina i pouka bogatstva mudrosti hrvatskog naroda.

Èestitamo Vam Dan državnosti Republike Hrvatske !

Upravni Odbor KBUGZ-a
Ivica Matoševiæ, predsjednik

U Zagrebu, 25. lipnja 2013 godine.

 
POZIV NA SPOMEN MISU ZADUŠNICU NA ŽUPNIKA ŽIGROVIÆA
Vijesti
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013
Pozivnica

Kojom Vas, povodom sedamdesete obljetnice muèenièke smrti vlè. plemenitog Matije Žigroviæa (17.07.1943. – 17.07.2013.), župnika u župi Gornje Jesenje, pozivamo na misu zadušnicu za žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu kao i poginule, stradale i ubijene od totalitarnih ideologija XX stoljeæa, i poginule u Domovinskom ratu.

Spomen na župnika Žigroviæa održati æe se u nedjelju 14. srpnja 2013. godine

Program:

09,00 sati – groblje Krapina – polaganje vijenca i molitva – franjevaèka grobnica – udruga „Macelj 1945“
i ostali   

10,00 sati – vjeronauèna dvorana župe Gornje Jesenje - otvaranje izložbe: Žrtve, muèenici Varaždinske biskupije stradali u ratnim i poratnim progonima II. svjetskog rata

10,15 – vjeronauèna dvorana - Damir Borovèak  - izlaganje
Župnik Matija Žigroviæ preteèa Maceljskih žrtava

11,00 - Župna crkva sv. Ivana Krstitelja – G. Jesenje -  misu zadušnicu predvoditi æe mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup

Radujemo se Vašem dolasku!

pl. Žigroviæ Matija roðen 8.veljaèe 1886,  mjesto roðenja Kalinje - Sv. Ivan Zelina. Za sveæenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer, 24. ožujka 1912. godine. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju, a za vrijeme Prvoga svjetskog rata èetiri je godine proveo na ratištu kao vojni sveæenik. Poslije toga bio je kapelan u Turnašici i Maðarevu, a zatim je imenovan župnikom u Kostelu. Posljednjih 10-ak godina života proveo je kao župnik u Gornjem Jesenju.  Sa župnog dvora odveden je od partizana 17. srpnja 1943. godine, muèen i ubijen, a tijelo mu bacili u rjeèicu Krapinèicu. Iznakaženo tijelo župnika ubrzo je pronaðeno te je pokopan u franjevaèku grobnicu
na groblju u Krapini.
 
Nekažnjeni zloèini u Baæinu
Vijesti
Nedjelja, 23 Lipanj 2013
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19129:nekanjeni-zloini-u-bainu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11
  

Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres održan je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisaèkog biskupa Vlade Košiæa. Naglasak kongresa su bila istraživanja žrtava Siska i Sisaèko-moslavaèke županije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banovine, a posebno masovnog zloèina u Baæinu.

Opširnije izvješæe o Kongresu i zajednièkoj svetoj misi u sisaèkoj katedrali moguæe je vidjeti na internetskim stranicama Sisaèke biskupije www.biskupija-sisak.hr

Poslije misnog slavlja u nedjelju 16. lipnja sudionici Kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozarèanin“ održana završna sveèano-radna sjednica. Sjednicom je predsjedavao prof. dr. Zvonimir Šeparoviæ predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, u nazoènosti biskupa dr. Vlade Košiæa, ravnateljice škole Suzane Vogrinc i tajnice društva Jadranke Luèiæ. U duljem programu koji su zapoèeli uèenici osnovne škole "Ivo Kozarèanin", kongres je pozdravio naèelnik Hrvatske Dubice gosp. Tomislav Mateljak. Potom je predsjednik HŽD prof. Šeparoviæ dodijelio priznanja najzaslužnijim sudionicima i podupirateljima Kongresa. U programu su nastupili sudionici Kongresa, pjesnik Joja Ricov, hrvatski dragovoljac, branitelj i invalid Domovinskog rata gosp. Mario Filipi, akademski slikar Miljenko Romiæ, predstavnik Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba satnik Ivica Matoševiæ, pjesnikinja iz Vancuvera Vera Valèiæ Beliæ i domoljub iz Melbourna Petar Gelo. Posebice je zaslužan èlan HŽD ing. Dragutin Bauman, koji je inicirao održavanje Kongresa u Sisku i upozorio na zaboravljene žrtve u Baæinu.

Po završnoj sjednici u osnovnoj školi sudionici Kongresa sa svojim domaæinima krenuli su u Baæin, na mjesto stradanja ubijenih civila, gdje su položili vijence i održali komemoraciju. Sveèanost polaganja vijenaca i paljenja svijeæa predvodili su hrvatski branitelji iz Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba po vojnom protokolu.

Ratni zloèin kod Baæina dogodio se 21. listopada 1991. Pokolj su poèinile odmetnute paravojne srpske postrojbe uz pomoæ JNA, uz rijeku Unu, na lokaciji Skelište. Za vrijeme velikosrpske agresije, taj dio Hrvatske postao je dio teritorijalnih pretenzija èetnika i velikosrba. Poèetkom listopada 1991. srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice. Oko 120 seljana Hrvata, uglanom starije dobi ostalo je živjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Baæinu. Ujutro 20. listopada 1991. srpske postrojbe su odvele 53 osobe iz Dubice i držali ih u pritvoru u vatrogasnom domu. Toga dana i iduæe noæi, desetero njih je bilo pušteno, zbog toga što su bili Srbi ili povezani sa Srbima. Iduæeg dana paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baæina te im se pridružilo najmanje 13 drugih civila dovedenih iz Cerovljana u Baæin. Svih 56 osoba je pogubljeno na tom mjestu. U isto vrijeme, èetnici su dovukli još 30 civila iz Baæina, troje iz Dubice i 24 osobe iz Cerovljana te ih pogubili na nepoznatoj lokaciji. Nekim žrtvama je utvrðen identitet, a neke su žrtve još uvijek neidentificirane. Po brojnosti žrtava ovaj je zloèin drugi najmasovniji zloèin u Domovinskom ratu poslije Ovèare. Meðutim, o zloèinu u Baæinu, premalo se zna, nedovoljno je poznat široj hrvatskoj javnosti i poèinitelji su nekažnjeni.

Za zloèine u Baæinu 11. ožujka 2013. Vijeæe za ratne zloèine Županijskog suda u Rijeci osudilo je Branka Dmitroviæa na 15 godina, Slobodana Borojeviæa na 15 godina, Milinka Janjetoviæa na 20 godina, Momèila Kovaèeviæa na 20 godina, Stevu Radunoviæa na 20 godina, Veljka Radunoviæa na 20 godina i Stevana Dodoša na 15 godina, no svi osuðeni nisu dostupni hrvatskom pravosuðu. Sudsko vijeæe visinu dosuðene kazne obrazlaže brojem žrtava, njihovom ranjivošæu te naèinom izvršenja zloèina i nedostatkom pijeteta. Ubijeno je najmanje 76 starijih osoba. Milinko Janjetoviæ i Momèilo Kovaèeviæ su zloèine zapovjedili te proveli zajedno sa Stevom i Veljkom Radunoviæem, ocem i sinom, pa su oni osuðeni na zatvorske kazne po 20 godina. Stevan Dodoš, koji je takoðer sudjelovao u ubojstvu, osuðen je na 15 godina zatvora jer je sudsko vijeæe utvrdilo da je bio samo pripadnik Teritorijalne obrane te nije imao zapovjedne ovlasti. Branko Dmitroviæ kao mjesni zapovjednik Teritorijalne obrane i èelnik civilne vlasti u Hrvatskoj Dubici te Slobodan Borojeviæ, zapovjednik milicije "SAO Krajine", osuðeni su na zatvorske kazne od 15 godina jer je sudsko vijeæe utvrdilo da, iako su znali za odvoðenja i ubojstva, nisu ništa uèinili da to sprijeèe niti da se poslije poèinitelji kazne. Marin Krivošiæ i Katica Pekiæ, koji su u tom postupku bili optuženi za sudjelovanje u oružanoj pobuni protiv Hrvatske, osloboðeni su na temelju Zakona o opæem oprostu. Tijekom suðenja u pritvoru je bio jedino Marin Krivošiæ, a ostali nisu dostupni hrvatskome pravosuðu. Nakon završetka glavne rasprave i Krivošiæ je bio pušten iz pritvora pa na izricanju presude nije bilo nijednog optuženika. U likvidaciji je sudjelovalo još osoba, ali njihov identitet nije poznat, ili su u meðuvremenu umrli, rekla je sutkinja Šariæ. Takoðer je istaknula da je po naznakama iz izjava svjedoka, sigurno ubijeno znatno više osoba nego što je utvrðeno optužnicom, ali je nemoguæe utvrditi koliko i tko su one, jer je dio tijela odnijela rijeka u poplavama, a dio ih je premještan na druge lokacije. Utvrðeno je da su neka tijela ubijenih ležala na Skelištu i do 15 dana kao i da su stražari èuvali lokaciju do 1992. godine.

Dakle, zloèin je bio podmuklo èetnièki planiran, tako je i poèinjen, a 'samo' 22 (!) godine kasnije održano je i suðenje, no poèinitelji zloèina i dalje su nedostupni za primjenu hrvatske kazne??? Ako jednog dana i postanu dostupni hrvatskim pravosudnim vlastima, veæ po obièaju èetnièki zloèinci imaju pravo na obnovu suðenja, zbog razno-raznih pravnih razloga. Poslije odustajanja od tužbi za genocid, koju naveliko zagovaraju sadašnji predsjednik države i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, moglo bi se dogoditi da se od zloèinaca i zloèina u Baæinu jednostavno odustane. Bitno je samo to da su Hrvati svakako krivi, jer su se drznuli na referendumu izjasniti za svoju slobodnu hrvatsku državu. Pa znamo i sami danas, koliko su referendumi konzervativni i nepotrebni, jer nas politièari brže-bolje vode u stanje blagostanja opæeg pomirenja, umjesto tjeranja nekakve pravde koju traži zatucana veæina hrvatskog naroda.

Tekst i fotografije: DAMIR BOROVÈAK

 
70 GODINA SVEÆENSTVA
Vijesti
Subota, 22 Lipanj 2013
Rkt. župa sv. Petra i Pavla
Odbor za obilježavanje 70 godina
sveæeništva preè. g. Mate Repiæa

Petrijanec, 20. lipnja 2013.

PRIOPÆENJE MEDIJIMA

Preèasni gospodin Mato Repiæ, umirovljeni sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije i dugogodišnji lepoglavski župnik, koji živi u sveæenièkom domu sv. Josip u Zagrebu, obilježava ove godine 70 godina sveæenièke službe. Za sveæenika je zareðen 6. lipnja 1943. a mladu misu je služio 27. lipnja 1943. u rodnom Petrijancu.

Ovu prekrasnu obljetnicu obilježit æe slavljenik svetom misom u rodnoj župi, u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Petrijancu 23. lipnja (nedjelja) u 11.00 sati.

Na svetoj misi oèekujemo velik broj župljana župe Petrijanec, kao i župljana župa Vidovec i Vinica, gdje je preè. Repiæ službovao kao kapelan, te posebice župe Lepoglava u kojoj je bio župnikom pune 53 godine i sedam mjeseci!

Pozivamo i Vas da nazoèite ovom jubileju i o njemu i jubilarcu izvijestite u Vašem mediju. Hvala!

Kontakt osobe: Ivan Sakaè, župnik župe Petrijanec – 042/714-255, mob:098/910-02-90
Stjepan Kosi, èlan Organizacijskog odbora: 042/714-026, mob. 098/446-100
 
POZIVNICA NA KOMEMORACIJU GROBIŠTE LEŠ U KOTORIBI
Vijesti
Subota, 22 Lipanj 2013
DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA  RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA 
DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA  ŽRTAVA  KOMUNIZMA

P O Z I V N I C A

Kojom Vas pozivamo na komemoraciju i misu zadušnicu za žrtve poratnih likvidacija grobišta Leš u Kotoribi, koja æe se održati na Dan državnosti Republike Hrvatske,

u utorak, 25. lipnja  2013. godine

Program
18,00 – 18,10 sati – okupljanje kod spomen križa na grobištu Leš kod pruge nasuprot željeznièke stanice – kod rampe u centru Kotoribe
18,15 – polaganje vijenca, paljenje svijeæa, prigodna rijeè
18,35 – molitva, a poslije odlazak prema Crkvi 
19,00 –župna crkva misa zadušnica za žrtve grobišta Leš poginule, stradale i nestale u Drugom svjetskom ratu i poraæu 

Spomen križ na grobištu „Leš“ u  Kotoribi  i župna crkva

U Republici Hrvatskoj evidentirano je više stotina grobišta i stratišta žrtava Drugog svjetskog rata i poraæa, a u Meðimurju su spomen križem obilježena stratišta Sep u Gornjem Hrašæanu, Ksajpa kod Šenkovca, Repova šuma kod Štrigove i Leš u Kotoribi gdje je križ postavljen 12. srpnja 2009. godine. Smatramo da svaki èovjek ima pravo na život, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema pokojniku dužni iskazati i poštivati je i pravo na grob te Vas stoga pozivamo da zajedno odamo poèast žrtvama OZN-inih likvidacija grobišta Leš i poginulima za domovinu Hrvatsku, od nositelja totalitarne vlasti kao i u ratnim i poratnim sukobima proteklog stoljeæa.

U Èakovcu 18. lipnja 2013. godine

Za informacije Josip Kolariæ (095-840-3407)
 
FOTOGALERIJA VI. HRVATSKOG ŽRTVOSLOVNOG KONGRESA
Vijesti
Èetvrtak, 20 Lipanj 2013
   
   
   
   
   
   
   
   
   
 
Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres održan je od 14. do
16 lipnja u Zagrebu, Sisku, Hrvatskoj Dubici i Baæinu,
u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva, a pod
pokroviteljstvom sisaèkog biskupa Vlade Košiæa.
Sveæano otvaranje VI. Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa
bilo je u muzeju Mimara, a završna sjednica u Hrvatskoj
Dubici u O.Š. "Ivo Kozarèanin". Po završetku kongresa,
HŽD i Koordinacija braniteljskih udruga Grada Zagreba,
gradonaèelnik Hrvatske Dubice, 
ravnateljica O.Š. "Ivo 
Kozarèanin", Suzana Vogrinc položilo je vijence na
spomen obilježja 56. ubijenih civila Baæina i okolice te
 na spomen obilježju 28 nestalih civila s tog podruèja.
 
 
ŠESTI HRVATSKI ŽRTVOSLOVNI KONGRES
Vijesti
Èetvrtak, 20 Lipanj 2013
Ponedjeljak, 17. lipanj 2013

Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres održan je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisaèkog biskupa Vlade Košiæa. Kongres je imao uobièajeni krug žrtvoslovnih tema Hrvatske, ali je naglasak stavljen na istraživanja žrtava Siska i Sisaèko-moslavaèke županije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banije, a posebno masovnog zloèina u Baæinu. Tako je kongres otvoren u petak 14. lipnja u Muzeju Mimara u Zagrebu, predavanjem biskupa Košiæa „Žrtve u Domovinskom ratu na podruèju Sisaèke biskupije“ i uvodnim referatom predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimira Šeparoviæa „Vrijeme žrtve“.

Drugi dan kongresa održan je u dvoranama Biskupijskog ordinarijata u Sisku Velikog Kaptola, gdje je pedesetak izlagaèa iznijelo brojne radove na temu kongresa. Izmeðu ostalih predavanje su održali Lojzo Buturac na temu „Sveæenièke žrtve na podruèju današnje Sisaèke biskupije“, Spomenka Juriæ na temu „Križni put Sisaèke crkve u Domovinskom ratu“, Darko Zahiroviæ na temu „Sisaèki žrtvoslov - Drugi svjetski rat gubici i Domovinski rat“, Damir Borovèak na temu „Zrin – 70 godina poslije komunistièkog genocida“, Marija Krupiæ na temu „Stradanje kostajnièkih i dubièkih Hrvata u II. svjetskom ratu“,
Dragutin Bauman na temu „Otpušteni radnici Sisaèke željezare su žrtve“  i mnogi drugi.

Zadnji dan kongresa zapoèeo je misnim slavljem za sve hrvatske žrtve koje je u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku predvodio biskup Košiæ u zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušiæem, fra Andrijom Nikiæem i vikarom katedralne župe vlè. Ivanom Faletarom i župnikom u miru preè. Alojzijem Petravnoviæem. Uz brojne Sišæane, misnom slavlju nazoèili su i sudionici kongresa, te èlanovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva predvoðeni predsjednikom Zvonimirom Šeparoviæem.

U homiliji, biskup se spomenuo žrtava koje su na svim stranama pale za Domovinu, a posebno je istaknuo Baæin, mjesto druge, odmah poslije Ovèare, po broju žrtava masovne grobnice u Hrvatskoj. Rijeè je o ratnom zloèinu nad Hrvatima koji su poèinile snage JNA i paravojnih srpskih pobunjenika, 21. listopada 1991. godine, kada su odveli 43 osobe iz Baæina i 13 drugih ne-Srba civila iz Cerovljana. Svih 56 njih smaknuto je na mjestu u blizini sela Baæina. U isto vrijeme, pobunjeni Srbi su dovukli još 30 civila iz Baæina i 27 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji, sveukupno 113 ubijenih i nestalih.

Biskup je istaknuo brojne muèenike od Kvirina do vremena Osmanlija, ali posebno je ukazao na iznimno veliko stradanje ovih krajeva za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako je u Gorskom arhiðakonatu stradalo 66 sveæenika, 22 bila su bila ubijena, a 38 ih zatvoreno od kojih su 5 odmah u zatvoru, a mnogi i poslije umrli od posljedica zatvorskog muèenja dok su drugi bili protjerani. „Kada danas u našoj Sisaèkoj biskupiji, koja je doduše nešto veæa od prijašnjeg Gorskog arhiðakonata, brojimo sveæenike, trenutno ih imamo svih ukupno 75, od kojih upravo 66 njih djeluje na podruèju naše Biskupije. Zamislite kako je to bio težak progon Crkve kad je dakle na još manjem prostoru negoli je sada naša Biskupija tada ovdje stradalo èak 66 sveæenika! Jedna èitava biskupija! Bio je to gori progon negoli Dioklecijanov, u kojem je pao naš sv. Kvirin, u kojem su stradali takoðer na ovom hrvatskom tlu Solinski, Istarski, Srijemski muèenici. Takvog zatora katolika nije bilo na ovim prostorima u èitavoj našoj povijesti! A da bude stvar još i gora: to se stradanje katolika i Hrvata i danas krije i negira! Zamislite koliko je to neobièna èinjenica da se na raznim ploèama i spomenicima diljem naše Biskupije, ali i Domovine Hrvatske, nalaze imena samo srpskih žrtava iz Drugog svjetskog rata, a tek tu i tamo koji Hrvat! I dok, hvala Bogu, sada nakon Domovinskog rata imamo gotovo na svim masovnim grobnicama obilježja i spomenike s imenima ubijenih, iz vremena Drugog svjetskog rata i poraæa gotovo da i nema spomenika i imena ubijenih! Kako je to moguæe, pitamo se, osobito kad znamo da se nedvojbeno najveæi broj pobijenih Hrvata dogodio upravo u tom vremenu naše povijesti? Zar država Hrvatska ne smije spominjati svoje ubijene sunarodnjake, Hrvate koji su poginuli na bilo kojoj strani u to nesretno ratno i poratno vrijeme? Je li to neka zavjera i urota na djelu, jesu li to još uvijek ubojice i njihovi sinovi tako moæni da nameæu samo 'povijest koju pišu pobjednici', misleæi pri tom na sebe kao pobjednike, ne priznajuæi da su i država koju su oni stvarali, propala, i režim, za koji su se borili, danas nestao? Meðutim nije nestala magla u glavama naših ljudi, a èini se niti strah u srcima žrtava i èlanova obitelji onih koji su imali žrtve u tom vremenu.

Biskupova homilija u cijelosti

Zato æe Katolièka Crkva dok god je bude, dok bude imala slobodu govora i djelovanja, prozivati sve zloèince i moliti se za njih da se obrate i priznaju istinu. Zato æu i ja zagovarati istinu, a biti protiv laži koje æe se i ovog tjedna u našem Sisku govoriti u uši onih koji ne znaju što je bila prava stvarnost Drugog svjetskog rata i poraæa za nas katolike i Hrvate“, poruèio je biskup.

U nastavu biskup se zapitao: „Kada æe se konaèno priznati partizanski zloèinci svoja zlodjela, pokazati tolike jame i stratišta nevinih ljudi? Je li to naša domovina Hrvatska još uvijek okupirana zemlja, da se ne smije govoriti istina? Èega se boje oni koji su sudjelovali u zloèinima? Boje li se oni Boga? Ili misle samo kako æe izmaknuti ruci ljudske pravde? Ljudska je pravda nesavršena i ne dostiže one koji su stvarno krivi, veæ – znamo to i iz primjera nakon nedavnog Domovinskog rata – èesto progoni i kažnjava nevine. No, nije se nama bojati ljudi! Bojati nam se Boga jedinoga! Moramo se moliti, braæo i sestre, da se ne ustolièi laž, da ne caruje nepravda, da se prizna istina, da se poèinitelji i njihovi istomišljenici pokaju, da se tako dogodi mir u srcima ljudi. Tek æe tada, kada Bog oprosti zlodjela ubojicama, mir zavladati u našem narodu. Dok se to ne dogodi, naš æe narod i dalje biti bolno podijeljen. Takvo stanje veæ je postalo sramotno i sve više nas meðusobno udaljuje, umjesto da se na istini gradi mir, da na pokajanju i pomirenju vlada pravednost i da svi poginuli i stradali naðu i kod ljudi dužni spomen i kod Boga vjeèno spasenje“, rekao je biskup.

Govoreæi od Domovinskom ratu biskup je podsjetio i da je prva žrtva nakon tzv. Balvan-revolucije, tj. srpske pobune u kolovozu 1990. protiv RH bio ubijeni sveæenik, župnik Svete Marije u Sisku Antun Grahovar, ubijen 9. studenoga 1990. „U našem su kraju pobijeni mnogi nevini ljudi, a država Hrvatska pomilovala je zloèince, samo da bi oni priznali i prihvatili Hrvatsku. Na žalost to se nije dogodilo, što vidimo iz niza žalosnih èinjenica, kao što je npr. postojanje dvostruke povijesti – tako da neki državljani RH ne trebaju kao djeca u školi uèiti da je Domovinski rat bio agresija Srbije na Hrvatsku, veæ oni u svojim udžbenicima uèe da je to bio graðanski rat. To na žalost potvrðuju svojim nepromišljenim izjavama i neki naši najviši predstavnici. Pitamo se, bi li bilo moguæe stvoriti tako snažnu i prosperitetnu Njemaèku poslije Drugoga svjetskog rata, da svi državljani Njemaèke nisu morali prihvatiti svima znanu èinjenicu da nacisti bili zloèinci i neprijatelji najprije svoga naroda? Zar bi bilo moguæe da neki Nijemci u istoj državi uèe i govore da su oni bili zloèinci, a drugi da nisu? To je nedopustivo! Tako i mi, neæemo imati napretka dok svi u RH ne priznaju istinu i ponašaju se u skladu s tim. To je takoðer važno i za izlazak iz teške krize u kojoj se nalazimo, jer dok nema sloge i jedinstva u narodu, kako da taj narod napreduje? Pa mi se neprestano meðusobno svaðamo oko temeljnih stvari naše prošlosti. Nikako da završimo Drugi svjetski rat, a takoðer niti Domovinski rat. Tu ne može biti više istina. Istina je samo jedna, i dok ju svi ne prihvate, nema nama napretka“, zakljuèio je kraju biskup.

Nakon misnog slavlja sudionici kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozarèanin“ održana završna sjednica, nakon koje je u Baæinu na mjestu stradanja ubijenih civila održano polaganje vijenaca i komemoracija.

Fotogalerija

http://www.biskupija-sisak.hr/index.php?view=category&catid=105&option=com_joomgallery&Itemid=64
 
POZIV NA SPOMEN POHOD JAZOVKA 2013.
Vijesti
Èetvrtak, 20 Lipanj 2013
 
HRVATI IZ NJEMAÈKE: MILANOVIÆU, ODMAH IZRUÈITE PERKOVIÆA
Vijesti
Èetvrtak, 20 Lipanj 2013
http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/213410/Default.aspx

PORUKA IZ DIJASPORE - Hrvati u Njemaèkoj i njihove udruge spremni su na prosvjede ako Milanoviæeva Vlada izglasa izmjene zakona prema kojemu bivši pripadnici Udbe Josip Perkoviæ, Zdravko Mustaè i drugi, koje njemaèko savezno pravosuðe sumnjièi za organizaciju ubojstava hrvatskih emigranata poput Stjepana Ðurekoviæa, 1. srpnja ne budu izruèeni Njemaèkoj. Oèekuje se da bi prosvjedi mogli biti slièni onima održanima za hrvatske generale u Haagu, jer, kako tvrde emigranti, nedopustivo je da zastara prekrije zloèine koji su zavili u crno brojne hrvatske obitelji, a rijeè je od 68 ubijenih hrvatskih emigranata na teritoriju Njemaèke.

Iseljenici i brojne njihove udruge, koje su neprestano u kontaktu s njemaèkim medijima i politièkim strankama, navode kako je nedopustivo da Hrvatska, koja se nalazi na pragu ulaska u Europsku uniju, ovog trenutka prioritetno ne razmišlja o svojoj teškoj ekonomskoj situaciji, veæ o tome “kako da izigra njemaèki i europski pravi sustav samo s jednim ciljem - zaštite onih koje se sumnjièi za ubojstva”.

Mijo Mariæ, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, bio je više nego iznenaðen vijestima iz domovine. - Pratimo cijelu situaciju i jednostavno ne možemo vjerovati u najnovije poteze Vlade Zorana Milanoviæa koja želi izvršiti izmjenu zakona o pravosudnoj suradnji  s èlanicama EU-a i na taj   naèin onemoguæiti izruèenje Udbinih djelatnika njemaèkom pravosuðu. Ne možemo vjerovati da se na taj naèin može izigrati njemaèko pravosuðe, kada je poznato kako je Njemaèka pravno ureðena država gdje se poštuju ljudska prava, a rijeè je o smaknuæu tolikog broja osoba na teritoriju Njemaèke, likvidiranih samo zato što su u to vrijeme bili politièki neistomišljenici. Ako zaista budu izglasane te izmjene zakona u Hrvatskoj i optuženi s hrvatske strane za zloèine poèinjene u Njemaèkoj ne budu izruèeni 1. srpnja, mi æemo se obratiti na razne adrese, poèevši od kancelarke Angele Merkel, predsjednika Joachima Gaucka, raznih parlamentaraca, politièkih i pravnih èimbenika ove zemlje i EU-a - kaže Mariæ.

Nema odgode

U svakom sluèaju mnogi oèekuju burne komentare njemaèkih medija, meðu kojima i Focusa, Sterna koji su proteklih godina i mjeseci vrlo objektivno i hrabro podržavali inicijative pojedinaca i udruga za ljudska prava da se konaèno pravno rasvijetle ubojstva nedužnih Hrvata na njemaèkom teritoriju od 1970. do 1989. godine. Iz izvora bliskih njemaèkom državnom odvjetništvu u Karlsruheu, doznajemo kako su takoðer iznenaðeni najnovijim pokušajima hrvatskog pravosuða da izmjenom zakona pogoduju osumnjièenima. Njemaèko državno odvjetništvo smatra kako hrvatska strana neæe nikakvim metodama uspjeti osporiti njemaèki zahtjev za izruèenjem. Juèer im se obratio osumnjièeni Mustaè, koji je kazao kako je spreman 1. srpnja odazvati se tužiteljstvu i pred njemaèkim pravosudnim tijelima svjedoèiti, kako je kazao, o svojoj nevinosti.

Zoran Paškov
 
IZ NJEMAÈKOG TJEDNIKA "FOKUS"
Vijesti
Èetvrtak, 20 Lipanj 2013
Ðurekoviæ - jedan od 67 ubijenih

Njemaèki tjednik Fokus je je u nedjelju 16. Lipnja 2013 objavio èlanak u kojem tvrdi kako æe s prvim danom ulaska Hrvatske u EU u Zagreb stiæi nalog za izruèenje Josipa Perkoviæa zbog ubojstava hrvatskih disidenata u Njemaèkoj u izmeðu 1970. i 1989. godine. Njemaèki list navodi i da njemaèko savezno odvjetništvo traži još pet pripadnika zloglasne UDB-e, za koje je ponuðeno i do 12.000 eura nagrade, i èiji æe uhidbeni nalozi takoðer stiæi u Hrvatsku s prvim danom ulaska u EU.

Tvrde da je tijelima u Zagrebu veæ predan nalog koji stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine.

Podsjeæamo kako je tjeralica za Perkoviæem bila raspisana, ali je povuèena nakon diplomatske inicijative Vesne Pusiæ. Nagaðalo se kako je to možda samo napravljeno kako bi se pripremio pravni temelj za europski uhidbeni nalog, koji stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU. Prema dosadašnjim zakonima, Hrvatska nije mogla stranim zemljama isporuèivati svoje graðane, dok europski uhidbeni nalog donosi novost i zemljama EU-a, odnosno da se na traženje pravosuða osumnjièeni moraju isporuèiti gotovo bez moguænosti pravne odgode izruèenja.

  Fokus piše i kako su razgovarali sa Zdravkom Mustaæem, jednim od osumnjièenih za ubojstva koji je izjavio kako o nalozima za ubojstva nije znao ništa. Rekao je i kako je Jugoslavija imala pravo energièno djelovati protiv disidenata koji su htjeli u zemlju unijeti oružje i eksploziv i tako zapravo pokazao da je suglasan sa ubojstvima pripadnika emigracije koji su politièki djelovali.

Zemaljski sud Bavarske utvrdio je kako je izmeðu 1970. i 1989. u Njemaèkoj ubijeno 22 Hrvata od strane jugoslavenske tajne službe.

Njemaèki tekst preveo na hrvatski naš vrijedni èlan M.K. iz Stuttgarta.
 
"LEX PERKOVIÆ"
Vijesti
Èetvrtak, 20 Lipanj 2013

http://www.vecernji.hr/vijesti/seks-miljenicu-razlog-lex-perkovic-nije-vam-vjerodostojan-clanak-571590

Šeks Miljeniæu: Razlog za 'Lex Perkoviæ' nije vam vjerodostojan

Ministar pravosuða tvrdi da se zakonom želi sprijeèiti preveliko optereæenje pravosuða uhidbenim nalozima -nNikad nije, i nikad se neæe u mom mandatu, pisati zakon po jednoj osobi, rekao je ministar Miljeniæ - Jedini razlog zašto se u zakon uvodi vremensko ogranièenje kod prihvaæanja europskih uhidbenih naloga je da se sprijeèi navala i zagušenje pravosudnog sustava do kojeg bi moglo doæi ako ogranièenja ne bi bilo. Tim je rijeèima ministar pravosuða Orsat Miljeniæ na sjednici Odbora za pravosuðe obrazložio ogranièenje iz Zakona o suradnji u kaznenim stvarima s èlanicama EU prema kojem æe Hrvatska izruèivati svoje državljane èlanicama EU samo ako su poèinili kaznena djela nakon 7. kolovoza 2002.

Zbog toga što se sprjeèava izruèivanje onih koji su kaznena djela poèinili prije tog roka, u javnosti se zakon poèelo nazivati "Lex Perkoviæ", jer da se krojio po bivšem visokom dužnosniku jugoslavenske obavještajne službe Josipu Perkoviæu koji je u Njemaèkoj optužen zbog organiziranja ubojstva disidenta Stjepana Ðurekoviæa. - Nikad nije, i nikad se neæe u mom mandatu, pisati zakon po jednoj osobi - odgovorio je ministar Miljeniæ na pitanje predsjednika odbora Josipa Kregara.



SDP-ov Peða Grbin istaknuo je da 22 èlanice EU nemaju nikakva ogranièenja te da ih ima samo njih pet, a ministra je pitao koliko bi optereæenje bilo na pravosudni sustav, odnosno zna li se koliko bi uhidbenih naloga moglo doæi ako bi se ukinulo ogranièenje, na što ministar nije imao odgovor. Rekao je kako se samo zna za priljev za kaznena djela izvršena nakon 7. kolovoza 2002., a on iznosi oko 80 sluèajeva. Za ukidanje ogranièenja založio se i HDZ-ov Vladimir Šeks koji smatra da ne bi došlo do velikih zagušenja pravosudnog sustava s obzirom da je zakonom predviðeno disperziranje zahtjeva na sve županijske sudove. - Razlog koji ste naveli je nedovoljno vjerodostojan. Ne treba se vezati za rok, nego biti kao i 22 èlanice EU koje nisu uvele ogranièenja - poruèio je Šeks ministru.

Na sjednicu je došla i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, koja iako nije èlanica odbora ima pravo dolaziti na sjednice svih odbora, kao i svi ostali zastupnici, te je predložila da se ogranièenje zadrži u zakonu ali da se ono ne odnosi na poèinitelje koji su najteža kaznena djela poèinili prije roka ogranièenja, ako u meðuvremenu nije nastupila zastara. Na kraju je prijedlog zakona dobio podršku veæine èlanova odbora, a trojica HDZ-ovaca, Šeks, Davorin Mlakar i Davor Milièeviæ, bili su protiv prijedloga iako ga je njihova stranaèka kolegica Ðurðica Summrak dan prije na sjednici Odbora za zakonodavstvo podržala.

Piše: Vanja Moskaljov/VLM

 
POZIV NA OTVARANJE KONGRESA PRIJATELJIMA I ÈLANOVIMA DRUŠTVA
Vijesti
Petak, 14 Lipanj 2013
 
PROGRAM RADA VI HRVATSKOG ŽRTVOSLOVNOG KONGRESA
Vijesti
Srijeda, 12 Lipanj 2013






 
POZIV NA ŠESTI HRVATSKI ŽRTVOSLOVNI KONGRES
Vijesti
Srijeda, 12 Lipanj 2013
U Zagrebu se u Muzeju Mimara u petak 14. lipnja 2013.g. u 16 sati otvara Šesti hrvatski žrtvoslovni kongres pod naslovom VRIJEME ŽRTVE.

Kongres æe se u subotu i nedjelju preseliti u Sisak s komemoracijom svim žrtvama palim za Hrvatsku u mjestu masovnog srpskog zloèinima u Baæinu, gdje su u jesen 1991. èetnici ubili 78 civila. Pokrovitelj kongresa je mons. Vlado Košiæ, sisaèki biskup. Prijavljeno je 76 referata iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i još nekih zemalja. Na otvaranju kongresa govoriti æe gospoða Vera Valiæ Beliæ, pjesnikinja iz Vancouvera i izreæi æe svoju antologijsku pjesmu Pred jamom u svibnju 1945. Govoriti æe i Ivan Ott, iz Njemaèke, preživjeli s Bleiburga i Križnog puta. Referat æe podnijeti i fra Miljenko Stojiæ, postulator širokobrijeških žrtava. Ivan Joh Prcela, SAD podnosi referat: 70 obljetnica pokolja mojih košuæana. Kongres æe pozdraviti i predstavnici Parlamenta Koruške.

Oèekuje se donošenje zakljuèaka u kojima æe se tražiti zaštitu istine o Domovinskom ratu, osuðuje se politizacija Haaškog suda u presudi šestorici Hrvata iz BiH, osuditi æe se pokušaj uvoðenja æirilice u Vukovar,  neprimjereno uvoðenje spolnog odgoja u školske programe i zabraniti hrvatskim aktulnim vlastima da povuku tužbu za genocid protiv Srbije prem Meðunarodnim sudom pravde u Haagu.

Dr Zvonimir Šeparoviæ
predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva
 
Više...
«« Poèetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeæa » Kraj »»

Stranice 131 - 260 od 1223
 
Top! Top!