www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica
Srijeda, 11 Prosinac 2019
 
 
KRINI PUT NA MACELJSKOJ GORI
Vijesti
etvrtak, 14 Oujak 2013
upa Sv. Juraj urmanec, u suradnji s Društvom hrvatskih katolikih mueva i Udrugom „Macelj 1945“., u subotu 16. oujka 2013., tradicionalno pred V. korizmenu nedjelju, odrava IV. krini put „Stopama pobijenih urmanec-Ilovec-Macelj“ 

RealAudio            MP3

Molitva Krinog puta poinje u 09.00 sati na prvoj krinoj postaji – eljeznikom kolodvoru u urmancu, do kojeg su partizani u svibnju 1945. dovozili ve teško izmuene zarobljene hrvatske civile i vojnike pa ih od tuda pješice tjerali do prethodno im ve iskopanih grobnih jama u Maceljskoj gori.
Krinim postajama na mjestima pogubljenja rtava, nakon otprilike 8 km, dolazi se do posljednje 14. postaje Macelj, gdje e u crkvi Muke Isusove, Svetu Misu sluiti predvoditelj krinoga puta, mjesni upnik o. Vlado Musta.
Pred postajama i kapelicama du krinog puta hrvatskih muenika iz 1945., molit e se „Krini put Gospodina našega Isusa Krista – na spomen rtvama Krinoga puta“, koji je napisao o. Bonaventura Duda. Više o tomu govori eljko Tomaševi.
Maceljsko gorje kod Krapine je najvee do danas otkriveno stratiše sveenika, redovnika, hrvatskih civila i vojnika na podruju Republike Hrvatske.
 
Krini put razoruane hrvatske vojske i civila je zapoeo na Bleiburškom polju, gdje su ih Englezi izruili partizanima, koji su ih potom okrutno ubijali i tjerali do nebrojenih stratišta, uskraujui im hranu i vodu. 
Veliko mnoštvo Hrvata je smjerom preko Dravograda dotjerano u 60-ak km udaljeni Maribor, gdje su ih prema procjenama pobili ak do 60.000, a preostale su razvrstali u kolone krinih putova, od kojih su jednu usmjerili prema Maclju, urmancu, Krapini i sabirnim logorima u Mirkovcu i Oroslavlju. 
Prema svjedoenju zapovjednika Vojne OZNE u Krapini i jednog od glavnih osumnjienika za poinjenje zloina, partizanskog porunika Stjepana Hršaka, koje je objavljeno u listu „Nacional“, br. 27 od 24. svibnja 1996. (str. 22), ti muenici nisu ni u zagorskim logorima dobili vode ni hrane, ve su pojeli svu travu na poljani i sve liše po granama. Smrtnom kaznom se prijetilo svakomu tko bi im pokušao dobaciti komadi kruha ili dati vodu. 
Na poljani kod urmanca su bile zaustavljene prve kolone zarobljenika, a u selu je bilo i sabiralište na pilani izmeu groblja i crkve, kao i na proplanku uz šume s obje strane sela. 
Partizanski zloinci su izmuene ljude tjerali do grobnih jama iskopanih u šumama Maceljske gore, ak i na visokim vrhovima poput Ilovca, gdje su ih potom na najokrutnije naine ubijali. Nad ljudima su se iivljavali pucajui im u prepone pa ih zatrpavali u jame, još ive i u mukama. Ipak, partizani su veinu maceljskih rtava ubili sjekirama i drugim hladnim orujem. 
Zloin na Maceljskoj gori je ve u lipnju 1945., prvi zabiljeio gvardijan franjevakog samostana o. Ostijan Ostrugnaj u „Kronici Franjevakog samostana u Krapini“, i to kao „najbolniju ranu u Krapini“, „klaonicu tolikih nevinih rtava“ –stratište na gori Macelj. Zapisao je imena 11 sveenika i bogoslova i 9 redovnika franjevaca, ubijenih na mjestima Lepa Bukva, na Ilovcu i u Smiljanovoj grabi. 
Uz gvardijanovu Kroniku, za otkrivanje maceljskoga zloina je najzasluniji gospodin Fran ivinjak, koji je nakon 1990., uspio nagovoriti partizanskog vodnika i djelatnika Vojne OZNE Mladena Šafranka da za ivota otkrije mjesta mnoštvenih grobnica. 
Tako je 1992. otvorena prva jama pod oznakom „IVd“, u koju su partizanske ubojice bacile pobijene sveenike, bogoslove i civile, a potom su otvorene još 22 jame. 
U njima su pronaeni ostatci ukupno 1.163 rtve, koji su potom zbog nebrige dravnih tijela, punih 12 godina bili odloeni na Zagrebakom medicinskom fakultetu, a dostojno su na Maclju pokopani tek 22. listopada 2005. godine. Hrvatski mediji su pokop ak 1.163-oje ljudi, sramno oglasili tek kao sporednu vijest. 
Samo prema spoznajama partizana Šafranka, na Maceljskoj gori je pobijeno oko 13. 000 ljudi, ija su tijela zakopana u još 130 neotkrivenih jama. Šafranko je otkrio i imena 15 ubojica, dok se imena ostalih 45 ubojica, nije mogao sjetiti. 
Nakon objave njegova imena u listu „Nacional“ 1996., svjedok Šafranko je umro pod udnim okolnostima. 
Naknadno su na Maceljskoj gori otkrivene još 32 mnoštvene grobnice, koje još nisu otvorene.
Svjedoenja i druge dokaze o nainu i mjestima poinjenja zloina, rtvama, muiteljima i ubojicama, gospodin Fran ivinjak je objavio u knjizi „U vjeni spomen“, posveujui je svojim prijateljima i muenicima, kao trajni zapis njihove neopisive patnje i stravine smrti.
 
Primjerice, svjedoenja i prikupljeni dokazi upuuju na Stjepana Hršaka kao krvnika 20-orice sveenika i franjevca. Unato podnesenoj kaznenoj prijavi, nadlena dravna tijela nisu protiv njega pokrenula kazneni postupak pa on slobodan ivi u vili na zagrebakom Tuškancu. 
Optuenom Hršaku je javnu zaštitniku podršku osobno pruao i bivši predsjednik Stipe Mesi, jednako kao i 2011. uhienom Josipu Boljkovcu, dok je istodobno, zajedno s tzv. „antifašistima“, zagovarao progon hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hinei jednak odnos prema zloinu. 
Svjedoenja o Ivanu Fiziru kao o najpismenijem istraitelju Civilne OZNE, nakon ijeg ispitivanja su ljudi odvoeni u smrt, zanimljiva su zbog znakovitosti društvenog stanja 1993., kada je u slobodnoj Hrvatskoj, Fizir postao gradonaelnik Krapine.

Za partizanske zloine na Maceljskoj gori, koji su strašni po mnoštvenosti i nainima ubijanja rtava, do današnjega dana nije nitko odgovarao.

Meutim, nedugo nakon objave knjige „U vjeni spomen“ 1998., i njezin autor Fran ivinjak je naen mrtav u svom stanu u Zagrebu.

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio eljko Tomaševi, lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva

Udruga „Macelj 1945“ je za sve koji ele hodoastiti na Krini put na Maceljsku goru, osigurala prijevoz iz Zagreba, s polaskom u 7.30 sati ispred Koncertne dvorane „Vatroslav Lisinski“, za koji se potrebno predbiljeiti gosp. Damiru Borovaku, na broj
mob. 091-2539039
 
NEKANJENI ZLOINI
Vijesti
etvrtak, 14 Oujak 2013
http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03/13/neka%C5%BEnjeni_zlo%C4%8Dini/cro-672993

Kad se ve zna datum izbora hrvatskih predstavnika za lanove europskog parlamenta nakon 1. srpnja ove godine, Katoliki tjednik "Glas Koncila" u komentaru najnovijeg broja ocjenjuje da je posljedica antihrvatske politike sve bre propadanje hrvatskih sela, depopulacija itavih podruja i sadašnja gospodarska kriza s prateim osiromašenjem sve širih krugova hrvatskoga stanovništva. Pritom Mikleni istie da je u prvome redu za to odgovorna vlada i pojedina ministarstva jer ne vode jasnu dravnu politiku interesa hrvatskih graana da osobito na gospodarskim podrujima ouvaju i zajame odrivost i razvitak". Stoga je opravdano pitanje je li i koliko Hrvatska spremna za Europsku uniju i koliko e nas to koštati, premda se istie da e moi dospjeti do potrebnih fondova, ali se ne spominje koliko e Hrvatska tim fondovima morati pridonijeti.
Komentirajui danas u subotu prikazan film na Hrt-u o Zvonimiru i Julienne Buši, Ivica Šola u Glasu Slavonije meu ostalim piše: Kod Bušia teror nije bio sredstvo ni svrha pothvata u koji su se upustili. Sve je bilo zamišljeno kao neka vrsta 'performansa', odnosno skretanja pozornosti na sustavni terorizam jedne totalitarne drave (SFRJ), drave iji je terorizam prema neistomišljenicima od 1945. pa nadalje, do danas ostao nekanjen.
 
To je bio sustavni dravni terorizam koji je, u Jugoslaviji i emigraciji, ubijao, proganjao i zatvarao drugaije uz prešutno odobravanja ili ignoriranje slobodarskoga svijeta u koji se naivno uzdao Buši, svijeta i drave (SAD-a) koja je Bušia osudila kao terorista, a Jugoslaviju uz pomo Miloševia do zadnjega dana odravala na ivotu, tolerirajui Miloševiev ustavno-pravni i fiziki terorizam. I da ironija bude konana, Buši je pravomono presuen i izdrao je kaznu, Miloševi nije, bezono umrijevši u strogo kontroliranom zatvoru, zakljuuje autor sa znakom upitnika.
Nama ostaje i nakon priloga koji slijedi tisuu pitanja o tome zašto se ne procesuiraju krvnici nakon drugoga svjetskoga rata i kako to da su oni koji ih raskrinkavaju umrli pod nerazjašnjenim okolnostima. Mentalitet ondašnjih progonitelja ini se da se još otima istini.
 
 
DAMIR BOROVAK: POZIV NA PREDSTAVLJANJE
Recenzije i najave knjiga
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
 
MARIJA SLIKOVI 'ZAGREPANKA GODINE' .
Vijesti
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
https://www.youtube.com/watch?v=IXf7_ITEZC8

Preporuujemo video link Oskara Šarunia

Objavljeno u 10. 03. 2013.

Predsjednici udruge 'ene u Domovinskom ratu' Mariji Sliškovi danas je na sveanoj sjednici zagrebake Gradske skupštine uruena nagrada 'Zagrepanke godine' za iznimnu potporu enama u razotkrivanju ratnog zloina silovanja ena u Domovinskom ratu. Poslije zagrebake Gradske skupštine gradonaelnik Bandi je pripremio domjenak u Dvercima. A poslije Dveraca domjenak se nastavio u prostorijama kojie su rtve srbo-etnikih silovanja dobile od grada Zagreba kao i u Vukovaru.

 
HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA DOMOVINE I DIJASPORE
Vijesti
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
Mladen Marka i Ante Gotovina proglašeni su poasnim lanovima Hrvatske akademske zajednice domovine i dijaspore na danas odranoj sveanoj sjednici u Zagrebu. Inae, za najenu Hrvatske u 2012. s najveim doprinosom za fiziko i mentalno zdravlje Hrvata priznanja HAZUD-a dobila je Karolina Vidovi Krišto. 

Osim toga, u sklopu sveanosti koja je bila u prostorijama prosvjetno-kulturne i humanitarne udruge Belot klub Velebit otvorena je izloba karikatura Otta Reisingera.
 
PREPORUUJEMO VIDEO PRILOG: SLIKA HRVATSKE
Vijesti
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
https://www.facebook.com/groups/401815653238143/permalink/438031819616526/#!/groups/401815653238143/permalink/438031819616526/

U subotu 9. oujka 2013. g. emitiran je iznimno dojmljiv dokumentarac ge Ljiljane Bunjevac Filipovi o istini o dogaajima iz 70-ih, te branom paru Julie i Zvonko Buši.

Prvi opseniji prilog na Hrvatskoj televiziji snimila je i prikazala upravo Karolina Vidovi Krišto u emisiji "Slika Hrvatske"

Objavljeno u 17. 06. 2012.
Gostovanje knjievnice Julenne Eden Buši u televizijskoj emisiji HRT-a Slika Hrvatske, 9. lipnja 2012.

 
PRAVO NA VODU NIJE LJUDSKO PRAVO?
Vijesti
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
http://www.volim-hrvatsku.hr/

Njemaki parlament je na glasovanju imao temu vlasništva voda i veina je glasovala da PRAVO NA VODU NIJE LJUDSKO PRAVO ! 



Famozni zakon o strateškim investicijama samo je dio globalnog dijabolinog plana. Vi koji imate djecu, razmislite si što im to elite i kakav im ivot elite, prihvaajui ove grozote kao "put koji nema alternativu". 

Evo kako su glasali zastupnici u Bundestagu:
299 zastupnika smatra da voda nije ljudsko pravo i glasovali ZA prodaju vode korporacijama 
75 Zastupnika nisu zainteresirani za ovu temu i uope ne glasuju
124 zastupnika nemaju mišljenje o ljudskim pravima i glasovali su suzdrano
samo 122 zastupnika glasovalo je protiv privatizacije vode.

Tko je toliko naivan ili glup da pomisli da e "ureene zemlje Eu" štiti interese hrvatskog društva, naroda i drave ? Nalazimo se u predvorju pakla, što se treba dogoditi da hrvatski narod toga postane svjestan?

Ja svim srcem Volim Hrvatsku i boriti u se do zadnjeg atoma snage protiv sotonskog plana "Eu - put bez alternative". A vi?

Roko Šiki
 
POZIV NA TRIBINU "STOPAMA MIRA" U HRVATSKOM SLOVU
Vijesti
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
 fra MILJENKO STOJI
Kard. Stepinca 14, 88 220 Široki Brijeg
tel: 039 700-325; faks: 039 700-326;
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript ; www.miljenko.info

Zagreb, 5. oujka 2013. (HKZ-Hrvatsko slovo) – U dvorani HKZ-Hrvatskog slova 14. oujka u 19.00 odrat e se tribina »Stopama mira« s temom: »fra Miljenko Stoji – Jedno djelo u zrcalu sadašnjosti«. O Stojiu kao knjievniku, teologu i novinaru govorit e Hrvoje Hitrec, dr. sc. Jure Krišto i Mate Kovaevi. Bit e takoer i govora openito o hrvatskoj knjievnosti u današnjem vremenu, komunistikim zloinima u Zagrebu i okolici, o medijima u Hrvatskoj.

Na tribini e se moi nabaviti i zadnje Stojieve knjige, kao i literatura potekla iz rada Vicepostulature postupka mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«. Ne e biti zaboravljena ni povjerenstva za obiljeavanje i ureivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraa na podruju više opina u Herceg Bosni, BiH.

Vijest o tribini priopimo i drugima. Hvala na dolasku.
 
NOVE POSTAJE KRINOG PUTA HRVATSKOG NARODA
Vijesti
Ponedjeljak, 11 Oujak 2013
http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03/10/hrvatska_je_umre%C5%BEena_kri%C5%BEnim_putovima_svoje_djece/cro-672026

Hrvatski gradovi i sela koji su se 1991. našli na putu srpskog oruanog osvajanja hrvatskih podruja, postali su svojevrsne postaje novog krinog puta hrvatskoga naroda. 

RealAudio        MP3

Jedna od takvih hrvatskih krinih postaja je i prigradsko vukovarsko naselje Sotin, smješteno uz cestu Tovarnik-Vukovar, kojom su iz smjera Šida prema Vukovaru pristizale srpske oruane horde tijekom osvajanja Hrvatskog Podunavlja, inei sustavne zloine nad Hrvatima usputnih srijemskih mjesta poput Kukujevaca, Gibarca, Šida, Tovarnika, Berka, Lovasa, Opatovca, Mohova, Šarengrada, Bapske i drugih mjesta.
Sotin se prvi put spominje 1289., u ispravi bekog Kaptola, kao utvrda Zatha, koju su nastanili Hrvati. Ve u vrijeme turskih osvajanja, mjesto se u crkvenim dokumentima i putopisima naziva današnjim hrvatskim nazivom Sotin. Sjedište je upe Svete Marije pomonice kršana, a meu vjernikim narodom je posebno poznat po štovanju udotvorne slike Gospe Sotinske, još od 1747. godine, kada su na blagdan Sv. Marka, pojave na slici Majke Boje posvjedoili dvojica franjevaca, o. Bernardin Jugovi i o. Antun Tomaševi. Više o tome govori poslušamo i glas eljka Tomaševia.
Sotin je u XX. stoljeu dva puta pretrpio velike gubitke stanovništva. Ve pred kraj II. svjetskog rata, kada je istono od Sotina bila crta tzv. „srijemskog fronta“, iz mjesta je iselila veina Nijemaca. Nakon što je mjesto zauzela jugoslavenska vojska, koja je u naravi uistinu postupala kao srpska, ubijen je i proganjan velik broj Hrvata i preostalih Nijemaca, a srušen je i mjesni Hrvatski dom. Drugi veliki gubitak stanovništva Sotin je pretrpio za vrijeme srpske okupacije 1991. godine. Zato se zloini u Sotinu, Vukovaru i Hrvatskom Podunavlju, kao i na svim hrvatskim podrujima koje su Srbi oruano zauzeli 1991., osnovano smatraju ponovljenim srpskim zloinima nad hrvatskim narodom.
U Sotinu je 1991. ivjelo 59,6% Hrvata, 28% Srba i 3,3% Maara. Unato izrazito manjinskom udjelu, Srbi su Sotin svojatali za „srpsko selo“. Prve znaajnije srpske oruane prijetnje u Sotinu su se dogodile ve u svibnju 1991., nakon srpskog pokolja 12-orice mladih hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu 02. svibnja 1991., kada su iz Šida u Sotin pristigli pripadnici tzv. „JNA“, s veim brojem tenkova i oklopnih vozila, izmišljajui potrebu stvaranja tzv. “tampon zone“ izmeu „ustaša“, kako su nazvali Hrvate i hrvatske redarstvenike, i „ugroenih“ mjesnih Srba.
Prema svjedoenjima preivjelih Sotinjana, srpske okupacijske postrojbe sastavljene od tamošnjih domaih Srba i pripadnika tzv. „JNA“, najtee zloine nad mjesnim Hrvatima su poinile izmeu 14. i 20. listopada 1991., kada su velik broj mještana nasilno odvele u logor u oblinjem selu Negoslavci koje nastanjuju Srbi, gdje su ih zlostavljali, muili i pljakali. Dio Hrvata zatoenih u logoru u Negoslavcima, potom su odvezli u logore na podruju Srbije, najviše u mjesto Begejci. Hrvate koje su ostavili ivjeti u Sotinu, srpski okupatori su drali u pritvoru ili u radnim logorima, tjerajui ih na prisilni rad i postupno ih ubijajui. 
Dana 27. prosinca 1991., ubili su 13-oro sotinskih Hrvata, a sve ostale protjerali. Tijekom srpske okupacije Sotina, ubijeno je ukupno 65 mještana, odnosno 10% stanovništva, a još uvijek se ne zna sudbina 31 osobe. Dio zemnih ostataka ubijenih sotinskih Hrvata je nakon prestanka rata pronaen u 14 grobnica na mjesnom groblju, a dio u mnoštvenoj grobnici kod Vuedolskih vinograda. Za ratni zloin poinjen u Sotinu, još nitko nije odgovarao. 
upanijski sud u Vukovaru je sudio 17-orici optuenika za ratni zloin u Sotinu, od kojih su tek dvojica optuenika, ivko Opai i Milan Bjedov, bili dostupni sudu. Obojica su, jednako kao i ostalih 14-ero optuenika, osloboeni zbog nedostatka dokaza, a osuen je jedino sudu nedostupni eljko Mijakovi, koji slobodno ivi u Srbiji. S kakvom je ozbiljnošu pripremana optunica, svjedoi podatak da je jedna optuena osoba ve bila pokojna.
Obiljeavajui Dan sjeanja na rtve srpskog zloina u Sotinu svakog 14-og listopada, rodbina ubijenih i nestalih upuuje poruku da se ne e umoriti u traenju istine i zadovoljštine za patnje i stradanja nevinih rtava, pitajui se, hoe li zbog neuinkovitosti nadlenih hrvatskih dravnih tijela, morati ekati još dvadesetak godina da bi barem pronašli zemne ostatke svojih najmilijih. U mjestu ivui Srbi, u pravilu otklanjanju svako znanje o ubijenima i nestalima, odnosno i o samom poinjenju zloina. 
Tuiteljstvo za ratne zloine Srbije, tek je 04. veljae 2013., naredilo provoenje istrage protiv arka Miloševia i Dragana Lonara, zbog sumnje da su 27. prosinca 1991., na nepoznato mjesto odvezli pa ubili 16-ero hrvatskih civila iz Sotina. Zloine poinjene u Sotinu i drugim hrvatskim podunavskim mjestima, zbog njihove naravi nije mogue i prihvatljivo oznaiti tek kao zloine pojedinaca, kako se to esto pokušavalo predstaviti. Pojedinci nisu mogli provesti takvo sustavno etniko išenje, pravi genocid nad Hrvatima toga podruja, ukljuujui uništenje njihove baštine. 
Pojedinci nisu mogli osnovati i upravljati tolikim brojem logora na hrvatskom okupiranom podruju i u Srbiji, u kojima su zarobljenike i civile sustavno zlostavljali, muili i ubijali. Pojedinci nisu mogli proizvesti ni tolike mnoštvene grobnice i do današnjega dana ih tako uspješno skrivati, kao što pojedinano nisu mogli provoditi uvedene rasistike mjere, pljake i druge oblike zloina nad civilnim stanovništvom.
Sustavnost i opseg poinjenih ratnih zloina koje su poinile srpske oruane postrojbe u Hrvatskom Podunavlju, nedvojbeno je plod unaprijed smišljenih i pripremljenih oblika i naina zatiranja drugih naroda i tragova njihova postojanja na podrujima koje su Srbi, u sklopu ostvarivanja srpske nacionalne politike, bili odluili uiniti srpskima.
To potvruje i izostanak iskrenog kajanja tamošnjih mjesnih Srba i drave Srbije za poinjene zloine i razaranje Hrvatske, izostanak osjeaja obveze pomaganja u otkrivanju sudbine nestalih osoba, pronalasku zloinaca, kao i za pravinu nadoknadu ratne štete. Tim više je razumljivo ogorenje i protivljenje hrvatske javnosti, uvoenju irilinog pisma u javnu uporabu u gradu Vukovaru, kojemu je Sotin prigradski dio, a koje se trai na osnovi dokazano spornog udjela Srba u broju stanovništva, uz providna politikantska obrazloenja i bez ikakvog moralnog i etikog obzira prema veliini vukovarske rtve i teini u njemu poinjenih zloina genocida i urbocida. 
irilica je za vrijeme srpske okupacije Vukovara, nesumnjivo bila uvedena kao jedan od oblika i javnih znakova nasilnog posrbljivanja Vukovara. Zato sadašnji zahtjevi za njezinim uvoenjem, stvaraju opravdane sumnje, da istinski razlozi i svrha njezina uvoenja ne izviru iz objektivnih potreba mjesnih Srba za ouvanjem narodnog identiteta ili njegove bilo kakve ugroze, nego radi mirnodopskih postignua koja se nisu uspjela ostvariti ratom, a koja su osmišljena tzv. „novim srpskim memorandumom“.

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio eljko Tomaševi,
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
VEERNJI LIST: BRANITELJI UMIRU SA 50 GODINA
Vijesti
Nedjelja, 10 Oujak 2013
http://www.vecernji.hr/vijesti/branitelji-umiru-sa-50-godina-to-posljedica-tumora-clanak-521697

STUDIJA O SMRTNOSTI - Ministarstvo branitelja završilo drugu fazu znanstveno-istraivakog projekta

Branitelji umiru sa 50 godina, i to od posljedica tumora

Cilj istraivanja su sustavni sistematski pregledi za sve hrvatske branitelje

Piše: Renata Rašovi/VLM

Nakon alarmantnih rezultata prve u nizu od ukupno tri studije – one o samoubojstvima koja je pokazala da si najviše branitelja oduzme ivot u predizborno vrijeme – Ministarstvo branitelja okonalo je rad na drugoj studiji koja se bavila smrtnošu. Bavei se usporeivanjem i utvrivanjem smrtnosti hrvatskih branitelja u odnosu prema opoj populaciji, ovo je istraivanje, koje je obuhvatilo vremensko razdoblje od 1998. do 2010., pokazalo da, u prosjeku, branitelji umiru u dobi od 50,9 godina, i to od tumora. Njih više od osam tisua!

Upravo taj podatak branitelje razlikuje od ostale populacije u Hrvatskoj koja ponajviše umire zbog sranih i modanih udara, tumai Nevenka Beni, pomonica ministra branitelja.

Stop pretpostavkama

– Osim od posljedica tumora, primarnog uzroka smrtnosti u toj populaciji, branitelji naješe umiru i od bolesti cirkulacijskog sustava, njih gotovo 7000, a potom i od ozljeda, trovanja i bolesti probavnog sustava – kae Nevenka Beni, dodajui kako je studiju, analizom podataka za svakog od 501.701 branitelja, omoguila nedavna objava Registra branitelja, uz razmjenu podataka s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i strunjacima s Medicinskog fakulteta.

Branitelji, nadalje, umiru od bolesti dišnih puteva, duševnih poremeaja i poremeaja ponašanja, bolesti ivanog sustava, endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, zaraznih i parazitarnih bolesti te bolesti krvi i krvotvornog sustava.

– Za nas su ti rezultati znaajni zato što smo dosad bili voeni samo pretpostavkama i nagaanjima, a sada e nam olakšati daljnji rad s braniteljima te planiranje adekvatne prevencije njihovih bolesti – kae Nevenka Beni, koja otkriva da je Ministarstvo branitelja ve krenulo u novu fazu tog znanstveno-istraivakog projekta koje e u fokusu interesa imati obolijevanje hrvatskih branitelja.

Povezanost sa stresom

– Kad dobijemo te rezultate, kad doznamo od ega sve branitelji boluju, koliko dugo se lijee, koje terapije uzimaju, bit emo blii spoznaji u kojoj se ivotnoj dobi javljaju te bolesti i imati potpunu sliku o zdravlju naših branitelja. Tada emo krenuti prema našem primarnom cilju, zbog kojeg smo i provodili ove studije. Rije je o sustavnom provoenju sistematskih pregleda za branitelje – kae Nevenka Beni.

Naime, Ministarstvo ve priprema natjeaje za zdravstvene ustanove diljem Hrvatske, s ciljem da se unaprijedi zdravstvena skrb za branitelje u svakoj upaniji.

– Ve su sada osigurana sredstava za sistematske preglede 587 branitelja, koji e biti pregledani do rujna, kada kree nova, još brojnija grupa branitelja – kae pomonica ministra, koju pitamo otkriva li studija o smrtnosti meu braniteljima i povezanost tako velike koliine tumora sa stresom koji su branitelji proivjeli tijekom rata.

– Taj odgovor tek emo imati nakon što dobijemo rezultate predstojee studije o oboljenjima, a vjerujemo da e ti rezultati zainteresirati i medicinsku javnost da se pozabavi tim vanim pitanjem – zakljuila je pomonica ministra.

Naješi uzroci smrtnosti branitelja

Bolest (broj umrlih)

Bolesti genitourinarnog sustava (114)

Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (237)

Zarazne i parazitarne bolesti (264)

Bolesti ivanog sustava (290)

Duševni poremeaji i poremeaji ponašanja (513)

Bolesti dišnog sustava (534)

Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (1708)

Bolesti probavnog sustava (2279)

Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (3000)

Bolesti cirkulacijskog sustava (6923)

Tumori (8093)

 
ELJKO TOMAEVI O SRPSKOJ NACIONALNOJ POLITICI I SRPSKIM ZLOINIMA U OPINI ERDUT
Vijesti
Subota, 09 Oujak 2013
http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03/03/%C5%BEeljko_toma%C5%A1evi%C4%87_o_srpskoj_nacionalnoj_politici_i_srpskim_zlo%C4%8Dinima_/cro-670017


eljko Tomaševi o srpskoj nacionalnoj politici i srpskim zloinima u opini Erdut u Hrvatskom Podunavlju

 injenini pokazatelji o uincima srpskih zloina poinjenih u osvajanju hrvatskih narodnih i dravnih podruja, upuuju na oevidno ostvarivanje dugorone srpske nacionalne politike, kojoj je velikosrpstvo ve due od dva stoljea ishodište, a etniki ista „Velika Srbija“ eljeno postignue. Na takav zakljuak upuuju i podatci o promjeni demografskog stanja u Hrvatskom Podunavlju u razdoblju od 1991-1995., kao i narav ratnih zloina koje su pobunjeni Srbi poinili u mjestima Opine Erdut. 
Hrvatsko Podunavlje obuhvaa hrvatsko dravno podruje istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Prema popisu iz 1991., na tom podruju je ivjelo 194.000 stanovnika, od ega 45% Hrvata, 35% Srba i 20% pripadnika drugih naroda. Nakon što su 1991. zapoeli s oruanom pobunom protiv hrvatske drave, Srbi su nad Hrvatima i pripadnicima drugih tamošnjih naroda poinili zloin tzv. „etnikog išenja“ ili genocida, takvih razmjera da su Hrvatsko Podunavlje ve potkraj 1995. nastanjivali gotovo iskljuivo Srbi, njih oko 120-150.000, od kojih su oko 50.000 bili Srbi iz zapadne Slavonije i tzv. „Krajine“, koji su izbjegli pred hrvatskim vojno-redarstvenim akcijama „Bljesak“ i „Oluja“. 
RealAudio       MP3
Opina Erdut svojim junim dijelom granii s prigradskim podrujem grada Vukovara, a pripadaju joj mjesta Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut. Srpski pobunjenici su ve 02. travnja 1991. postavili prve cestovne barikade na cestama koje spajaju Vukovar s Vinkovcima, Osijekom i Daljem, a tzv. „Srpsko nacionalno vijee“ je proglasilo pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. 
Tisue hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta su bile prisiljene izbjei pred srpskim oruanim postrojbama. Pobunjeni Srbi su do temelja srušili Marijansko Svetište Majke Boje od Utoišta u Aljmašu, kao i katolike crkve Svetog Josipa u Dalju i Svih Svetih u Erdutu. Najstrašnija muenja i mnoštvena ubojstva Hrvata, Srbi su poinili u mjestu Dalj, smještenom na obali Dunava, u blizini uša Drave u Dunav.
Dana 01. kolovoza 1991., pobunjeni Srbi su uz pomo tzv. „JNA“ i uz izriitu prethodnu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika hrvatske policije i ZNG-e, napali zgradu Policijske postaje Dalj, u kojoj su se nalazili hrvatski policajci, pripadnici Zbora narodne garde i civilne zaštite. Nakon desetosatne oruane opsade, tijekom koje su unato izvješenoj bijeloj zastavi, po zgradi pucali i iz tenkova i drugih oklopnih vozila, Srbi su zauzeli postaju pa odmah zapoeli s muenjima i ubojstvima svih branitelja koje nisu ubili tijekom napada. Muki su masakrirali i ubili 39 hrvatskih branitelja, 20 policajaca, 15 pripadnika ZNG-e i etiri pripadnika Civilne zaštite. 
Osim njih, ubili su i hrvatskog novinara Stjepana Penia, kojemu je tijelo pronaeno 17. kolovoza 1991. godine. 
U rujnu 1991. uhitili su vei broj hrvatskih civila i priveli ih u zgradu Policijske postaje, gdje su nakon muenja i ispitivanja ubili 11 ljudi. Potom su dana 04. listopada 1991. pripadnici Teritorijalne obrane tzv „SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema“, ušli u zgradu policije u kojoj su bili zatoeni hrvatski civili pa muki pobili njih 28.
Tzv. „JNA“ je tijekom oruanog razaranja Vukovara, u Dalj dovozila zarobljene vukovarske branitelje i predavala ih tamošnjoj „Srpskoj teritorijalnoj obrani“, koja ih je nakon stravinih muenja i masakriranja, ubila najmanje 34. 
Procjenjuje se da su od 01. kolovoza do prosinca 1991., Srbi u Dalju muki pobili 139 ljudi. Tijela ubijenih hrvatskih civila, dijelom su spalili, dijelom bacili u mnoštvenu grobnicu u selu elije, na farmi Lovas i na katolikom groblju u Dalju, a dijelom ih bacili u Dunav. 

Patnje koje su prije smrti trpjeli zatoeni hrvatski civili u Dalju, rijeima je nemogue predoiti, a oblike i naine muenja, masakriranja, silovanja i ubijanja koja su nad njima inili pobunjeni Srbi, tek se vjernikom pobonošu mogu pojmiti kao zlodjela koja ine samo ona stvorenja u ljudskom obliju, koja su pod potpunim opsjednuem sotone. 

Jedna od pripadnica Civilne zaštite, koja je zarobljena u Vukovaru pa dovezena u zatoeniki logor u Dalju, u svojem iskazu pohranjenom u pismohrani Hrvatskog informativnog centra pod brojem 6., svjedoi: „...ja sam bila zarobljena 17. XI. 1991. godine u Vukovaru, kod bolnice. U onim momentima nisam mogla prepoznati nikoga. Kupili su nas u maricu. Bilo je više jugovojske, ali ne toliko jugovojske koliko etnike, onih s kokardama. U to mjesec i pol dana, meni su svašta radili. I silovali, i tukli, batine smo stalno dobivali, nisu nam dali jesti. On je meni kombinirkama izvadio etiri zuba, on, taj etnik Nedjeljko Pei. Silovali su me par njih pored njega. Jednoj eni su odrezali dojku. Ime joj je Marija, a prezime ne znam. Sa mnom je bila u daljskom logoru i gospoa ura, od Mirka, onda Manda Vukuši, nazvana snajperistkinja. Od te djevojke su radili svašta, ona je bila šezdesetšesto godište. Djecu od deset, dvanaest godina su isto silovali. Bili Jovan je isto radio velika zla. Radio je u veterinarskoj stanici u Osijeku. On je bio s veterinarima. Na filmu, ako ste ga gledali, su prikazani deki koji su strojeni. Taj je radio ta zlodjela, vadio dekima spolni organ i gurao u usta da pojedu. Njegova majka je bila moja susjeda u Osijeku, ta Bili Olga. Prepoznala sam njih dosta. Bio je s njima i Marko Pei. To je sin od tog Peia. Jedan mu je sin poginuo. Bio je na Mitnici. Zvao se Duško Pei. Taj je ubijen, poginuo je prije nego sam ja došla u logor u Dalju. Ne znam što je on radio, a brat mu je radio zlodjela, taj Marko. Unakazivao je ljude, vadio im oi, izvan logora, inio je to onima kojih bi se doepao – kao divlje make kada se doepaju plijena. Bio je i jedan Savo Vilus iz Dalja, roeni Srbin, onda Noda Jovan, isto iz Dalja. On je bio glavni etniki voa. Zatim mesar u njegovoj mesnici je strojio ljude. Kada su zatvorili ljude kod kina 19. i 20. studenoga, došla su dva autobusa iz Vukovara ena i muškaraca koje su u kuu tog Lalia zatvorili. ore i Nikola Lali su bili vlasnici te mesnice.“ 

Za takve strašne zloine koje su pobunjeni Srbi poinili u Dalju, nitko nije bio osuen sve do lipnja 2012., kada je na kaznu zatvora od pet godina pravomono osuen edo Jovi, i to zbog nesprjeavanja poinjenja zloina. 
Pred upanijskim sudom u Osijeku je u tek u svibnju 2010. podignuta optunica protiv pukovnika tzv. „JNA“ Enesa Tase, zbog ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, a u studenom 2011. protiv Ljubinka R. i Vojislava G. iz Dalja, koje se tereti da su u kolovozu 1991. ušli u jednu obiteljsku kuu, svezali ruke i stavili no pod grlo ocu pa natjerali njega, suprugu i djecu, ker od 13 godina i sina od 10 godina, da gledaju silovanje svoje 20-godišnje keri i sestre.
Za zloine u Dalju se pred Haaškim sudom tereti i nedavno uhieni dunosnik srpskih okupacijskih vlasti Goran Hadi, a poimenino prijavljeni zloinci i danas mirno ive u Dalju i Hrvatskom Podunavlju. 

I bez osude zloinaca i zadovoljštine rtvama, Srbi su u Dalju ve 2009. postavili iriline javne natpise, a u ovom vremenu 2013., susjedni Grad muenik Vukovar, ponovno postaje najbolnija hrvatska rana.

Unato moralno osnovanom protivljenju hrvatskih branitelja i šire hrvatske javnosti uvoenju dvojezinosti i irilice u Vukovaru, kao i injeninim dokazima koji potvruju netonost podatka o udjelu Srba u stanovništvu Vukovara, Predsjednik Vlade RH Zoran Milanovi je 28. veljae 2013. hrvatskim braniteljima poruio da prestanu prijetiti i pokau velikodušnost pobjednika. 

Zar hrvatski branitelji, stradalnici i prognanici, koji su se vratili ivjeti u Vukovar i Hrvatsko Podunavlje, ve svojim suivotom s neosuenim zloincima, sa svojim muiteljima, silovateljima i ubojicama njihovih najmilijih, nisu iskazali najveu ljudsku i pobjedniku velikodušnost? 
Tko je po mjerilima ovoga svijeta, u takvom suivotu pobjednik, a tko poraeni? 

Gdje je pritom izostao poziv na velikodušnost Srbima iz Vukovara i okolice, koji se mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja valjda osjeaju poraeni, pa zato do današnjeg dana ne ele sudjelovati ni u vukovarskim i drugim spomen obiljeavanjima, ime bi iskazali barem suosjeanje i poštovanje prema tolikim rtvama Hrvata i drugih naroda, kad ve ne ele pomoi u pronalaenju grobišta ubijenih i nasilno odvedenih stanovnika Vukovara? 
Štoviše, neprestano se obešašuje svetost grobišta i spomenika rtava, poput nedavnog barbarskog skrnavljenja spomen ploe na mjestu mnoštvene grobnice na farmi Lovas izmeu Borova Sela i Dalja. 

Gdje se izgubila tolika velikodušnost hrvatskih vlasti prema tim istim pobjednicima, kada se hrvatske branitelje progonilo, isporuivalo stranim sudištima i osuivalo na teške kazne na temelju iskaza lanih ili naruenih svjedoka ili krivotvorenja podataka, kada se najtee stradalnike proglašavalo lanim braniteljima, a potom ih se objavom Registra branitelja, sve izloilo javnom linu i ivotnoj ugrozi, umjesto da mogue nezakonitosti u Registru utvruju za to nadlena dravna tijela, kako se to ini u svim ostalim podrujima ivota.

Izostanak svake elje hrvatskih vlasti za proglašenjem Grada Vukovara spomen podrujem i odgovarajuim izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i drugih posebnih propisa, kojim izmjenama bi se njihova primjena na takvim spomen podrujima ostvarivala u posebnom postupku i u oblicima koji bi onemoguili bilo kakvu ugrozu asti rtava i osjeaja ljudi, ne upuuje na velikodušnost vlasti, ve na druge razloge njihove podlonosti i ovisnosti prema mirnom reintegracijom poraenim Srbima, ime je stvoreno novo izvorište sadašnjeg društvenog sukoba koje u budunosti moe prouzroiti i tee ugroze i nesree. 

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio eljko Tomaševi, lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva

Opirnije...
 
BISKUP KOI POZVAO NA MOLITVU ZA BRANITELJA SUNJE
Vijesti
Subota, 09 Oujak 2013
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/80777-biskup-kosic-pozvao-na-molitvu-za-branitelja-sunje-generala-praljka-i-petoricu-sunarodnjaka-iz-bih.html

Biskup Koši pozvao na molitvu za branitelja Sunje generala Praljka i petoricu sunarodnjaka iz BiH

Presuda generalu Slobodanu Praljku i petorici optuenih bosanskohercegovakih Hrvata mogla bi biti izreena ovog proljea, a sisaki biskup Vlado Koši ve je pozvao sveenike da ujedine vjernike u molitve kako bi branitelj Sunje i naši Hrvati iz BiH bili osloboeni. General Praljak nalazi se u haaškom pritvoru od kraja prošle godine, a ondje je otišao na vlastiti zahtjev jer ga je Haaški sud prozvao da bi mogao pobjei nakon što su odredili da sam mora snositi troškove obrane u iznosu 3,3 milijuna kuna.

Sisaki biskup Vlado Koši uputio je otvoreno pismo sveenicima kojim ih poziva da ujedine vjernike u molitvi za oslobaajuu presudu generalu Slobodanu Praljku, branitelju Sunje, ali i za svu šestoricu optuenih bosanskohercegovakih Hrvata za koje tuiteljstvo trai kaznu od ukupno 220 godina zatvora. Najveim procesom pred Haaškim sudom obuhvaeni su nekadašnji elnici bosanskih Hrvata i Herceg Bosne, zapovjednici HVO-a general Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin ori, šef Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Puši i ministar obrane Bruno Stoji. Biskup Koši na internetskoj stranici biskupije napisao je slijedeu poruku sveenicima:

"Preasni/veleasni gospodine!

Molim Vas da u nedjelju, 10. oujka pozovete vjernike na molitvu i post za naše sunarodnjake iz Bosne i Hercegovine koji su optueni na meunarodnom sudu u Den Haagu. Oni ekaju presudu ovog proljea. Meu njima je i branitelj naše Sunje, general Slobodan Praljak. Optunica ne tereti samo njih osobno nego i našu domovinu, Republiku Hrvatsku, stoga je vano da se ujedinimo svi u molitvi dobrom Bogu da presuda bude pravedna.

Sv. Pavao nas potie – i tome se pridruujem i ja ovim poticajem svima vama, dragi moji vjernici: „Preporuujem prije svega da se obavljaju prošnje, molitve, molbenice i zahvalnice za sve ljude, za sve koji su na vlasti da provodimo miran i spokojan ivot u svoj bogoljubnosti i ozbiljnosti.“ (1 Tim 2,1-2)

Pozdrav i svako dobro od Gospodina."

Iako se još ne zna toan datum izricanja presude šestorici bosanskohercegovakih Hrvata, oekuje se da e to biti negdje ovog proljea. Zadnja rasprava odrana je prije tono dvije godine, 2. oujka 2011. - Onima koji ekaju to se ini dugo, ali rije je o jednom od najveih predmeta u povijesti suenja za ratne zloine, i po broju raspravnih dana, i po broju dokumenata i po broju optubi - objasnila je Praljkova odvjetnica Nika Pinter. Ona istie da je obrana za svu šestoricu optuenih traila oslobaajuu presudu. No, kako smo na to ve navikli, vrlo je lako mogue da e optueni prvostupanjskom presudom biti osueni te da e se cijeli postupak otegnuti u albenom postupku.

General Slobodan Praljak nalazi se u haaškom pritvoru od kraja prošle godine i to na vlastiti zahtjev jer mu je Haaški sud odredilo kuni pritvor zbog, kako su obrazloili, opasnosti od bijega nakon što su odluili da sam mora snositi troškove svoje obrane i to u iznosu od 3,3 milijuna eura.

- General Praljak tada je sam odluio otii u Haaški pritvor jer je rekao da ne eli da ga itko sumnjii da bi mogao pobjei - rekla je njegova odvjetnica Nika Pinter za Dnevno.hr. Na odluku da sam mora snositi troškove obrane, Praljkova obrana je uloila albu. Odvjetnica Nika Pinter kae da je sud o tome moe li ili ne sam plaati svoju obranu odluivao punih sedam godina, da bi na kraju odluili da si Praljak moe sam platiti iznos od ak 3,3 milijuna eura. - Nema toga tko si sam moe platiti obranu pred Haaškim sudom - kae na to odvjetnica Pinter koju je, kao i njezina kolegu Boidara Kovaia, za Praljkovu braniteljicu imenovalo sudsko vijee suda.

Autor: O.G. Photo: ICTY
 
PREPORUUJEMO PJESMU: SJEANJE NA IVANA BURIKA
Vijesti
Subota, 09 Oujak 2013
http://vimeo.com/61374654

Pjesma o mueniku Ivanu Buriku u emisiji HRT-a „Dobro jutro, Hrvatska“

Pjesma "Sjeanje na Ivana Burika ", koja je nastala u produkciji udruge „Dr. Ante Starevi iz Tovarnika“, zagrebaka klapa Levanda premijerno je izvela pjesmu u emisiji HRT- a Dobro jutro, Hrvatska.

Pjesma je nastala 2011. godine  povodom dvadesete obljetnice muenike smrti tovarnikog upnika Ivana Burika, koji je muki ubijen 8. listopada 1991. godine u upnoj kui, a ekshumiran iz masovne grobnice i pokopan 31. sijenja 1998. godine sa svojim upljanima, koji su, kao i on, ubijeni iz mrnje tijekom srbijanske agresije i okupacije Tovarnika.

Tekst za pjesmu napisala je Biljana Barkovi,
uglazbio Zoran Goman,
aranman potpisuje Toni Eterovi,
a pjesmu izvodi klapa Levanda.
 
ZAGREPANKA GODINE ZA BOLJU HRVATSKU
Vijesti
Subota, 09 Oujak 2013
Tekst i slike: Damir Borovak

Zagreb; 08. oujka 2013. – Danas je u Starogradskoj vijenici na Gornjem gradu u Zagrebu gi Mariji Sliškovi dodijeljena nagrada Zagrepanka godine koja se svake godine uruuje najzaslunijoj enskoj osobi za posebne zasluge u proteklom razdoblju. Doista ove godine ta je nagrada stigla u prave ruke. U popunjenoj dvorani, uz gradonaelnika Zagreba Milana Bandia i predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardia, te ministra branitelja Predraga Matia i ministra zdravstva Rajka Ostojia, nazoili su i drugi ugledni gosti kao bivši ministar vanjskih poslova i danas predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparovi, zatim postulator proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, prvi veleposlanik u Vatikanu prof. Ive Livljani, borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang, autorica pisma prve mirovne inicijative Višnja Milas Matutinovi, uz mnogobrojne druge ene i stradalnice, posebice iz grada Vukovara.



Marija Sliškovi je od devedesetih aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt "ene u Domovinskom ratu" kojim prikuplja izuzetno vrijedna svjedoanstva ena o proivljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedoanstava tih hrabrih ena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih ena u knjizi "Sunica". To je istovremeno i nagrada svim hrabrim enama o kojima je i rije u knjizi „Sunica“, reeno je to i danas pri dodjeli nagrade. Najznaajnije ipak je to, da je Marija Sliškovi pruila iznimnu potporu enama u razotkrivanju prešuenoga ratnog zloina silovanja ena u Domovinskom ratu i omoguila im da nakon dvadeset godina šutnje o proivljenim torturama javno progovore. "Javnost ih je poduprla i institucionalno su osigurani preduvjeti da im se prizna status rtve i da se pokrenu procesi protiv poinitelja zloina. Zahvaljujui velikom zalaganju Marije Sliškovi, Hrvatska e uskoro prva imati zakonski okvir za stjecanje statusa rtve ratnog zloina silovanja i prava na materijalnu naknadu za proivljene traume i ratna stradanja", istaknuto je danas pri dodjeli nagrade.



U svom govoru nagraena Marija Sliškovi, uz zahvalu svojoj obitelji koja joj je dala posebnu potporu u svim tim godinama dokazivanja istine, rekla je meu inim: "Teško je bilo doi do ovog dana i priznanja, na kojeg u trenucima kada se otvarao prešueni ratni zloin nisam ni pomislila. Dodjela bilo kakve nagrade nije bila ni u primisli u trenucima košmara i uasa isprianih svjedoanstava. (...) Zapoeti program psihološke potpore enama, prvi organizirani, proveli smo sistematskim pregledima nad 23 ene i imamo uvid u njihovo zdravstveno stanje. Duboko vjerujem da emo do kraja godine imati i zakon za rtve iz kojeg e konano biti regulirana prava rtava. (...) Sve je provedeno uz zadravanje potpunog dostojanstva rtve, nismo vikale, ni izlazile na ulicu. Od prvog dana sam traila da ne upadnemo u zamku prikupljanja humanitarne pomoi, izljeva plakanja i kukanja. Izreka "jadne ene" odmah sam preokrenula, u "hrabre i snane ene", jer su podnijele zloin i prešuivanje društva. A jadni su oni koji su ih prešuivali, a znali su što im se dogodilo. Za ostvareno zahvaljujem Bogu, što mi je dao ovaj zadatak, ništa više i ništa snanije nisam mogla uiniti."



Na kraju je gospoa Sliškovi zakljuila: "Svi zajedno uinili smo Hrvatsku boljom. Tome su svakako najviše doprinijele ene rtve koje su pronašle snage još jednom o svemu govoriti" i zatim je predala rije gi Evi Penavi iz Berka, koja je u Drugom svjetskom ratu izgubila 7 lanova iz svoje obitelji, a u srpskoj agresiji u Domovinskom ratu ak 17-tero lanova obitelji te posvjedoila svu strahotu dugogodišnjih stradanja i prešuivanja zloina u Hrvatskoj. Gospoa Penavi svojim je nastupom izmamila suze i gromoglasan pljesak podrške svih okupljenih.



Svakako, ova je nagrada priznanje svim enama maltretiranim i poniavanim u velikosrpskoj agresiji i velikom zlu koji su naalost politika, razne tzv. civilne udruge i reimski mediji uporno prešuivali te nisu eljeli taj strašan sramotni ratni zloin prepoznati u 23 minule godine. To je konano prekinula jedna uporna i odvana ena - Marija Sliškovi, od danas zaslueno Zagrepanka godine.
 
POSJET HRVATSKOJ KROVNOJ UDRUZI SALZBURG
Iz obzora predsjednika
Srijeda, 06 Oujak 2013

Prilikom posjeta Salzburgu u kojem je odrana sveana godišnja sjednica Europske akademije znanosti i umjetnosti 2. oujka 2013. na kojoj su Ivo Josipovi, Boris Pahor, predsjednik Slovenije i Vladimir Putin, predsjednik Ruske Republike izabrani kao zaštitnici te akademije, odran je i susret sa predstavnicima velike brojne zajednice Hrvata u Salzburgu (ima ih više od 13.000).





Na slici  (s lijeva na desno) dr. Zlatko Dobranovi, predsjednik Krovne organizacije Hrvata u Austriji,
fra Zlatko Špehar, upnik Hrvatske katolike misije u Salzburgu, predsjednik Ivo Josipovi i
predsjednik Zvonimir Šeparovi, lan Europske akademije znanosti i umjetnosti


 
Predsjednik Republike Hrvatske u Salzburgu
Vijesti
Srijeda, 06 Oujak 2013

http://hku.hkz-salzburg.net/

Preporuujemo

Prof. dr. Ivo Josipovi 01. je oujka 2013. posjetio hrvatsku zajednicu u Salzburgu - hrvatski: Solnogradu. U pratnji svojih suradnika, hrvatskoga veleposlanika u Republici Austriji gospodina Gordana Bokote i njegovih suradnika, te u društvu prof. dr. Zvonimira Šeparovia, predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva i lana Europske akademije znanosti i umjetnosti, zadrao se u duem razgovoru s lanovima naše udruge i gostima.

http://www.predsjednik.hr/02032013-

Preporuujemo

2 veljae 2013 - Salzburg

Predsjednik Josipovi proglašen "zaštitnikom" Europske akademije zananosti i umjetnosti

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi proglašen je u Salzburgu "zaštitnikom" Europske akademije znanosti i umjetnosti, a rije je o tituli koju ta ugledna znanstvena ustanova dodjeljuje politiarima koji podupiru europsku ideju i suradnju unutar Starog kontinenta.
Predsjednik Josipovi je prvi hrvatski predsjednik koji je dobio to priznanje što ga dodjeljuje akademija osnovana 1990. koja ima 1500 lanova, znanstvenika i istraivaa, filozofa i umjetnika iz cijeloga svijeta, meu kojima je 28 dobitnika Nobelove nagrade, kao i papa u odlasku Benedikt XVI.
"Ovo je veliko priznanje meni osobno i potvrda svih napora koje je Hrvatska prošla od neovisnosti do danas", rekao je hrvatski predsjednik na sveanoj plenarnoj sjednici akademije.
 
PORTSKA PARANOJA U HRVATSKOJ
Vijesti
Utorak, 05 Oujak 2013
Piše: Rudi Tomi

Reimski mediji u Republici Hrvatskoj dovele su ljude, odnosno graane do ludila zbog nogometne utakmice reprezentacija Hrvatske i Srbije koja e se 22. oujka 2013. godine odigrati u Zagrebu u kvalifikacijama  Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu 2014. godine. Pod naslovima: ''Utakmica godine'', ili ''Utakmica stoljea'' mjesecima se reklamira u medijima s najprovokativnijim naslovnicama: ''Svi ele na Srbiju'', ''Kako odmah 'namirisati' Srbina''? (jutarnji.hr), ''Smije li uope Srbija zabiti gol u Zagrebu?'' (veernji.hr) I još bezbroj dugih naslova s kojima ne bismo htjeli zamarati itateljstvo jer su ve prezasieni vulgarnim ''urnalistikim'' izazovima zlobnih i dobro plaenih kolumnista i autora u elektronskim i tiskovnim priopavanja.

UEFA je zabrinuta zbog nasilja na utakmicama hrvatskih klubova, što je ponukalo predsjednika Uefe Michel Platinia da pošalje pismo premijeru Zoranu Milanoviu kako Vlada da pomogne u rješavanju problema s huliganima na hrvatskim športskim stadionima. Platini je dobro upuen da su problemi tek posljedice uzroka koje upravo treba traiti u Milanovievoj. Hrvatskom je narodu zabranjeno isticanje vidljivih oblika manifestiranja nacionalnih budnica i simbola.
Opirnije...
 
POZIVNICA NA PREDAVANJE U ZMAJSKU KULU
Vijesti
Petak, 01 Oujak 2013

Druba „Braa hrvatskoga zmaja“,  10000 Zagreb, Kamenita 2

POZIVNICA

Pozivamo Vas na predavanje koje e se odrati u Zmajskoj Kuli u Zagrebu, Kamenita ul. 2, u srijedu, 06. oujka 2013. s poetkom  u 19,00 sati na temu:


GLAZBENI MOSTOVI
35. obljetnica najvee turneje hrvatskih simfoniara
Dubrovani u  SAD 1975. i 1978.

Proslov:  Zvonimir Šeparovi, Zmaj korulanski IV
Predava:  Nikola Debeli, Zmaj orlovaki
Voditelj: Hrvoje Šubi, Zmaj purgerski

Ovih dana navršava se 35. obljetnica najvee turneje hrvatskih simfoniara u našoj glazbenoj povijesti. Prva turneja Dubrovakog simfonijskog orkestra (DSO), solista i dirigenta u SAD 1975. obuhvatila je dva mjeseca s 45 koncerata, a druga 1978. rekordnih dva i pol mjeseca s 55 koncerata. Orkestar je gostovao sa svojim dirigentom i domaim solistima. Opsegom i postignutim umjetnikim uspjehom, ove turneje predstavljaju vrijedan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi. Najvea svjetska agencija Columbia Artists Management iz New Yorka najavila je drugu, rekordnu, turneju DSO u SAD rijeima:
„Maestro Debelich i njegov orkestar prvi puta su gostovali u Americi u jesen 1975. Izvodei barokna, klasina, romantina i suvremena majstorska djela  ponjeli su zadivljujue umjetnike uspjehe (stunning artistic successes) i vraaju se u Ameriku na zahtjev publike (on public demand).“

Neki naslovi kritika:
Orkestar blizu savršenstva. Dubrovnik oduševio publiku“ (San Diego, Ca.), „Magino vee sa simfoniarima. Virtuozna izvedba“ (Billings, Mo), „Zanosni umjetnici“ (El Paso, Tex.), „Rijetka poslastica“ (Anaheim, CA), „Sjajna izvedba“ (Eureka, Ca.), „Dubrovnik je jednostavno klasa“ (Fort Bragg, NC), „Dubrovaki orkestar je bio nadahnuti izbor“ (Cheyenne, Wyo), „Orkestar zagrijao publiku“ (Rapid City, S.D.)...

RADUJEMO SE VAŠEM DOLASKU!

 
Sveana sjednica HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE DOMOVINE I DIJASPORE HAZUD
Vijesti
etvrtak, 28 Veljaa 2013



Sveana sjednica „HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE DOMOVINE I DIJASPORE“ – HAZUD u Hrvatskoj odrati e se u subotu – 09. oujka 2013. godine u prostorijama
PROSVJETNO-KULTURNE I HUMANITARNE UDRUGE  "BELOT KLUB VELEBIT", Trg bana Josipa Jelaia 15, u Zagrebu s poetkom u 11 sati.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori Basel, osnovana je 1978. godine, po osnivaima – slavnim Nobelovcima – prof.dr. Lavoslavu  Ruiki, prof. dr.  Vladimiru Prelogu, dr. Antunu Baueru, dr. Franji Tumanu, dr. Draganu Hazleru, dr. Zvonimiru Šeparoviu, Vladi Gotovcu i drugima, a danas broji 163 ivuih lanova –istaknutih znanstvenika, knjievnika, pjesnika,  i gospodarstvenika. HAZUD Hrvatska nastavak je djelovanja HAZUD Basel na povezivanju Domovine i Dijaspore, na ouvanju kulturne i nacionalne hrvatske baštine, te djelovanje na projektima obnove gospodarstva, poljoprivrede, ekologije i drugim znaajnim projektima za Hrvatsku i Hrvate.

Uzvanike e pozdraviti predsjednik „Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dijaspori“ iz Basela, Švicarska - dr.sc. Dragana Hazler, i predsjednik „HAZUD“ Hrvatska dr.sc. Sreka Sladoljeva. Slijedi kratki pozdrav predsjednika „Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti“ Bosne i Hercegovine – prof. dr. Andrije Nikia, zatim otvorenje Izlobe karikatura svjetski poznatog karikaturiste Otta Reisingera.

Uz prigodni glazbeni program, druenje s uzvanicima iz Hrvatske i Dijaspore, te uz  razmjenu ideja i stavova, uruiti e se Testimonije  – imenovanja u lanstvo „Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dijaspori“ novim lanovima, te Testimonije poasnog lanstva našim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markau.

kontakt tel. 091 1121 544.

U Zagrebu, 26.02.2013.

HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA
DOMOVINE I DIJASPORE - HAZUD

 
Vie...
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 261 - 390 od 1223
 
Top! Top!