www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica
Utorak, 10 Prosinac 2019
 
 
ZBOGOM DRAGI ZVONKO
In memoriam
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Na svakoj planini tvoje ime piše,
U svakome hrvatskom selu i gradu,
Zvonka meu nama iva nema više,
U narodu hrvatskom gajio si nadu.

Zašto dragi Zvonko ostade bez nade,
Hrvatska naša svoju budunost ima,
Ovu zemlju lijepu dragi Bog nam dade,
Katolikom narodu, svojim Hrvatima.

Cijeli si ivot posvetio narodu svome,
Tamnovanje dugo trides i dva ljeta,
Mueniko ime u rodu hrvatskome,
Poznato po zemljama cijeloga svijeta.

Što se dragi Zvonko s tobom zbilo,
Nakon hodoaša Crkvi Muenika,
Gdje se rtve brojne hrvatske slavilo,
Nazona je bila tvoja draga slika.

Za tobom cijeli hrvatski narod ali,
O dragome Zvonku priaju se prie,
Zbog hrvatske sudbe koliki su pali,
Zbog reimske klike, hrvatski uznie.

Gdje je tuna tvoja slavna Julijana,
Koju hrvatski narod voli i cijeni,
U narodu hrvatskom ona nije sama,
Suut najvea tvojoj vjernoj eni.

Pjesma posveena cijenjenoj
Julijani Buši i cijeloj obitelji.

Mate avar
 
IN MEMORIAM - ZVONKO BUI - RTVA ZA HRVATSKU
In memoriam
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
In memoriam

Zvonko Buši – rtva za Hrvatsku

Ostavio nas je hrvatski junak Zvonko Buši. Otišao je sa porukom, a cijeli ivot je slao poruke i onda kada je bacao letke kao student u Zagrebu sa svojom odabranicom Julienne inio je to i kada je iz zrakoplova bacao letke nad Londonom i Parizom traei slobodu za svoj hrvatski narod. Junaki je izdrao 32 godine najteih zatvora u Americi. Vratio se prije pet godina sretan što je u slobodnoj Hrvatskoj, ali uskoro dolazi do razoaranja. Pokušao je ujediniti domoljubne hrvatske stranke, ali u tome nije uspio. Prije nekoliko godina u jednom dnevnom listu u intervjuu je rekao da je elio suzbiti apatiju koja je zahvatila Hrvate, a eto nakon svega i njega samoga.  Rekao je da je zatekao katastrofalno stanje u Hrvatskoj. „Bilo je oito da politike elite naš narod i dravu vode u propast.“ Rekao je da bi htio da u Saboru budu ljudi koji e zastupati hrvatski nacionalni interes. Teret dubokog razoaranja odveo ga je do poteza oaja, podigao je ruku na sebe.

Osobno imao sam nekoliko situacija u kojima sam se sretao s fenomenom hrvatskog junaka Zvonka Bušia. Onog 10-tog rujna 1976. bio sam u Bostonu na svjetskom kongresu viktimologa kada je stigla vijest o otmici zrakoplova. Okruili su me poznati i nepoznati s pitanjem tko su otmiari i zašto otmica. Rekao sam im: to su mladi Hrvati, koji hoe ukazati na neodrivost poloaja Hrvatske u jugokomunistikoj dravi.  Godine 1999. kao ministar pravosua Vlade RH pozvao sam William Montgomerya, veleposlanika SAD i prenio mu našu molbu za pomilovanje Zvonka Bušia, ako ne drukije, makar i uz uvjet da izdrava ostatak kazne u zatvorima u Hrvatskoj. Na njegovu oslobaanju  radio je intenzivno predsjednik Tuman i supruga Julienne, koja je radila u Uredu predsjednika.

Jednom sam pozvan na intervju s pitanjem „Zvonko Buši – junak ili terorist“. Odgovorio sam za mene ta dilema ne postoji. Zvonko Buši je junak, najbolji izdanak svog naroda, a ne terorist. Na dan kada je objavljena njegova smrt HTV postavlja istu dilemu da je Zvonko Buši za jedne domoljub za druge terorist. Sramotno je da dravna televizija Hrvatske širi takvu dilemu. Zvonko Buši bio je rtva i muenik za Hrvatsku sa porukom: oslobodite moju Domovinu. I ovaj njegov in u Rovanjskoj kod Zadra poruka je Hrvatima i Hrvatskoj da je stanje u Hrvatskoj postalo neizdrivo. Dan prije smrti bio je na Udbini na mjestu hrvatskih muenika. Moda se je tamo odluio prikljuiti svima onima koji su se borili i ginuli za Hrvatsku.

Zvonko Buši bio je junak i muenik, veliki borac za nacionalne interese svoga hrvatskog naroda, kojega je nadasve ljubio. Bio je poput Garibaldija i Mandele, poput Zrinskih i Frankopana. Veliki hrvatski domoljub, rtva s porukom - spasite moju Hrvatsku.

Neka mu je laka Hrvatska zemlja za koju je ivio svim svojim biem!

dr. Zvonimir Šeparovi
predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
ZVONKO BUI - SIMBOL MUKE I PATNJE U HRVATSKOJ EMIGRACIJI
In memoriam
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
ZVONKO BUŠI PRIDRUILO SE PLEJADI HRVATSKIH VITEZOVA, RATNIKA I DOMOLJUBA DO VJENOSTI

Dok je bio iv Zvonko je bio simbol muke i patnje u hrvatskoj emigraciji, ali oito nije bio prihvaen u Hrvatskoj, jer ono zašto se je borio u suprotnosti je s onim s ime se susreo u (ne)slobodnoj i (ne)demokratskoj RH. Hrvatski se narod hrani s malodušnošu, malonacionalnošu, malokatolianstvom, maloljudstvom i nimalo volje za rtvu, a najbolji naputak je sebinosti. Prije dva desetljea Hrvati su bili uzor herojstva u svijetu, a danas ih se moe samo prepoznati na nogometnim utakmicama hrvatske reprezentacije.! U Hrvatskoj je domoljublje prihvatljivo, ali nacionalizam je rak-rana, ili kako jedan umišljeni novinar napisa: 'tinjajui arište mrnje''. No, Zvonko je imao drugaije tumaenje, jer je upravo zbog manifestiranje hrvatskog nacionalizma dobio drakonsku zatvorsku kaznu. Kada se ovjek odui da oduzme ivot sam sebi, onda je to krajnje ishodište koje je mogue uiniti u tom sudbonosnom vremenu, a ako to ljudi ine još pri punoj svijesti, kao što je Zvonko bio, jer je ostavio dva pisma; jedno svojoj obitelji i drugo hrvatskom narodu, onda je to bezizlaznost - odluka u oaju. 

Na alost, nije Zvonko jedini koji je sebi oduzeo ivot, naime ima više od 2000 hrvatskih branitelja koji takoer nisu mogli više ivjeti u Platonovoj peini (kako je Zvonko Buši nazvao Republiku Hrvatsku), pa su svojim ivotom ukazali i posvjedoili na zlodjela koja su ih natjerala na najdrastiniju smrt. Koliko god nije prihvaeno samoubojstvo s ljudskog i Bojeg gledišta, kao odgovor na bilo kakvu ivotnu prisilu, suosjean s onima koji su se odluili na takvo okonanje ivota, jer su vjerojatno došli do prepreka koja su više i jaa od njihove ljudske izdrljivosti. Moda e smrt Zvonke Bušia probuditi i pobuditi duše hrvatskog naroda, moda više nego što su to bile njegove rijei i djela, pa e u znak rtve koju je doprinio za Hrvatsku, biti ponukani da se trgnu iz umalosti, oslobode od sebinosti i organiziraju hrvatsko zajedništvo, koje e pobijediti vladajuu crveno-crnu kliku i sve neprijatelje hrvatskog naroda. Aleluja! Moda se u Hrvatskoj nee podii spomenik pokojnom Zvonki Bušiu, ali to nije ni bitno, jer on je za vrijeme svog ivota podigao spomenik sam sebi, kojeg nee moi srušiti zlobnici, antihrvatski i antikatoliki neprijatelji, jer je uvršen u srcima i dušama hrvatskih dravotvornih rodoljuba.

 S bolom u duši uruujem suut ucviljenoj supruzi Julienni - sestri Zdravki, oalošenoj obitelji i svim Hrvatima u obje domovine, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i u svijetu, koji suosjeaju tuni svršetak munog ivota pokojnog Zvonke Bušia. Pomolimo se Isusu Kristu za njegovu dušu da po Isusovom milosru doe u Kraljevstvo nebesko. Muenie, neka ti bude laka hrvatska gruda za koju si ivio i u kojoj si preminuo!
 

Nikola Debeli, lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
VUKOVAR JE POD OPSADOM
Vijesti
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Naš Zvonko Buši juer je digao ruku na sebe u prosvjedu zbog ugroene Hrvatske, da je iv, danas bi se, na vijest o opsadi Vukovara zbog irilice, moda javno spalio na Markovu trgu u Zagrebu. Kuda ide Hrvatska? Sve sami oaj, malodušje, razoaranje, patnja, ugroza, gubitak slobodne Hrvatske.

Na noge, Hrvatska je izdana!
Neka zvone zvona na uzbunu.
Hrvatska je opet u opasnosti!
 


dr. Zvonimir Šeparovi

predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva


VUKOVARSKE RTVE IMAJU PRAVO NA POŠTOVANJE I ZAŠTITU
Priopenje Obiteljske stranke povodom postavljanja irilinih natpisa

Kome je potreban sukob u Vukovaru kroz navodnu zaštitu prava na jezik i pismo srpske nacionalne manjine? Upravo onima koji su doveli do agresije na Hrvatsku i koji slobodnu Hrvatsku ni danas ne mogu zamisliti! Komunistika partija, potpomognuta etnikim elementima, oigledno eli sukob unutar hrvatskog nacionalnog bia i meunacionalni sukob. Za poetak tog sukoba izabrala je Vukovar kao duboku hrvatsku ranu i srpsku frustraciju zbog sloma velikosrpskih ciljeva.

Obiteljska stranka smatra da nametanje irilice u Vukovaru nema ustavno, zakonsko ni moralno utemeljenje. Stoga pozivamo cijeli hrvatski narod i sve hrvatske dravljane na otpor novim soljenjima još nezacijeljenih rana. Pozivamo srpsku zajednicu u Vukovaru i Hrvatskoj na otpor komunistiko-etnikim izazivanjima podjela. Pozivamo policiju da stane na stranu vukovaraca i hrvatskog naroda.

Hrvatski narod ima pravo otpora komunistiko-etnikim planovima koji su doveli do agresije na Hrvatsku, a koji sada lome hrvatsku teško izborenu slobodu. Oduprimo im se civilizirano i odluno!

U Zagrebu 2. rujna 2013.

Za Obiteljsku stranku predsjednik
Mate Knezovi
 
SVEANI ISPRAAJ 61 RTVE KOMUNISTIKOG ZLOINA
Vijesti
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
VICEPOSTULATURA
Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«

Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg; tel.: (039) 700-325; faks: (039) 700-326;
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript ; www.pobijeni.info

IB: 4227318660009; UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuški:
Hercegovaka franjevaka provincija Uznesenja BDM – Vicepostulatura
iro-raun (BiH): 3381602276649744; devizni raun (inozemstvo): IBAN:
BA393381604876650839; SWIFT: UNCRBA22



Ljubuški, 2. rujna 2013. (Josipa Vukoja / Vicepostulatura) – U organizaciji Povjerenstva za obiljeavanje i ureivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraa na podruju opine Ljubuški te Vicepostulature postupka mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae« provedeno je ekshumiranje rtava iz Drugog svjetskog rata i poraa na podruju Opine Ljubuški. Bilo je to od srpnja 2010. do lipnja 2011. na lokalitetima Tomia Njiva, Bare, iza zgrade MUP-a i Pregrae, kao i u Studencima gdje je pomou vojnike ploice identificiran ameriki zrakoplovac i ve predan obitelji. Meu pronaenima su i posmrtni ostatci dvojice franjevaca: fra Martina Sopte i fra Slobodana Lonara.

Sveani ispraaj 61 rtve komunistikog zloina odrat e se u nedjelju 8. rujna 2013., na svetkovinu Male Gospe. Posmrtni ostatci ubijenih franjevaca i civila bit e izloeni u 14.30 ispred zgrade Opine Ljubuški, a komemoracija zapoinje u 15.00. Na poetku komemoracije nazonima e se obratiti Vice Nii, proelnik Povjerenstva te Nevenko Barbari, naelnik Opine Ljubuški. Nakon molitve koju e predvoditi biskup mons. dr. Tomo Vukši, vojni ordinarij, povorka e se kroz središte Ljubuškog uputiti prema Novom gradskom groblju gdje e pobijeni biti pokopani. Sv. misu zadušnicu, uz suslavlje drugih sveenika, kao i obred pokopa, takoer e predvoditi biskup Vukši.

Nakon sv. mise zadušnice posmrtni ostatci dvojice franjevaca bit e predani franjevcima da se pokopaju u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, posmrtni ostatci identificiranih njihovim obiteljima da se pokopaju u obiteljskim grobnicama, a oni za koje se još ne zna pravi identitet bit e pokopani u zajedniku opinsku grobnicu u Ljubuškom. Svi posmrtni ostatci su u limenim sanducima, pomno obiljeeni, tako da e biti mogua i naknadna identifikacija. Prilikom ukopa nazonima e se obratiti vicepostulator fra Miljenko Stoji koji e izmeu ostaloga kratko predstaviti kako, gdje i kada su pobijeni pronaeni.

Radio Herceg Bosna uivo e prenositi ispraaj posmrtnih ostataka i svetu misu zadušnicu. Stoga svi oni koji nisu u mogunosti u nedjelju doi u Ljubuški imaju priliku putem radiovalova biti povezani s okupljenim pukom u Ljubuškom i moliti za ove nevine rtve.

Ostale podrobnosti o dogaaju mogu se dobiti od proelnika Povjerenstva Vice Niia na broj mob.: 063 322-770. Glede pobijenih franjevaca podrobnosti se mogu dobiti na tel. Vicepostulature: 039 700-325 ili preko portala pobijeni.info.
 
PROSLAVA DANA DRAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE U DUBRAVI
Vijesti
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013


    
   
   
   
 

 

 

Barica Spudi ... sin Pavao - Dado                                       
ubijen na Ovari u 26. godini 
 

                                                                                                                             
Fotografije: eljko eli
 
DAN DRAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Vijesti
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013

Poštovani hrvatski branitelji i ratni veterani, vojni invalidi, lanovi obitelji poginulih hrvatskih vitezova, lanovi i aktivisti braniteljskih i stradalnikih Udruga proizašlih iz domovinskog obrambenog rata !

Poštovane dame i gospodo, simpatizeri aktivnosti Koordinacije braniteljskih Udruga grada Zagreba, dragi naši asni hrvatski domoljubi u zemlji i iseljeništvu !

Radosna srca i duše najiskrenije Vam estitamo Dan Dravnosti Republike Hrvatske !

U prisjeanju na zaetke raanja Nove Hrvatske Drave, svojim mislima poseemo u burna razdoblja daleke prošlosti, višestoljetnih tenji i elja mnogih hrvatskih politikih prvaka i vojskovoa koji su stoljeima prije naše generacije stremili svojim postupcima i rtvama k zajednikom cilju stvaranja Hrvatske neovisnosti, samostalnosti i dravnosti. Zaista je to bio dug put i bespoštedna borba do hrvatske dravnosti, sve do naših dana i golorukih ratnika koji su stali gordo, prkosno i ponosno pred najezdom srpskih agresora tijekom Domovinskog rata.

Raanje nove Hrvatske drave i potreba oruane sile, postala je poetkom devedesetih godina prošlog stoljea naša nasušna potreba. Nastala je nova Hrvatska drava, nova hrvatska vojska i policija, iz muenike povijesti, iz krikova i muka potlaenog i obespravljenog  naroda u prošlosti, jer su se svojim palim rtvama za slobodu uzdigli u svetom idealu dravnosti kako bi im novi naraštaji ivjeli kao svoji na svome u vlastitoj dravi Hrvatskoj.

Danas smo ui drugaijim okolnostima ivljenja, bitan nam je razvoj Hrvatske i rast društvenog standarda svih dravljana Republike Hrvatske uz poštivanje dostojanstva, ljudskih prava kako Hrvata tako i nacionalnih manjina, uz zaštitu privatnog i dionikog vlasništva  uz provoenje svih moralnih obveza prema narodu i pravnoj zaštiti i ugledu Hrvatske dravnosti. Mi smo hrvatski branitelji itekako socijalno osjetljivi u odnosu politike prema radnicama i radnicima u svim segmentima hrvatskog društva jer smo i mi donedavno bili radnici. Moramo se zapitati, ispunjavaju li naši vrli zastupnici, dunosnici u Saboru i Vladi RH svoje obveze i ine li išta pozitivno za razvoj naše drave, za nova zapošljavanja ili svojom inertnošu i neznanjem potiu novi val iseljenja u svijet obrazovanih i talentiranih mladih kadrova kako bi unazadili vlastiti narod.

Mi ratni veterani jesmo duni poštovati glas svog naroda jer smo štitonoše njegova mira i slobode te kulturne i humanistike baštine steene pod  okriljem Europskih civiliziranih naroda. Danas je naša zadaa u miru, biti u javnom ivotu Hrvatske korektivni štit i obrana domoljubnih i nacionalnih vitalnih interesa svih dravljana Republike Hrvatske (pa tako i ratnih veterana) od moebitne ugroze „raznoraznih politikanata“ kojima ista nije u srcu niti im je ikada znaila kao nama koji smo se za nju borili.

Dragi prijatelji, danas mi slavimo Dan hrvatske dravnosti, stoga je nedolino i neprimjereno isticati kako ga obiljeavamo, nego slavimo ga, jer je   itekako bitan dogaaj naše povijesti, za nas pojedinano, za naše obitelji, za hrvatsko društvo. U ovoj prigodi se prisjetimo uz duno poštovanje naših dojuerašnjih suboraca koji su poginuli u obrani slobode i Hrvatske dravnosti. Prisjetimo se ljudski i odgovorno i umirovljenih dojuerašnjih suradnika i ratnih veterana i svih rtava rata koji su svaki na svoj nain pruali obol i pridonosili konanoj pobjedi tijekom Domovinskog rata tako i u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Pojavimo se dostojanstveno 25. lipnja 2o13 godine u prijepodnevnim satima u našim crkvama i kapelicama diljem Domovine Hrvatske. Izaimo uzdignutih glava i s ponosom na gradske i mjesne trgove, pred spomen obiljeja s molitvom i svijeama u znak poštovanja i zahvalnosti našim poginulim i nestalim suborcima jer na taj nain uvaavamo njihovu rtvu, ivimo njihove uspomene, te slavimo hrvatsku dravnost.

Vraamo se uskoro ponovo u Europu, svoje mjesto imamo u zajednici sa velikom porodicom europskih civiliziranih naroda, sa svim ravnopravnim ureenim ugovorenim bilateralnim i multilateralnim odnosima meu dravama. Ne smijemo pristajati na ponienja i negaciju  dravnosti Republike Hrvatske, duni smo trajno uvati dio samostalnosti i teritorijalne cjelokupnosti drave Hrvatske u svim meunarodno priznatim granicama. Itekako emo morati raditi svakodnevno u zaštiti i osiguranju dostojanstva i samostalnosti naših graana jer smo pred teškim izazovima politike globalizma, koja ima svoja naela i zakone integriranja u meunarodne asocijacije. Po brojnosti jesmo manji narod u odnosu na neke narodne zajednice u Europi, ali iz povijesti izvlaimo i pouke, kako ne smijemo nikada dopustiti da uvijek stradaju oni koji ive pošteno.

Budimo ujedno moderni, suvereni i nezavisni, kao graani ove zemlje i odgovorimo svojim radom i djelovanjem za boljitak naše djece, jer su nas kroz stoljea odrale vjera i nada uz rtve i vrednote ivota koje smo prinosili za boljitak hrvatskog naroda. Zar i mnogi prije nas nisu bili nadahnuti i ispunjeni eljama za izgradnjom nekog ljepšeg, pravednijeg i humanijeg svijeta u kojem bi svakom ljudskom biu bila omoguena egzistencija dostojna ovjeka toga vremena.

Svima nama je ast i ponos ali i obveza sluiti blinjemu, bratu ovjeku u nevolji. Dostojanstvo ovjeka nam treba uvijek biti na prvom mjestu po svjesnom i slobodnom izboru jer ga isto potie i vodi kroz osobna uvjerenja  u odabiru slobode i savjesnog rada. Odgoj savjesti i civilizacija ljubavi jesu u temelju svakog napretka, jer je ista u slubi duhovne i domovinske obnove i usko je vezana uz ljudsku osobu. Sluenje drugima je esto teško, ali je to pozitivno djelovanje koje stvara ozraje proeto zajedništvom i duhom evaneoske slobode kroz pomaganje ljudima u izgradnji njihove osobnosti, u razvoju kulture koja s vjerom osvjetljava vrijednosti i dobrobiti ljudskog društva u izgradnji humanijeg svijeta. I na kraju, ono dobrohotno u nama ljudima, kroz pouzdanje u Boga i molitvu ui nas, kako na zemlji nije ništa pree i svetije od ovjeka, jer je Bog upravo njemu dao najvee dostojanstvo na zemlji. Kroz odgovornost u svakodnevnom radu i vjernost vlastitim uvjerenjima pa i idealima, mi postiemo preduvjete izgradnje zdravih meuljudskih odnosa, gdje je svatko zadovoljan, bez osjeaja ugroenosti, u slobodi razluivanja i rasuivanja sa pozitivnim kriterijima koji su svakako proizašli iz kulturnih steevina i pouka bogatstva mudrosti hrvatskog naroda.

estitamo Vam Dan dravnosti Republike Hrvatske !

Upravni Odbor KBUGZ-a
Ivica Matoševi, predsjednik

U Zagrebu, 25. lipnja 2013 godine.

 
POZIV NA SPOMEN MISU ZADUNICU NA UPNIKA IGROVIA
Vijesti
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013
Pozivnica

Kojom Vas, povodom sedamdesete obljetnice muenike smrti vl. plemenitog Matije igrovia (17.07.1943. – 17.07.2013.), upnika u upi Gornje Jesenje, pozivamo na misu zadušnicu za rtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu kao i poginule, stradale i ubijene od totalitarnih ideologija XX stoljea, i poginule u Domovinskom ratu.

Spomen na upnika igrovia odrati e se u nedjelju 14. srpnja 2013. godine

Program:

09,00 sati – groblje Krapina – polaganje vijenca i molitva – franjevaka grobnica – udruga „Macelj 1945“
i ostali   

10,00 sati – vjeronauna dvorana upe Gornje Jesenje - otvaranje izlobe: rtve, muenici Varadinske biskupije stradali u ratnim i poratnim progonima II. svjetskog rata

10,15 – vjeronauna dvorana - Damir Borovak  - izlaganje
upnik Matija igrovi pretea Maceljskih rtava

11,00 - upna crkva sv. Ivana Krstitelja – G. Jesenje -  misu zadušnicu predvoditi e mons. Josip Mrzljak, varadinski biskup

Radujemo se Vašem dolasku!

pl. igrovi Matija roen 8.veljae 1886,  mjesto roenja Kalinje - Sv. Ivan Zelina. Za sveenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer, 24. oujka 1912. godine. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju, a za vrijeme Prvoga svjetskog rata etiri je godine proveo na ratištu kao vojni sveenik. Poslije toga bio je kapelan u Turnašici i Maarevu, a zatim je imenovan upnikom u Kostelu. Posljednjih 10-ak godina ivota proveo je kao upnik u Gornjem Jesenju.  Sa upnog dvora odveden je od partizana 17. srpnja 1943. godine, muen i ubijen, a tijelo mu bacili u rjeicu Krapinicu. Iznakaeno tijelo upnika ubrzo je pronaeno te je pokopan u franjevaku grobnicu
na groblju u Krapini.
 
Nekanjeni zloini u Bainu
Vijesti
Nedjelja, 23 Lipanj 2013
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19129:nekanjeni-zloini-u-bainu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11
  

Šesti hrvatski rtvoslovni kongres odran je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisakog biskupa Vlade Košia. Naglasak kongresa su bila istraivanja rtava Siska i Sisako-moslavake upanije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banovine, a posebno masovnog zloina u Bainu.

Opširnije izvješe o Kongresu i zajednikoj svetoj misi u sisakoj katedrali mogue je vidjeti na internetskim stranicama Sisake biskupije www.biskupija-sisak.hr

Poslije misnog slavlja u nedjelju 16. lipnja sudionici Kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozaranin“ odrana završna sveano-radna sjednica. Sjednicom je predsjedavao prof. dr. Zvonimir Šeparovi predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva, u nazonosti biskupa dr. Vlade Košia, ravnateljice škole Suzane Vogrinc i tajnice društva Jadranke Lui. U duljem programu koji su zapoeli uenici osnovne škole "Ivo Kozaranin", kongres je pozdravio naelnik Hrvatske Dubice gosp. Tomislav Mateljak. Potom je predsjednik HD prof. Šeparovi dodijelio priznanja najzaslunijim sudionicima i podupirateljima Kongresa. U programu su nastupili sudionici Kongresa, pjesnik Joja Ricov, hrvatski dragovoljac, branitelj i invalid Domovinskog rata gosp. Mario Filipi, akademski slikar Miljenko Romi, predstavnik Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba satnik Ivica Matoševi, pjesnikinja iz Vancuvera Vera Vali Beli i domoljub iz Melbourna Petar Gelo. Posebice je zasluan lan HD ing. Dragutin Bauman, koji je inicirao odravanje Kongresa u Sisku i upozorio na zaboravljene rtve u Bainu.

Po završnoj sjednici u osnovnoj školi sudionici Kongresa sa svojim domainima krenuli su u Bain, na mjesto stradanja ubijenih civila, gdje su poloili vijence i odrali komemoraciju. Sveanost polaganja vijenaca i paljenja svijea predvodili su hrvatski branitelji iz Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba po vojnom protokolu.

Ratni zloin kod Baina dogodio se 21. listopada 1991. Pokolj su poinile odmetnute paravojne srpske postrojbe uz pomo JNA, uz rijeku Unu, na lokaciji Skelište. Za vrijeme velikosrpske agresije, taj dio Hrvatske postao je dio teritorijalnih pretenzija etnika i velikosrba. Poetkom listopada 1991. srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice. Oko 120 seljana Hrvata, uglanom starije dobi ostalo je ivjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Bainu. Ujutro 20. listopada 1991. srpske postrojbe su odvele 53 osobe iz Dubice i drali ih u pritvoru u vatrogasnom domu. Toga dana i idue noi, desetero njih je bilo pušteno, zbog toga što su bili Srbi ili povezani sa Srbima. Idueg dana paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baina te im se pridruilo najmanje 13 drugih civila dovedenih iz Cerovljana u Bain. Svih 56 osoba je pogubljeno na tom mjestu. U isto vrijeme, etnici su dovukli još 30 civila iz Baina, troje iz Dubice i 24 osobe iz Cerovljana te ih pogubili na nepoznatoj lokaciji. Nekim rtvama je utvren identitet, a neke su rtve još uvijek neidentificirane. Po brojnosti rtava ovaj je zloin drugi najmasovniji zloin u Domovinskom ratu poslije Ovare. Meutim, o zloinu u Bainu, premalo se zna, nedovoljno je poznat široj hrvatskoj javnosti i poinitelji su nekanjeni.

Za zloine u Bainu 11. oujka 2013. Vijee za ratne zloine upanijskog suda u Rijeci osudilo je Branka Dmitrovia na 15 godina, Slobodana Borojevia na 15 godina, Milinka Janjetovia na 20 godina, Momila Kovaevia na 20 godina, Stevu Radunovia na 20 godina, Veljka Radunovia na 20 godina i Stevana Dodoša na 15 godina, no svi osueni nisu dostupni hrvatskom pravosuu. Sudsko vijee visinu dosuene kazne obrazlae brojem rtava, njihovom ranjivošu te nainom izvršenja zloina i nedostatkom pijeteta. Ubijeno je najmanje 76 starijih osoba. Milinko Janjetovi i Momilo Kovaevi su zloine zapovjedili te proveli zajedno sa Stevom i Veljkom Radunoviem, ocem i sinom, pa su oni osueni na zatvorske kazne po 20 godina. Stevan Dodoš, koji je takoer sudjelovao u ubojstvu, osuen je na 15 godina zatvora jer je sudsko vijee utvrdilo da je bio samo pripadnik Teritorijalne obrane te nije imao zapovjedne ovlasti. Branko Dmitrovi kao mjesni zapovjednik Teritorijalne obrane i elnik civilne vlasti u Hrvatskoj Dubici te Slobodan Borojevi, zapovjednik milicije "SAO Krajine", osueni su na zatvorske kazne od 15 godina jer je sudsko vijee utvrdilo da, iako su znali za odvoenja i ubojstva, nisu ništa uinili da to sprijee niti da se poslije poinitelji kazne. Marin Krivoši i Katica Peki, koji su u tom postupku bili optueni za sudjelovanje u oruanoj pobuni protiv Hrvatske, osloboeni su na temelju Zakona o opem oprostu. Tijekom suenja u pritvoru je bio jedino Marin Krivoši, a ostali nisu dostupni hrvatskome pravosuu. Nakon završetka glavne rasprave i Krivoši je bio pušten iz pritvora pa na izricanju presude nije bilo nijednog optuenika. U likvidaciji je sudjelovalo još osoba, ali njihov identitet nije poznat, ili su u meuvremenu umrli, rekla je sutkinja Šari. Takoer je istaknula da je po naznakama iz izjava svjedoka, sigurno ubijeno znatno više osoba nego što je utvreno optunicom, ali je nemogue utvrditi koliko i tko su one, jer je dio tijela odnijela rijeka u poplavama, a dio ih je premještan na druge lokacije. Utvreno je da su neka tijela ubijenih leala na Skelištu i do 15 dana kao i da su straari uvali lokaciju do 1992. godine.

Dakle, zloin je bio podmuklo etniki planiran, tako je i poinjen, a 'samo' 22 (!) godine kasnije odrano je i suenje, no poinitelji zloina i dalje su nedostupni za primjenu hrvatske kazne??? Ako jednog dana i postanu dostupni hrvatskim pravosudnim vlastima, ve po obiaju etniki zloinci imaju pravo na obnovu suenja, zbog razno-raznih pravnih razloga. Poslije odustajanja od tubi za genocid, koju naveliko zagovaraju sadašnji predsjednik drave i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, moglo bi se dogoditi da se od zloinaca i zloina u Bainu jednostavno odustane. Bitno je samo to da su Hrvati svakako krivi, jer su se drznuli na referendumu izjasniti za svoju slobodnu hrvatsku dravu. Pa znamo i sami danas, koliko su referendumi konzervativni i nepotrebni, jer nas politiari bre-bolje vode u stanje blagostanja opeg pomirenja, umjesto tjeranja nekakve pravde koju trai zatucana veina hrvatskog naroda.

Tekst i fotografije: DAMIR BOROVAK

 
70 GODINA SVEENSTVA
Vijesti
Subota, 22 Lipanj 2013
Rkt. upa sv. Petra i Pavla
Odbor za obiljeavanje 70 godina
sveeništva pre. g. Mate Repia

Petrijanec, 20. lipnja 2013.

PRIOPENJE MEDIJIMA

Preasni gospodin Mato Repi, umirovljeni sveenik Zagrebake nadbiskupije i dugogodišnji lepoglavski upnik, koji ivi u sveenikom domu sv. Josip u Zagrebu, obiljeava ove godine 70 godina sveenike slube. Za sveenika je zareen 6. lipnja 1943. a mladu misu je sluio 27. lipnja 1943. u rodnom Petrijancu.

Ovu prekrasnu obljetnicu obiljeit e slavljenik svetom misom u rodnoj upi, u upnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Petrijancu 23. lipnja (nedjelja) u 11.00 sati.

Na svetoj misi oekujemo velik broj upljana upe Petrijanec, kao i upljana upa Vidovec i Vinica, gdje je pre. Repi slubovao kao kapelan, te posebice upe Lepoglava u kojoj je bio upnikom pune 53 godine i sedam mjeseci!

Pozivamo i Vas da nazoite ovom jubileju i o njemu i jubilarcu izvijestite u Vašem mediju. Hvala!

Kontakt osobe: Ivan Saka, upnik upe Petrijanec – 042/714-255, mob:098/910-02-90
Stjepan Kosi, lan Organizacijskog odbora: 042/714-026, mob. 098/446-100
 
POZIVNICA NA KOMEMORACIJU GROBITE LE U KOTORIBI
Vijesti
Subota, 22 Lipanj 2013
DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA  RATNIH I PORATNIH RTAVA 
DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA  RTAVA  KOMUNIZMA

P O Z I V N I C A

Kojom Vas pozivamo na komemoraciju i misu zadušnicu za rtve poratnih likvidacija grobišta Leš u Kotoribi, koja e se odrati na Dan dravnosti Republike Hrvatske,

u utorak, 25. lipnja  2013. godine

Program
18,00 – 18,10 sati – okupljanje kod spomen kria na grobištu Leš kod pruge nasuprot eljeznike stanice – kod rampe u centru Kotoribe
18,15 – polaganje vijenca, paljenje svijea, prigodna rije
18,35 – molitva, a poslije odlazak prema Crkvi 
19,00 –upna crkva misa zadušnica za rtve grobišta Leš poginule, stradale i nestale u Drugom svjetskom ratu i porau 

Spomen kri na grobištu „Leš“ u  Kotoribi  i upna crkva

U Republici Hrvatskoj evidentirano je više stotina grobišta i stratišta rtava Drugog svjetskog rata i poraa, a u Meimurju su spomen kriem obiljeena stratišta Sep u Gornjem Hrašanu, Ksajpa kod Šenkovca, Repova šuma kod Štrigove i Leš u Kotoribi gdje je kri postavljen 12. srpnja 2009. godine. Smatramo da svaki ovjek ima pravo na ivot, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema pokojniku duni iskazati i poštivati je i pravo na grob te Vas stoga pozivamo da zajedno odamo poast rtvama OZN-inih likvidacija grobišta Leš i poginulima za domovinu Hrvatsku, od nositelja totalitarne vlasti kao i u ratnim i poratnim sukobima proteklog stoljea.

U akovcu 18. lipnja 2013. godine

Za informacije Josip Kolari (095-840-3407)
 
FOTOGALERIJA VI. HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA
Vijesti
etvrtak, 20 Lipanj 2013
   
   
   
   
   
   
   
   
   
 
Šesti hrvatski rtvoslovni kongres odran je od 14. do
16 lipnja u Zagrebu, Sisku, Hrvatskoj Dubici i Bainu,
u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva, a pod
pokroviteljstvom sisakog biskupa Vlade Košia.
Sveano otvaranje VI. Hrvatskog rtvoslovnog kongresa
bilo je u muzeju Mimara, a završna sjednica u Hrvatskoj
Dubici u O.Š. "Ivo Kozaranin". Po završetku kongresa,
HD i Koordinacija braniteljskih udruga Grada Zagreba,
gradonaelnik Hrvatske Dubice, 
ravnateljica O.Š. "Ivo 
Kozaranin", Suzana Vogrinc poloilo je vijence na
spomen obiljeja 56. ubijenih civila Baina i okolice te
 na spomen obiljeju 28 nestalih civila s tog podruja.
 
 
ESTI HRVATSKI RTVOSLOVNI KONGRES
Vijesti
etvrtak, 20 Lipanj 2013
Ponedjeljak, 17. lipanj 2013

Šesti hrvatski rtvoslovni kongres odran je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisakog biskupa Vlade Košia. Kongres je imao uobiajeni krug rtvoslovnih tema Hrvatske, ali je naglasak stavljen na istraivanja rtava Siska i Sisako-moslavake upanije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banije, a posebno masovnog zloina u Bainu. Tako je kongres otvoren u petak 14. lipnja u Muzeju Mimara u Zagrebu, predavanjem biskupa Košia „rtve u Domovinskom ratu na podruju Sisake biskupije“ i uvodnim referatom predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva Zvonimira Šeparovia „Vrijeme rtve“.

Drugi dan kongresa odran je u dvoranama Biskupijskog ordinarijata u Sisku Velikog Kaptola, gdje je pedesetak izlagaa iznijelo brojne radove na temu kongresa. Izmeu ostalih predavanje su odrali Lojzo Buturac na temu „Sveenike rtve na podruju današnje Sisake biskupije“, Spomenka Juri na temu „Krini put Sisake crkve u Domovinskom ratu“, Darko Zahirovi na temu „Sisaki rtvoslov - Drugi svjetski rat gubici i Domovinski rat“, Damir Borovak na temu „Zrin – 70 godina poslije komunistikog genocida“, Marija Krupi na temu „Stradanje kostajnikih i dubikih Hrvata u II. svjetskom ratu“,
Dragutin Bauman na temu „Otpušteni radnici Sisake eljezare su rtve“  i mnogi drugi.

Zadnji dan kongresa zapoeo je misnim slavljem za sve hrvatske rtve koje je u katedrali Uzvišenja svetog Kria u Sisku predvodio biskup Koši u zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušiem, fra Andrijom Nikiem i vikarom katedralne upe vl. Ivanom Faletarom i upnikom u miru pre. Alojzijem Petravnoviem. Uz brojne Sišane, misnom slavlju nazoili su i sudionici kongresa, te lanovi Hrvatskog rtvoslovnog društva predvoeni predsjednikom Zvonimirom Šeparoviem.

U homiliji, biskup se spomenuo rtava koje su na svim stranama pale za Domovinu, a posebno je istaknuo Bain, mjesto druge, odmah poslije Ovare, po broju rtava masovne grobnice u Hrvatskoj. Rije je o ratnom zloinu nad Hrvatima koji su poinile snage JNA i paravojnih srpskih pobunjenika, 21. listopada 1991. godine, kada su odveli 43 osobe iz Baina i 13 drugih ne-Srba civila iz Cerovljana. Svih 56 njih smaknuto je na mjestu u blizini sela Baina. U isto vrijeme, pobunjeni Srbi su dovukli još 30 civila iz Baina i 27 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji, sveukupno 113 ubijenih i nestalih.

Biskup je istaknuo brojne muenike od Kvirina do vremena Osmanlija, ali posebno je ukazao na iznimno veliko stradanje ovih krajeva za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako je u Gorskom arhiakonatu stradalo 66 sveenika, 22 bila su bila ubijena, a 38 ih zatvoreno od kojih su 5 odmah u zatvoru, a mnogi i poslije umrli od posljedica zatvorskog muenja dok su drugi bili protjerani. „Kada danas u našoj Sisakoj biskupiji, koja je doduše nešto vea od prijašnjeg Gorskog arhiakonata, brojimo sveenike, trenutno ih imamo svih ukupno 75, od kojih upravo 66 njih djeluje na podruju naše Biskupije. Zamislite kako je to bio teak progon Crkve kad je dakle na još manjem prostoru negoli je sada naša Biskupija tada ovdje stradalo ak 66 sveenika! Jedna itava biskupija! Bio je to gori progon negoli Dioklecijanov, u kojem je pao naš sv. Kvirin, u kojem su stradali takoer na ovom hrvatskom tlu Solinski, Istarski, Srijemski muenici. Takvog zatora katolika nije bilo na ovim prostorima u itavoj našoj povijesti! A da bude stvar još i gora: to se stradanje katolika i Hrvata i danas krije i negira! Zamislite koliko je to neobina injenica da se na raznim ploama i spomenicima diljem naše Biskupije, ali i Domovine Hrvatske, nalaze imena samo srpskih rtava iz Drugog svjetskog rata, a tek tu i tamo koji Hrvat! I dok, hvala Bogu, sada nakon Domovinskog rata imamo gotovo na svim masovnim grobnicama obiljeja i spomenike s imenima ubijenih, iz vremena Drugog svjetskog rata i poraa gotovo da i nema spomenika i imena ubijenih! Kako je to mogue, pitamo se, osobito kad znamo da se nedvojbeno najvei broj pobijenih Hrvata dogodio upravo u tom vremenu naše povijesti? Zar drava Hrvatska ne smije spominjati svoje ubijene sunarodnjake, Hrvate koji su poginuli na bilo kojoj strani u to nesretno ratno i poratno vrijeme? Je li to neka zavjera i urota na djelu, jesu li to još uvijek ubojice i njihovi sinovi tako moni da nameu samo 'povijest koju pišu pobjednici', mislei pri tom na sebe kao pobjednike, ne priznajui da su i drava koju su oni stvarali, propala, i reim, za koji su se borili, danas nestao? Meutim nije nestala magla u glavama naših ljudi, a ini se niti strah u srcima rtava i lanova obitelji onih koji su imali rtve u tom vremenu.

Biskupova homilija u cijelosti

Zato e Katolika Crkva dok god je bude, dok bude imala slobodu govora i djelovanja, prozivati sve zloince i moliti se za njih da se obrate i priznaju istinu. Zato u i ja zagovarati istinu, a biti protiv lai koje e se i ovog tjedna u našem Sisku govoriti u uši onih koji ne znaju što je bila prava stvarnost Drugog svjetskog rata i poraa za nas katolike i Hrvate“, poruio je biskup.

U nastavu biskup se zapitao: „Kada e se konano priznati partizanski zloinci svoja zlodjela, pokazati tolike jame i stratišta nevinih ljudi? Je li to naša domovina Hrvatska još uvijek okupirana zemlja, da se ne smije govoriti istina? ega se boje oni koji su sudjelovali u zloinima? Boje li se oni Boga? Ili misle samo kako e izmaknuti ruci ljudske pravde? Ljudska je pravda nesavršena i ne dostie one koji su stvarno krivi, ve – znamo to i iz primjera nakon nedavnog Domovinskog rata – esto progoni i kanjava nevine. No, nije se nama bojati ljudi! Bojati nam se Boga jedinoga! Moramo se moliti, brao i sestre, da se ne ustolii la, da ne caruje nepravda, da se prizna istina, da se poinitelji i njihovi istomišljenici pokaju, da se tako dogodi mir u srcima ljudi. Tek e tada, kada Bog oprosti zlodjela ubojicama, mir zavladati u našem narodu. Dok se to ne dogodi, naš e narod i dalje biti bolno podijeljen. Takvo stanje ve je postalo sramotno i sve više nas meusobno udaljuje, umjesto da se na istini gradi mir, da na pokajanju i pomirenju vlada pravednost i da svi poginuli i stradali nau i kod ljudi duni spomen i kod Boga vjeno spasenje“, rekao je biskup.

Govorei od Domovinskom ratu biskup je podsjetio i da je prva rtva nakon tzv. Balvan-revolucije, tj. srpske pobune u kolovozu 1990. protiv RH bio ubijeni sveenik, upnik Svete Marije u Sisku Antun Grahovar, ubijen 9. studenoga 1990. „U našem su kraju pobijeni mnogi nevini ljudi, a drava Hrvatska pomilovala je zloince, samo da bi oni priznali i prihvatili Hrvatsku. Na alost to se nije dogodilo, što vidimo iz niza alosnih injenica, kao što je npr. postojanje dvostruke povijesti – tako da neki dravljani RH ne trebaju kao djeca u školi uiti da je Domovinski rat bio agresija Srbije na Hrvatsku, ve oni u svojim udbenicima ue da je to bio graanski rat. To na alost potvruju svojim nepromišljenim izjavama i neki naši najviši predstavnici. Pitamo se, bi li bilo mogue stvoriti tako snanu i prosperitetnu Njemaku poslije Drugoga svjetskog rata, da svi dravljani Njemake nisu morali prihvatiti svima znanu injenicu da nacisti bili zloinci i neprijatelji najprije svoga naroda? Zar bi bilo mogue da neki Nijemci u istoj dravi ue i govore da su oni bili zloinci, a drugi da nisu? To je nedopustivo! Tako i mi, neemo imati napretka dok svi u RH ne priznaju istinu i ponašaju se u skladu s tim. To je takoer vano i za izlazak iz teške krize u kojoj se nalazimo, jer dok nema sloge i jedinstva u narodu, kako da taj narod napreduje? Pa mi se neprestano meusobno svaamo oko temeljnih stvari naše prošlosti. Nikako da završimo Drugi svjetski rat, a takoer niti Domovinski rat. Tu ne moe biti više istina. Istina je samo jedna, i dok ju svi ne prihvate, nema nama napretka“, zakljuio je kraju biskup.

Nakon misnog slavlja sudionici kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozaranin“ odrana završna sjednica, nakon koje je u Bainu na mjestu stradanja ubijenih civila odrano polaganje vijenaca i komemoracija.

Fotogalerija

http://www.biskupija-sisak.hr/index.php?view=category&catid=105&option=com_joomgallery&Itemid=64
 
POZIV NA SPOMEN POHOD JAZOVKA 2013.
Vijesti
etvrtak, 20 Lipanj 2013
 
HRVATI IZ NJEMAKE: MILANOVIU, ODMAH IZRUITE PERKOVIA
Vijesti
etvrtak, 20 Lipanj 2013
http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/213410/Default.aspx

PORUKA IZ DIJASPORE - Hrvati u Njemakoj i njihove udruge spremni su na prosvjede ako Milanovieva Vlada izglasa izmjene zakona prema kojemu bivši pripadnici Udbe Josip Perkovi, Zdravko Musta i drugi, koje njemako savezno pravosue sumnjii za organizaciju ubojstava hrvatskih emigranata poput Stjepana urekovia, 1. srpnja ne budu izrueni Njemakoj. Oekuje se da bi prosvjedi mogli biti slini onima odranima za hrvatske generale u Haagu, jer, kako tvrde emigranti, nedopustivo je da zastara prekrije zloine koji su zavili u crno brojne hrvatske obitelji, a rije je od 68 ubijenih hrvatskih emigranata na teritoriju Njemake.

Iseljenici i brojne njihove udruge, koje su neprestano u kontaktu s njemakim medijima i politikim strankama, navode kako je nedopustivo da Hrvatska, koja se nalazi na pragu ulaska u Europsku uniju, ovog trenutka prioritetno ne razmišlja o svojoj teškoj ekonomskoj situaciji, ve o tome “kako da izigra njemaki i europski pravi sustav samo s jednim ciljem - zaštite onih koje se sumnjii za ubojstva”.

Mijo Mari, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, bio je više nego iznenaen vijestima iz domovine. - Pratimo cijelu situaciju i jednostavno ne moemo vjerovati u najnovije poteze Vlade Zorana Milanovia koja eli izvršiti izmjenu zakona o pravosudnoj suradnji  s lanicama EU-a i na taj   nain onemoguiti izruenje Udbinih djelatnika njemakom pravosuu. Ne moemo vjerovati da se na taj nain moe izigrati njemako pravosue, kada je poznato kako je Njemaka pravno ureena drava gdje se poštuju ljudska prava, a rije je o smaknuu tolikog broja osoba na teritoriju Njemake, likvidiranih samo zato što su u to vrijeme bili politiki neistomišljenici. Ako zaista budu izglasane te izmjene zakona u Hrvatskoj i optueni s hrvatske strane za zloine poinjene u Njemakoj ne budu izrueni 1. srpnja, mi emo se obratiti na razne adrese, poevši od kancelarke Angele Merkel, predsjednika Joachima Gaucka, raznih parlamentaraca, politikih i pravnih imbenika ove zemlje i EU-a - kae Mari.

Nema odgode

U svakom sluaju mnogi oekuju burne komentare njemakih medija, meu kojima i Focusa, Sterna koji su proteklih godina i mjeseci vrlo objektivno i hrabro podravali inicijative pojedinaca i udruga za ljudska prava da se konano pravno rasvijetle ubojstva nedunih Hrvata na njemakom teritoriju od 1970. do 1989. godine. Iz izvora bliskih njemakom dravnom odvjetništvu u Karlsruheu, doznajemo kako su takoer iznenaeni najnovijim pokušajima hrvatskog pravosua da izmjenom zakona pogoduju osumnjienima. Njemako dravno odvjetništvo smatra kako hrvatska strana nee nikakvim metodama uspjeti osporiti njemaki zahtjev za izruenjem. Juer im se obratio osumnjieni Musta, koji je kazao kako je spreman 1. srpnja odazvati se tuiteljstvu i pred njemakim pravosudnim tijelima svjedoiti, kako je kazao, o svojoj nevinosti.

Zoran Paškov
 
IZ NJEMAKOG TJEDNIKA "FOKUS"
Vijesti
etvrtak, 20 Lipanj 2013
urekovi - jedan od 67 ubijenih

Njemaki tjednik Fokus je je u nedjelju 16. Lipnja 2013 objavio lanak u kojem tvrdi kako e s prvim danom ulaska Hrvatske u EU u Zagreb stii nalog za izruenje Josipa Perkovia zbog ubojstava hrvatskih disidenata u Njemakoj u izmeu 1970. i 1989. godine. Njemaki list navodi i da njemako savezno odvjetništvo trai još pet pripadnika zloglasne UDB-e, za koje je ponueno i do 12.000 eura nagrade, i iji e uhidbeni nalozi takoer stii u Hrvatsku s prvim danom ulaska u EU.

Tvrde da je tijelima u Zagrebu ve predan nalog koji stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine.

Podsjeamo kako je tjeralica za Perkoviem bila raspisana, ali je povuena nakon diplomatske inicijative Vesne Pusi. Nagaalo se kako je to moda samo napravljeno kako bi se pripremio pravni temelj za europski uhidbeni nalog, koji stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU. Prema dosadašnjim zakonima, Hrvatska nije mogla stranim zemljama isporuivati svoje graane, dok europski uhidbeni nalog donosi novost i zemljama EU-a, odnosno da se na traenje pravosua osumnjieni moraju isporuiti gotovo bez mogunosti pravne odgode izruenja.

  Fokus piše i kako su razgovarali sa Zdravkom Mustaem, jednim od osumnjienih za ubojstva koji je izjavio kako o nalozima za ubojstva nije znao ništa. Rekao je i kako je Jugoslavija imala pravo energino djelovati protiv disidenata koji su htjeli u zemlju unijeti oruje i eksploziv i tako zapravo pokazao da je suglasan sa ubojstvima pripadnika emigracije koji su politiki djelovali.

Zemaljski sud Bavarske utvrdio je kako je izmeu 1970. i 1989. u Njemakoj ubijeno 22 Hrvata od strane jugoslavenske tajne slube.

Njemaki tekst preveo na hrvatski naš vrijedni lan M.K. iz Stuttgarta.
 
"LEX PERKOVI"
Vijesti
etvrtak, 20 Lipanj 2013

http://www.vecernji.hr/vijesti/seks-miljenicu-razlog-lex-perkovic-nije-vam-vjerodostojan-clanak-571590

Šeks Miljeniu: Razlog za 'Lex Perkovi' nije vam vjerodostojan

Ministar pravosua tvrdi da se zakonom eli sprijeiti preveliko optereenje pravosua uhidbenim nalozima -nNikad nije, i nikad se nee u mom mandatu, pisati zakon po jednoj osobi, rekao je ministar Miljeni - Jedini razlog zašto se u zakon uvodi vremensko ogranienje kod prihvaanja europskih uhidbenih naloga je da se sprijei navala i zagušenje pravosudnog sustava do kojeg bi moglo doi ako ogranienja ne bi bilo. Tim je rijeima ministar pravosua Orsat Miljeni na sjednici Odbora za pravosue obrazloio ogranienje iz Zakona o suradnji u kaznenim stvarima s lanicama EU prema kojem e Hrvatska izruivati svoje dravljane lanicama EU samo ako su poinili kaznena djela nakon 7. kolovoza 2002.

Zbog toga što se sprjeava izruivanje onih koji su kaznena djela poinili prije tog roka, u javnosti se zakon poelo nazivati "Lex Perkovi", jer da se krojio po bivšem visokom dunosniku jugoslavenske obavještajne slube Josipu Perkoviu koji je u Njemakoj optuen zbog organiziranja ubojstva disidenta Stjepana urekovia. - Nikad nije, i nikad se nee u mom mandatu, pisati zakon po jednoj osobi - odgovorio je ministar Miljeni na pitanje predsjednika odbora Josipa Kregara.



SDP-ov Pea Grbin istaknuo je da 22 lanice EU nemaju nikakva ogranienja te da ih ima samo njih pet, a ministra je pitao koliko bi optereenje bilo na pravosudni sustav, odnosno zna li se koliko bi uhidbenih naloga moglo doi ako bi se ukinulo ogranienje, na što ministar nije imao odgovor. Rekao je kako se samo zna za priljev za kaznena djela izvršena nakon 7. kolovoza 2002., a on iznosi oko 80 sluajeva. Za ukidanje ogranienja zaloio se i HDZ-ov Vladimir Šeks koji smatra da ne bi došlo do velikih zagušenja pravosudnog sustava s obzirom da je zakonom predvieno disperziranje zahtjeva na sve upanijske sudove. - Razlog koji ste naveli je nedovoljno vjerodostojan. Ne treba se vezati za rok, nego biti kao i 22 lanice EU koje nisu uvele ogranienja - poruio je Šeks ministru.

Na sjednicu je došla i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, koja iako nije lanica odbora ima pravo dolaziti na sjednice svih odbora, kao i svi ostali zastupnici, te je predloila da se ogranienje zadri u zakonu ali da se ono ne odnosi na poinitelje koji su najtea kaznena djela poinili prije roka ogranienja, ako u meuvremenu nije nastupila zastara. Na kraju je prijedlog zakona dobio podršku veine lanova odbora, a trojica HDZ-ovaca, Šeks, Davorin Mlakar i Davor Milievi, bili su protiv prijedloga iako ga je njihova stranaka kolegica urica Summrak dan prije na sjednici Odbora za zakonodavstvo podrala.

Piše: Vanja Moskaljov/VLM

 
POZIV NA OTVARANJE KONGRESA PRIJATELJIMA I LANOVIMA DRUTVA
Vijesti
Petak, 14 Lipanj 2013
 
PROGRAM RADA VI HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA
Vijesti
Srijeda, 12 Lipanj 2013






 
POZIV NA ESTI HRVATSKI RTVOSLOVNI KONGRES
Vijesti
Srijeda, 12 Lipanj 2013
U Zagrebu se u Muzeju Mimara u petak 14. lipnja 2013.g. u 16 sati otvara Šesti hrvatski rtvoslovni kongres pod naslovom VRIJEME RTVE.

Kongres e se u subotu i nedjelju preseliti u Sisak s komemoracijom svim rtvama palim za Hrvatsku u mjestu masovnog srpskog zloinima u Bainu, gdje su u jesen 1991. etnici ubili 78 civila. Pokrovitelj kongresa je mons. Vlado Koši, sisaki biskup. Prijavljeno je 76 referata iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i još nekih zemalja. Na otvaranju kongresa govoriti e gospoa Vera Vali Beli, pjesnikinja iz Vancouvera i izrei e svoju antologijsku pjesmu Pred jamom u svibnju 1945. Govoriti e i Ivan Ott, iz Njemake, preivjeli s Bleiburga i Krinog puta. Referat e podnijeti i fra Miljenko Stoji, postulator širokobrijeških rtava. Ivan Joh Prcela, SAD podnosi referat: 70 obljetnica pokolja mojih košuana. Kongres e pozdraviti i predstavnici Parlamenta Koruške.

Oekuje se donošenje zakljuaka u kojima e se traiti zaštitu istine o Domovinskom ratu, osuuje se politizacija Haaškog suda u presudi šestorici Hrvata iz BiH, osuditi e se pokušaj uvoenja irilice u Vukovar,  neprimjereno uvoenje spolnog odgoja u školske programe i zabraniti hrvatskim aktulnim vlastima da povuku tubu za genocid protiv Srbije prem Meunarodnim sudom pravde u Haagu.

Dr Zvonimir Šeparovi
predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
Vie...
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 131 - 260 od 1223
 
Top! Top!