www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica
Utorak, 25 Lipanj 2019
 
 
LANOVIMA I PRIJATELJIMA DRUTVA!
Vijesti
Ponedjeljak, 31 Prosinac 2012
Sretna 2013. godina!

prof. Zvonimir Šeparovi


 
HRT i liberalno-faistike dogme
Vijesti
Ponedjeljak, 31 Prosinac 2012
Objavljeno Nedjelja, 30 Prosinac 2012 14:06

HRT-ovo vodstvo opet na ideološkim i politikim stranputicama

HRT je danas izdao vrlo kratko priopenje zbog emisije "Slike Hrvatske" urednice i voditeljice Karoline Vidovi Krišto na temu spolnog (zdravstvenog) odgoja u školama. U treoj, zakljunoj reenici priopenja se najavljuje za voditeljicu oštre mjere "zbog ozbiljnog narušavanja pravila struke te zloupotrebe poloaja".

Odmah, naravno, upada u oi kako zbog vrlo teških kršenja novinarske etike HRT se nije oglašavao slinim priopenjem prije, pa ak i kad su se takva kršenja dogaala u središnjim dnevnicima ili politikim emisijama u udarnim terminima, u najboljoj tradiciji KOS-a i Udbe. No, politiko i ideološko opredjeljenje glavnine Informativnoga programa HRT-a ve je odavno poznato, kao što je jasno za koga HRT ima odraivati posao oko sporenja s tzv. zdravstvenim odgojem na relaciji vjernici - SDP-ova vlada.

Što je pak tako strašnoga protiv pravila struke uinila u emisiji njezina voditeljice i urednica Karolina Vidovi Krišto da HRT izdaje s tim u svezi posebno priopenje itatelji neka procijene sami. S druge strane, sadraj same emisije mnoge e zasigurno potaknuti na razmišljanje gdje i kamo Hrvatska ide, sad i s tzv. zdravstvenim odgojem.(hkv)

http://www.hkv.hr/vijesti/mediji/13815-hrt-i-liberalno-fasisticke-dogme.html


PREPORUUJEMO POGLEDATI VIDEO PRILOG 
http://www.youtube.com/watch?v=TlaCwh2Xtc0&feature=youtu.be


Prilog - HRT-ovo priopenje od 30. prosinca 2012.

HRT se ispriava gledateljima Slike Hrvatske (koja se emitira za iseljenike) zbog juerašnje emisije urednice i voditeljice Karoline Vidovi Krišto.

Istiemo da stajališta iznesena u emisiji nisu HRT-ova.

Zbog ozbiljnog narušavanja pravila struke te zloupotrebe poloaja HRT e poduzeti oštre mjere.

HRT
Odjel za odnose s javnošu


Jedno od komentara na stranicama Hrvatskog kulturnog vijea...
Prijavi Administratoru
# Nisam ni mislio da je to STAV praznoglavih HRT-ovih ideologa!Toni43 2012-12-30 15:49
Zapravo, ako emo pravo, ovo je samo dokaz u ijim je rukama jednoumna YUtelica, sad više uope nema sumnje, sami su se oitovali. Naalost, ovaj je Portal imao potpuno pravo u svojem nagovještaju što dolazi s onim mamlazom G. R. na "direktorsku" fotelju ove izdajnike javne kue.
Hoe li se javiti HND u obranu hrabre i poštene novinarke?
Moš' mislit!
A što e biti s gledateljima koji su sudjelovali u emisiji svojim prilozima i primjedbama? Ili su oni s Marsa pa nemaju podravatelja u Hrvatskoj niti su iz Hrvatske te nisu ni "kompetentni" za temu koja utjee ili e utjecati na njih izravno ili neizravo (mislim na djecu)?
Sve u svemu hrvatski gledatelji, ini se, postoje samo zato da bi gledali tu sramotu od televizije, YUtelicu, a ne zato da bi YUtelica sluila njima, svi mi postojimo radi nje.
A moda ih je ipak najviše "bocnula" istina koja se otkriva u emisiji i koja ih srozava na pokvarene glumatore napretka? To smee treba istjerati netragom s hrvatske televizije! I još se ispriavaju što se iz nje emitirala konano i jedna poštena emisija! Dokle see njihova pokvarenost?
Sve su rekli sami o sebi!
Usput, vidjevši tu emisiju, upitao sam se što e biti s tom urednicom i voditeljicom. Sad znam.

 
OKUPLJANJE LANOVA I PRIJATELJA DRUTVA U ILICI
Vijesti
Nedjelja, 30 Prosinac 2012
ADVENT u Mimari, otkazan je radi viskokog snijega i nevremena na poetku prosinca.

U subotu 29. prosinca radi nemogunosti da ugostimo sve lanove i prijatelje društva u našim prostorijama u Ilici 36/I kat... najavljujemo idue veliko okupljanje i Godišnju skupštinu 20. sijenja 2013. godine u Muzeju Mimara.
    
 
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
   

Isusovac mons. Valentin Pozai pomoni zagrebaki biskup

 
Ante Beljo, dopredsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
   >
Zvonimir Zori, Zmaj od Plitvikih jezera i lan HD-a
 
Mr. Darko Sagrak, publicist i lan Nadzornog odbora HD-a
  
Nevenka Bagari, pravnica, lan Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
Ivica Matoševi, glasnogovornik Koordinacije udruga branitelja
Grada Zagreba
  
Mladen Kosti, mladi inenjer iz Suttgarta, lan HD-a
 
Mile Prpa, odvjetnik u miru, lan HD,  nominirani knjievnik uz
ostalih 200 knjievnika u svijetu za Nobelovu nagradu za 2012
  
Miljenko Baun, Koordinacija udruga branitelja grada Zagreba
 
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog
društva, eljko Tomaševi lan predsjedništva, gosp. Gordan,
Nevenka Bagari, Darko Sagrak i Vjenceslav Topalovi
  
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog
društva, eljko Tomaševi, gosp. Gordan, Jadranka Lui, Nevenka
Bagari i Vjenceslav Topalovi
 
Prim. dr. Ivo Kujundi,  lan predsjedništva HD, gop. Šeparovi,
Tom Neurberger, Ivo Soljai, prof. emeritus, mons. Valentin Pozai,
Mile Prpa i uro Knezii
  
Zvonimir Zori, Zmaj od Plitvikih jezera, Diana Glasnova, novinarka,
Krešimir Mihajlovi, mr. Ivan Debeljak, pravnik i Ivica Matoševi,
glasnogovornik Koordinacije udruge branitelja grada Zagreba

 
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog
društva i mons. Valentin Pozai, pomoni zagrebaki biskup
  
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik HD i Vjekoslav Magaš,
glasnogovornik Zbora braniteljskih udruga
 
Krešimir Mihajlovi i Mladen Kosti
  
Ivan Debeljak, Ivica Matoševi, Dragutin Bauman, Miljenko Baun,
Ante Beljo, prof. Ante Vukasovi
    
 
Primarius sc. Ivo Kujundi, dr. med.
  
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik HD, promovira Video film
gosp. Marijana Pinhaka, prof. - "Komemoracija u Španovici 2012."
 
Mr. Darko Sagrak i mr. eljko Tomaševi, dipl. prav.
  
Dragutin Bauman, Miljenko Baun i Ante Beljo

 
prof. Ante Vukasovi, Tuga Tarle, prof. Zvonimir Šeparovi, Ive
Livljani, mr. Darko Sagrak, Tom Nürnberger, gosp. Šeparovi,
Vjekoslav Magaš, Nikola Debeli i Zvonimir Zori

  
Ivo Soljai, profesor emeritus, Tuga Tarle, mons. Valentin Pozai,
Ivan Debeljak, Zvonimir Zori - Zmaj od Plitvikih jezera, Tomislav
Nürnberger,  Nikola Debeli
 
Tomislav Nürnberger
  
Prof. Nikola Debeli, dr. dr. h. c.
 
Šimun Penava, prof., mr. eljko Tomaševi, pravnik, mons. Valentin
Pozai, uro Knezii
  
Šimun Penava,prof., mons. Valentin Pozai pomoni zagrebaki
biskup i Oskar Šaruni
 
mons. Valentin Pozai pomoni zagrebaki biskup i Jadranka
Lui, tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva
  
Jadranka Lui, tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva i prof.
Vjenceslav Topalovi (tu je i gosp. Gordan)
 
prof. Vjenceslav Topalovi
  
Ivo Soljai, profesor emeritus

 
eljko Jovanovi i Oskar Šaruni

 

  
Prim. dr. Ivo Kujundi, gosp. Šeparovi, mons. Valentin Pozai
pomoni zagrebaki biskup, Mile Prpa, Diana Glasnova i Ivo
Soljai, profesor emeritus

 
Vjekoslav Magaš i Oskar Šaruni

  
Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog
društva upoznaje lanstvo s knjigom Ivana Kozlice "Krvava Cetina"

  
mons. Valentin Pozai pomoni zagrebaki biskup, Mile Prpa, uro
Knezii, Krešimir Mihajlovi, Zvonimir Zori i eljko Jovanovi
  
Diana Glasnova, novinarka, spisateljica njena  knjiga RATNICI
MILOSRA (Izdanje 2009.) i Jadranka Lui, tajnica društva

Fotografije: Arhiva HD
eljko Jovanovi - djelatnik Zagrebakog holdinga ZET-lan HD-a
i Oskar Šaruni, lan HD-a
  
 
HRT Slika Hrvatske - Pedofilija kao temelj spolnog odgoja? .
Vijesti
Subota, 29 Prosinac 2012

OBAVEZNO
Preporuujemo prije gledanja sutrašnje emisije "Nedjeljom u 2"


Dragi svi,
Do sada sam vas samo pozivala da pogledate emisiju, ovaj put vas iskreno molim da to uinite.
Molim vas izdvojite 27 minuta i pogledajte.

http://www.youtube.com/watch?v=TlaCwh2Xtc0&feature=youtu.be

Gost Aleksandra Stankovia sutra u "Nedjeljom u 2" je Aleksandar Štulhofer.
Emisija koju vam šaljem napravljena je zahvaljujui vama, a povezana je i sa sutrašnjom emisijom „NU2“
Srdaan pozdrav

Karolina Vidovi Krišto

 
U SPOMEN PUKOVNIKU MIJI SAMARDI
In memoriam
Petak, 28 Prosinac 2012

 

   

Hrvatsko rtvoslovno društvo izraava svoju iskrenu suut supruzi Davorki, obitelji, rodbini i prijateljima pukovnika u mirovini Miji Samardiu, koji je nakon duge bolesti preminuo u Zagrebu. Njegov izniman doprinos i zasluge u Domovinskom ratu, kao hrvatskog branitelja i asnika Hrvatske vojske, nikada nee biti zaboravljene.

Mijo Samardi pukovnik HVO, roen 15.3.1951. godine preminuo je 25.12.2012. nakon duge i teške bolesti.

Sahrana je na Uloviu, Distrikt Brko u nedjelju 30.12.2012. u 14,30 ako bude sve u redu s papirima koje se u Veleposlanstvu trebaju pribaviti.

Iskrenu suut izraavamo supruzi Davorki, majci Mari, sestrama Luciji, Iki, Ani i Slavici, brai Augustinu, Ivici i Iliji.

Neka se ne zaboravi! Laka mu zemlja koju je tako nesebino volio!
 


Prof. Zvonimir Šeparovi, Mijo Samardi i Ivan Debeljak u jednoj od posjeta u Ivankovu

Svi putovi koji su vodile prema Vukovaru, bile su nezamislive da se ne navrati u Ivankovo gdje nas je uvijek doekao i ugostio brani par Samardi – Vukadin. Ga Davorka Vukadin Samardi bila je dugogodišnja tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva, cijenjeni njen lan i odlaskom u Ivankovo nisu prekinute veze, ve smo se zbliili i imali priliku upoznati i druiti se s njenim suprugom gosp. Mijom.

Uvijek se pronašlo tema koje su se sa velikom strašu raspravljale, i uvijek su se gosp. Mijo i ga Davorka pokazali kao domaini kakve treba traiti. Mijina strast za ekološki uzgoj vrta, bez obzira na ogranienje koje su donijela kolica, nije ga omelo, naprotiv s još veom ljubavlju mu se posvetio. Borio se za ivot dostojan ovjeka do samoga kraja. Po tome emo ga pamtiti, nije odustao od svakodnevnog ivota i ciljeva koje si je postavio.


Mijo Samardi i Šimun Penava

 
THEODOR MERON, POASNI DOKTOR SVEUILITA U ZAGREBU - PRIJEDLOG
Iz obzora predsjednika
Srijeda, 26 Prosinac 2012
Prof. emeritus Dr. Zvonimir Šeparovi

PRAVNI FAKULTET  SVEUILIŠTA U ZAGREBU
Panji dekana
prof. dr. sc. Zoran Para

ZAGREB

Predmet:
Thedor Meron, poasni doktor Sveuilišta u Zagrebu-prijedlog

albeno vijee Meunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) pod predsjedanjem Theodora Merona donijelo je 16. prosinca 2012. presudu kojom se poništava prvostupanjska presuda kojom je  hrvatski general Ante  Gotovina bio osuen na 24. godine, a general Mladen Marka na 18 godina zatvora i optuene oslobodilo krivnje po svim tokama optunice, da bi poinili zloin „udruivanja u zloinaki pothvat“ planiranja i provoenja etnikog išenja  hrvatskih Srba. Bila je to povijesna, pravedna presuda koja je od velikog znaenja za Hrvatsku, jer otklanja  optube da bi Hrvatska nastala na zloinu i dokazuje da je  Domovinski rat bio meunarodno priznati obrambeni ,oslobodilaki rat.

Pravni fakultet i Sveuilište  u Zagrebu trebali bi izraziti zahvalnost  dodjelom  poasnog doktorata profesoru Theodoru Meronu.

Theodor Meron  roen je  28. travnja 1930. godine u Kaliszu u Poljskoj u idovskoj obitelji koja je mahom pobijena u nacistikim logorima. Theodor Meron je djetinjstvo proveo u nacistikim logorima  Poslije rata prelazi u Izrael gdje diplomira  na Pravnom fakultetu idovskog sveuilišta u Jeruzalemu. Bio je savjetnik  ministra vanjskih poslova Izraela.  Doktorat  stjee na Harvardu, a meunarodno pravo specijalizira na  Sveuilištu u Cambridgu. Godine 1978 emigrira u SAD. Rano je postao profesor meunarodnog prava, od 1994 je profesor na  Pravnom fakultetu u New Yorku. Od 1991. do 1995. je profesor meunarodnog prava u enevi,na Harvardu i Berkeleyu. Bio je savjetnik Vlade SAD u sluaju La Grand pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu. Od godine 2000. je savjetnik za meunarodno pravo ministarstva vanjskih poslova SAD. Godine 2006. Imenovan je Charles L. Denison profesor emeritus Pravnog fakulteta Sveuilišta  New York. Bio je glavni urednik vodeeg svjetskog asopisa meunarodnoga prava The American Journal of International Law. lan je brojnih amerikih i svjetskih udruga meunarodnog prava. Predstavljao je SAD na mnogim vanim meunarodnim skupovima, tako u Kopenhagenu 1990. Sudionik je Meunarodne diplomatske konferencije u Rimu 1998. gdje je donesena odluka o utemeljenju stalnog Meunarodnog kaznenog suda (International Criminal Court). Profesor Meron je  radio na  nacrtu meunarodnih zloina, zloina protiv ovjenosti, a posebno na definiranju zloina agresije. Djelovao je u više odbora i organizacija  za ljudska prava, meunarodnog humanitarnog prava i Crvenog kria. Predavao je na brojnim sveuilištima, tako primjerice u Heidelbergu, Berlinu, Varšavi, Budimpešti i Strassbourgu. Dobio je brojna meunarodna priznanja: poasni je doktor Sveuilišta u Varšavi, nositelj je  francuske legije asti. esti je suradnik uglednih asopisa meunarodnoga prava.

Profesor Mehron je autor 11 knjiga i velikog  broja lanaka. Od knjiga spominjemo: Investment Insurance in International Law (1984.); Human Rights Law-Making in the United Nations(1986), Human Rights in Internal Strife: Their International Protection(1987); Human Rights and Humanitarian Norms as Customary Law (1989); Henry's Wars and Shakespeare's Laws (1993); Bloody Constraint: War and Chivalry in Shakespeare (1998); War Crimes Law Comes of Age: Essays (1009);International Law in the  Age of Human Rights(2004); Humanization of International Law (2006) i The Making of International Criminal Justice: The view from the Bench-Selected Speeches(2011.).

Sudac Theodor Meron izabran je, kao ameriki dravljanin,  od Ope skupštine UN 2001.godine, za suca  lana albenog vijea sudova za bivšu Jugoslaviju(ICTY) i Rwandu (ICTR). Bio je prvi puta predsjednik suda od 2003.do 2005.. Ponovno je izabran za predsjednika od svojih kolega 2011. godine.

Predlaem da se prof. Theodor Meron proglasi poasnim doktorom Sveuilišta u Zagrebu. Naše je Sveuilište podijelilo taj laskavi naslov i drugim ljudima zaslunim za mir i pravdu u Hrvatskoj. Tako su naši poasni doktori  izmeu ostalih Katheleen Wilkes, profesorica filozofije Sveuilišta Cambridge, koja je, kao  stalna lanica Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, ostala u Dubrovniku za cijelo vrijeme rata i znaajno je pomogla internacionalizaciji agresije na Hrvatsku; Margarett Thatcher, bivša dugogodišnja britanska premijerka, pomagala je meunarodno priznanje Hrvatske ,upozoravala je svijet  na velika zla srpske agresije, posebno na zloine nad Vukovarom i Dubrovnikom;  dr. Alojz Mock, bivši ministar vanjskih poslova prijateljske Austrije, bio je meu najvatrenijim zagovornicima meunarodnog priznanja Republike Hrvatske; dr.  Robert Badinter, bivši predsjednik Ustavnog suda Francuske, dobio je poasni doktorat našeg Sveuilišta zbog njegove zauzetosti za priznanje Hrvatske, kada je kao predsjednik Meunarodne komisije za bivšu Jugoslaviju (Badinterova komisija) donesen pravorijek da  se lanice   Jugoslavije mogu, ako to ele, slobodno osamostaliti kao posebne drave, jer da Jugoslavije više nema.

Na temelju svega izloenog slobodan sam podastrijeti upravi našeg Fakulteta slijedei:

prijedlog

da Pravni fakultet u  Zagrebu razmotri mogunost da se Sveuilištu u Zagrebu predloi da se Dr. Theodoru Meronu, svjetski poznatom strunjaku za meunarodno humanitarno pravo, meunarodno kazneno pravo i prava ovjeka, a sada predsjedniku Meunarodnog kaznenog suda,koji je bio na elu  albenog vijea  koje je donijelo  pravednu presudu od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku dodijeli  poasni doktorat  Sveuilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Zvonimir Šeparovi

Profesor emeritus Pravnog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu

U Zagrebu, 10. prosinca 2012.
 
PRESUDA ESTORICI HRVATA IZ BIH PIE SE VE DVIJE GODINE
Vijesti
Srijeda, 26 Prosinac 2012

RADIO MOST

Ekskluzivni interview s odvjetnikom Lukom Mišetiem

AUDIO SNIMKA

MIŠETI: Presuda šestorici Hrvata iz BIH piše se ve dvije godine

Radio Most je emisija koja se realizira jednom mjeseno, nedjeljom i koja povezuje Hrvate u Domovini sa iseljeništvom. U domovini, u Mostaru, na Radiju HercegBosne emisiju vodi g. Mijo Kelava dok je u Iseljeništvu, u studiju Radio Melbourna g. Petar Gelo. Snimku cijele emisije je osim zatraio je i  Hrvatski radio Toronto, te nekoliko radio stanica u Njemakoj i ileu. Zbog iznimnog interesa emisiju su direktno emitirale i gotovo sve hrvatske postaje u HercegBosni i Bosni i Hercegovini te  cijeli niz postaja u Slavoniji i Dalmaciji. Razlog je bio jednostavan: Gost je bio odvjetnik Ante Gotovine, g. Luka Mišeti.  Emisija je realizirana ponajviše zahvaljui zalaganju  g. Nike Marušia. Poslušajte interview…
http://poskok.info/wp/?p=27592
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=kNfxj86BnAE
 
ZABORAVLJENI U HAAGU: Nije udo da su ih zaboravili politiari jer su zaboravili i narod

Kada su poetkom travnja 2004. u ovome sastavu otputovali u Haag, šestorica bivših dunosnika Herceg Bosne tamo su bili samo zbog jedne krivnje – da su bili na elu projekta te da pojedini akteri protekloga rata, u kojemu su Hrvati nastojali obraniti svoju opstojnost, ve odavno nisu bili na ovome svijetu. ak devet godina od toga, u Haagu e u oujku sljedee godine biti objavljena presuda u maratonskom procesu koji je svojim opsegom nadmašio sve druge do sada.

Naporan rad

Bez potpora institucija, budui da ih u BIH Hrvati nemaju, dok se RH ponaša indoletno, uglavnom oslonjeni na osobne mogunosti,  svoje obrane, obitelji i potporu tek nekolicine osoba, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prli, ministar obrane Bruno Stoji, dvojica naelnika Glavnog stoera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi, zapovjednik Vojne policije Valentin ori i naelnik odjela za razmjenu zatoenika Berislav Puši vodili su još jednu bitku.

Onu u kojoj e dokazati vlastitu nevinost, ali i oblaeni projekt HB od kojega su se i aktivno i pasivno distancirali brojni politiari.

Odvjetnik Luka Mišeti ocijenio je da u Haagu doivljava poraz politika bivše tuiteljice Carle del Ponte balansiranja krivnje na svim stranama. “Nakon što je ona otišla, sve presude koje su podignute iz politikih razloga doivljavaju svoj kraj”, ocijenio je Mišeti. Iako priznaje da nije upuen u sluaj Herceg Bosne istie da i presuda Gotovina – Marka moe biti od pomoi. “Nadam se da e pomoi, ali mislim da e biti od puno vee vanosti u drugostupanjskom postupku. Kakva god prvostupanjska presuda bude, mora se voditi rauna da je ovo samo prva bitka, poluvrijeme.
U drugostupanjskom sluaju moe doi do bitnijih preokreta. Trebat e nastaviti dvije – tri godine vrlo  naporno raditi”, ocijenio je Mišeti.
Presuda Herceg Bosni mogla bi imati brojne, prije svega, politike posljedice. No, i dr. sc. Ivo Lui sa Sveuilišta u Mostaru, koji je u ratu bio visoki dunosnik, istie da se okolnosti procesa mijenjaju.

Presuda generalima Gotovini i Markau itekako moe utjecati na donošenje odluke za šestorku. Presuda je jasna injenica da je napokon u praksu Haaškog suda ušlo ono što je predsjednik Theodor Meron okarakterizirao kao razum i pravda u presudi Gotovini. Ako se bude postupalo na isti nain u sluaju šestorice iz BiH, ako prevlada razum a ne politika, onda moemo oekivati dobar rezultat za ishod i za pravdu – rekao je Lui. 


On je odbacio elementarnu logiku o postojanju udruenog zloinakog pothvata i pripajanju dijela teritorija Hrvatskoj, istiui kako je nespojiva teza da je osnivanjem Herceg Bosne 1991. zapoeo taj projekt, naprosto stoga jer su samo nekoliko mjeseci kasnije vodei dunosnici Herceg Bosne u skupštini BiH podrali odravanje referenduma za neovisnost BiH. Luia posebno ne iznenauje to što je šestorka HB zaboravljena od politike i politiara u BiH istiui da su ti isti politiari zaboravili i svoj narod.
Dr. Miroslav Tuman, koji je tijekom rata bio šef Hrvatske izvještajne slube, istie da je, unato tome što se radi o opasnim tezama tuiteljstva i za njih i Hrvatsku, odnosno Hrvate u BiH, dio vlasti u Zagrebu poput Mesia ak radio da im se otea pozicija.

Bez zloinakog pothvata

“Za oekivati je da e i u ovome sluaju biti odbaen udrueni zloinaki pothvat. Ne samo da se spominje predsjednik Tuman i HDZ, nego i formulacija – svi drugi poznati i nepoznati poinitelji. To je osuda cijelog hrvatskog naroda. Istina je da je Hrvatska u nekoliko navrata spasila BiH u vojnom i politikom smislu. Bez vojne pomoi niti u jednome trenutku Hrvati i Bošnjaci ne bi mogli opstati ni 15 dana”, rekao je Tuman. 
Nekadašnji ministar obrane HR HB Vladimir Šolji odbacio je vjerodostojnost optubi o udruenom zloinakom pothvatu navodima da su Bošnjaci i Hrvati zajedno ‘poeli i završili rat na istoj strani’. “Od poetka i do kraja rata predsjednici Tuman i Izetbegovi su se sastajali više puta i potpisali više sporazuma o zajednikoj obrani”, rekao je Šolji. Od presude Herceg Bosni ve sada se prave projekcije politikih procesa u BiH. Hrvatska politika u Zagrebu i u BiH zbog šestorke, ali ponajprije zbog Hrvata u BiH mora konano dorasti ovom izazovu.

Veernji List 
poskok.info

 
BOI U CIBONI
Vijesti
Srijeda, 26 Prosinac 2012

Boi u Ciboni 2012, prijenos

26. prosinca na HTV-u 2 oko 20 sati

Svake godine HTV nam donosi niz tradicionalnih boinih pjesama u izvedbi domaih glazbenih umjetnika i razliitih zborova uz pratnju Revijskog orkestra HRT-a i dirigenta Zdravka Šljivca.

Na ovogodišnjem koncertu u dvorani Košarkaškog kluba Cibona u Zagrebu u programu sudjeluju: Hrvatsko pjevako društvo Kalnik, Zbor mladih Izvor, Djevojaki zbor Zvjezdice, VA Jane, Stepinevi mališani, klape Luka i Skradinke, obitelj Boi, Stjepan i Mihael Vekovi, vl. Odilon Singboa, Anja Šovagovi, Adam Koni, Renata Sabljak, Klasja Modrušan, Danijela Pintari, Nikolina Pinko, Bojan Jambroši, Miroslav Škoro, Stanko Šari, Ivan Mikuli, Sanja Doleal, Adriana Bakovi.

Koncertu e nazoiti crkveni dostojanstvenici i predstavnici društvenog ivota, a posjetiteljima u dvorani, ali i gledateljima i slušateljima HRT-a, budui da se ovaj dogaaj prenosi, obratit e se i kardinal Josip Bozani.

Urednica prijenosa je Lejdi Oreb, producentica Marina Bokan, a redatelj Tvrtko Grgi.

 
BOINE ESTITKE IZ DOMOVINE I SVIJETA
Vijesti
Nedjelja, 23 Prosinac 2012







Draga i poštovana gospoo Jadranka,

Sretan Boi i blagoslovljenu Novu godinu

ele Vam

Dragutin i Katarina Bauman






Marija Kuatko - Slovenija

SRETAN BOI i Blagoslovljena Nova 2013. godina, svim mojim prijateljima/cama i svim ljudima dobre volje.
Posebna estitka lanovima Hrvatskog kulturnog vijea i Hrvatskog rtvoslovnog društva.

Ivan Jaklin, povjerenik HKV Varadin



SRETAN BOI I NOVA GODINA 2013 ELI VAM UREDNIŠTVO LIJEPE NAŠE
MERRY CHRISTMAS AND HAPPY NEW YEAR 2013. I WISH YOU ALL THE BEST FROM THE HEART

Ivica Grgi
http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/



Dragi moji i poštovani prijatelji i suradnici,
Vama i svim Vašim dragima elim radostan i estit, ljubavlju Bojom blagoslovljen Boi!
eljko Tomaševi, lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva


Neka nam svima dani Boia, otajstva otkupljenja,
koji nas sjeaju na prvi Isusov dolazak na zemlju,
budu više no ikad dani duboke
unutrašnje i vanjske uskrsle radosti!

A Njegova hrabrost kao ovjeka
 neka bude svima nama ohrabrenje,
 u nastupajuoj 2013. godini,

Vama dragi Zvonimire i svim lanovima Hrvatskog rtvoslovnog društva – jednako,

eli Josip Milievi


Draga naša Jadranka, od srca Vam hvala na prekrasnoj estitki za naš veliki blagdan Boi. 
Moji svi i ja osobno Vama i Vašim dragima elim estit Boi i poroenje Isusovo! 
Isusa nas voli i mi volimo dragog Isusa! 
Puno lijepih pozdrava 

Mladen Kosti i cijela obitelj Kosti

P.S. 

Svim Vašim dragim lanovima i svim dragim ljudima elim estit i blagoslovljen Boi





Poštovani,

u privitku šaljem estitku koju je mr. sc. Daria Krstievi, predstojnica Dravnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uputila Hrvatima izvan Republike Hrvatske povodom predstojeih blagdana.

Srdaan pozdrav, 

ana ori
glasnogovornica 
Dravni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg sv. Marka 2
10000 Zagreb





Draga naša glavna tajnice Jadranka,

Svako dobro, zadovoljstva i veselja  Vama i svim lanovima i suradnicima HD za estit i Blagoslovljen Boi eli

Nikola Debeli, lan predsjedništva hrvatskog rtvoslovnog društva

Cijenjena gospoo Jadranka,

Najljepša Vam hvala na obavijesti o novom terminu odravanja skupa - 21. 01. 2013. godine -  te ujedno, Vama i. dr. sc. Zvonimiru Šepariviu, prof. emeritusu, elim Sretan Boi i Novu 2013. godinu.

dr. sc. Gojko Zovko




Dragom prof. Šeparovii, gospoi Jadranki i svim lanovima HD-a, hrvatskim braniteljima i domoljubima u zemlji i Svijetu, kao i svim ljudima dobre volje estit Boi i blagoslovljenu i svakim dobrom ispunjenu 2013. godinu.

Iako nam  je ao što nije došlo do Adventskog druenja sasvim nam je razumljivo da se neki puta naši planovi moraju pomaknuti. "ovjek snuje , a Bog odreuje"

Pozdrav iz Cestice!

Franjo Talan, predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta osnovanog u Varadinu 20. rujna 2000. godine




BETLEHEMSKA ZVIJEZDA

Betlehemska zvijezdo sjajna,
zvijezdo koja vjeno blista'!
Sjajnija od svakog sjaja
- zv'jezdo raja, djetešca Krista!

O, Betleheme, grade slavni,
sad pusti suze radosnice!
Ispod svoda nebeskoga
ti prvi vidje Sveto lice.

Neka svijetom kliu puci
arom srca – za voljenoga!
Pozdravljaju, pozdravljaju
- mladog Kralja tek roenoga.

Betlehemska zvijezdo sjajna,
zvijezdo koja vjeno blista'!
Sad zakrili i svud obasjaj
cijelom svijetu – lišce Krista!

Mile Prpa
Zagreb 01. prosinca 2010.g
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript



estit i blagoslovljen Boi, dragi naši generali i svi moji dragi prijatelji, dobri ljudi koji niste klonuli duhom i u vama kuca srce bunta i prkosa.

Svima veliko, veliko hvala za sve što ste inili i inite za mene i moju obitelj.
Svi s veseljem slavimo Boi, roenje Isusa, roenje našeg Spasitelja.

Spojimo srca u Zajedništvo, kleknimo svi brat do brata pred Pravednikom, Isusom našim. Otvorimo mu srca. On nam daje snagu. Neka molitva naša glasna doe do neba. Primimo na sebe oklop sjajni bojeg blagoslova, rije njegova i zakon njegov neka budu snaga naša.

Aneli boji, obini, mali ljudi, ugnjetavani, prezreni, obespravljeni, ponieni i unieni, dignimo se vojsko nebeska i krenimo u boj estoki i konani, u zajedništvu i molitvi. Zbacimo sotonu s vlasti u ime Krista.

Dosta je bilo pljake, grabei i prijevara. Uinimo našu Domovinu Hrvatsku na ast i slavu njegova imena da bi vazda sretna bila. Naši poginuli vitezovi i ranjeni prijatelji, mi sami i naša djeca to zasluujemo.

Ba
dnjak, 24. prosinca 2012. godine.              Krešimir Mihajlovi, profesor









Neobina estitka došla nam je iz Dubrovnika.
Upozoravaju na svojim stranicama što se dešava u njihovom gradu... grad kojega vole i brinu o njemu.
Preporuujemo poseban link na
http://www.divljaliga.eu/apps/blog/entries/show/21310591-nesnosan-smrad


Sretan Boi dragim prijateljima. Imajte dane radosti, ljubavi, mira.


Poštovani i dragi kolege, prijatelji, suradnici,

sretan Boi i sve najbolje u Novoj godini 2013., Vama i Vašim obiteljima.
Neka Vas i Vaše najmilije prati mir, ljubav i Boji blagoslov.
Neka Vam svjetlo Svevišnjeg obasja put dobrote i ljubavi prema svim ljudima.

Jadranka Matašin

Blagoslovljen Boi
te puno sree, mira, veselja i uspjeha u 2013. godini !!!
eljko Jovanovi

Posipal bi snegom
vse pute
i ispunil z veseljem
vse kute,
da smeh i popevka zvoni,
da brigah i tugah
ni,
da suza ve oko ne muti,
da vsaki si v srcu
outi:
Boi je došel nam vesel,
vsakomu sree donesel
v sela i grade i gaj,
meni takaj!

Dragutin Domjani






Svima; svakoj i svakom, zajedno sa obiteljima i sa svim dragima,
sretan i veseo Boi i ugodne boine blagdane te sretna i vesela Nova 2013. godina
s puno zdravlja, srece i veselja, zadovoljstva i uspjeha, kako u privatnom, tako i u poslovnom ivotu,

uz srdane pozdrave
eli Zvonimir Mitar sa suprugom Jasminom

P.S.
Sigurno ste ve primili niz prekrasno stiliziranih bozinih estitki, a ja vam, umjesto moje stilizirane estitke, ove godine predlaem da naete vremena malo”prošetate” portalom http://www.croatia.ch/index.php




SRETAN BOZIC I NOVA GODINA 
WISHING YOU A MERRY CHRISTMAS 
May the Joyous Blessings of Christmasbe with you all throughout the New 2013 Year!   
WITH  BEST WISHES  FROM SUZANNE AND GARY PINCEVIC

RTVOVANJA I DJELA ZALOG SU IVOTU,
A RAZLOG ZADOVOLJSTVU

PUNO VESELJA ZA BOI,
SREE I USPJEHA KROZ 2013. GODINU

ELI VAM

POKRET AKTIVNIH VETERANA BRANITELJA REPUBLIKE HRVATSKE

SRETAN BOI !
MERY CHRISTMAS !
FROHE WEIHNNACHTEN !

ELI VAM - WISH YOU - WUENSCHT IHNEN

BOE VUKUŠI

 
HRVATSKO SLOVO: NIKOLA DEBELI, DIRIGENT, DIPLOMAT - MOJ TJEDNI DNEVNIK
Vijesti
Nedjelja, 23 Prosinac 2012

Petak, 21. prosinca 2012.                   HRVATSKO SLOVO                                                str 7

DNEVNIK                                                                                                    Foto

10. – 16. XII.
NIKOLA DEBELI, dirigent, diplomat

Ponedjeljak, 10. prosinca 2012.
Na današnji dan prije 13 godina napustio nas je dr. Franjo Tuman. Dvokratni uznik u SFRJ jer se usudio biti Hrvat. Poveo je hrvatske sokolove u oslobaanje Hrvatske. Slijedili su ga i pod najteim uvjetima izborili Dravu. To je velebna, zlatnastranica hrvatske povijesti.Hvala Franji i sokolovima. Ne misle svi tako. Detumanizacija je bila prvo subverzivna, pa uskorovladajua doktrinaza rušenje Hrvatske. Ima i pravih pitanja, na pr. emu velianje najteih zloinaca (Titov trg)...pretvorba...? Teme za drugi put. Danas Tumana spominjemo nepokolebiva u svom hrvatstvu, obnovitelja Hrvatske Drave. A mi, kakovi smo mi? Hoemo li je mi znati sauvati od novih agresora i mone domae pete kolone?

Krenuh pred Zdenac ivota na polaganje cvijea za stotinjak od Tita ubijenih mladih ljudi. Na elu opet sjajne gospoe iz 'Kruga za trg'. Bijah na svim skupovima 'Kruga', ali ne i danas. Supruga Katarina stavila veto, hladnoa, stentovi...? Nema rasprave. Ovo e biti tjedan uglavnom doma, u zapeku. - Nastavljam na brzoglasu i PC:HDArhiv, Ive, uro, Min. kulture, Boidar,akademikBratuli...

Još stiu osvrti na moje izlaganje u Domu specijalne policije (kao lan Predsjedništva HD-a). Nazoio general Mladen Marka. Ukazah na propuste hrvatskih vlasti, posebno MVP-a, u zaštiti digniteta RH. Na paljenje hrvatske zastave u Beogradu i na neprihvatljive izjave MVP nije primjereno postupilo.Vrli detumanizatori na djelu? – Udarna vijest: naša srednja unuica Ivna (7), nastupiti eove nedjelje na 'koncertu'. Interpretirati e  e Twinkle, twinkle i još jedno djelo ije ime je deda zaboravio.

Djevianski snijeg me podsjea, a vjerojatno i Pavla, Branka i dr. (BiH), na rane 50-te godine i na skijaške podhvatena Bjelašnici, Treskavici, Romaniji... U paketu s priama o medvjedima i vukovima, ali i o bradatimdvonošcima. - „Advent u Mimari“ HD-a zbog snijega odgoen na subotu 22. prosinca. Nema veze s bivšim Danom JNA, ali JNA i rtve poprilino su povezani...


Obveselila me estitka rektora Muzike Akademije u Bukureštu, koji mi je1995. g. uruio njihov prvi poasni doktorat, što ukazuje na ugled hrvatskog veleposlanika-dirigenta. Stigle i estitke gradonaelnika Klua, metropole Transilvanije, iji sam poasni graanin kao i Muzike akademije u Kluu, iji sam takoer poasni doktor. Odgovaram svima.

Utorak, 11. prosinca
Ubrzani rad na 'Sjeanjima'. Prvi dio obrauje „Moj rad s Dubrovakim simfonijskim orkestrom (DSO) 1971.- 1979“.Pouruje me nadnevak 06. sijeanj 1978., 35-ta obljetnica polijetanja DSO na drugu turneju u SAD, solisti V. Krpan i I. Pogoreli, dirigent N. Debeli. S 56 koncerata u dva i pol mjeseca to je do sada najopsenija turneja jednog hrvatskog orkestra u povijesti.Zajedno s dvomjesenom prvom turnejom 1975. i s ukupno više od 100 konceratazgodno su gradivo  za CRO glazbenu povijesnicu. Naprotiv, pale u zaborav. Za sada toliko, a poetkom idue godine obiljeiti  emo obljetnicu prisjeanjem na te velike turneje iz 'zlatnih godina DSO' (Dubrovaki vjesnik).

Uz glazbene teme, namee se svakodnevica. Na pr. m
isao dr. Slavka Kulia (subota, TV Jabuka): «HRVATI E  NESTATI DO 2070. godine ...KAO ILIRI.
..Hrvati e biti asimilirani.“ Pitanje: kako uope moe opstati narod koga vlastitavlast, ak i pjevae, sustavno progoni zbog domoljublja? Ili kukaviki odšutiuvrijedu/zloin, umjesto da ustane u zaštitu svog naroda: tako je 1902. godine Banska vlast odšutjela lanak u 'Srbobranu' „Do istrage vaše ili naše“, zatim Prosinake rtve 1918., ubojstvo Radia itd. Slijedi još gore: hrvatski komunistiki kadrovi revno su suraivali na punjenjuhrvatskim zarobljenicima Hudih jama, Tezna, Jazovki...(Titova naredba 'pobiti'!). isti genocid. U emisiji 'Bujica' gost dr. Hebrang kae: 'Nema pomirbe izmeu poinitelja i rtava dok se ne utvrdi krivica'.Nitko nije odgovarao za Škabrnju, Voin, elije, kao ni za Koevski rog, Crngrob, Graane...Kako preivjeti s takovom vlašu?

Emmanuel Kant kae: Da bi narod bio domoljuban, prvo mora vlast biti domoljubna!
A SDP-ova vlast po drugi puta ukida Ured za rtve, valjda u samoobrani. Zloini Bleiburga toliko su zastrašujui da presuuju cijelom komunistikom vodstvu i mijenjajupoziciju njihovih nasljednika. Naime, današnju hrvatsku vlast sainjavaju velikim dijelom sinovi i unuci vlastodraca bivšeg reima (M.Mari, 'Deca komunizma', 1989.). Odrasli u sigurnosti i privilegijama, osigurani poloajima i funkcijama oni i danas vladajupolitikom, upravom, dravnim poduzeima, medijima. Sve 'legalno i isto' tamo od 1945-te. Nadajmo se da e se i kod naših ljeviara probuditi osjeaj odgovornosti prema prošlosti i budunostinaroda (domoljublje), kao u svim ostalim demokracijama.

Srijeda, 12. prosinca
Razgovor s HD arhivom u Zagrebu gdje su, izmeu ostaloga,  pohranjeni i saetci mojih 'Sjeanja'. - Nastavljam ' Rad s DSO 1971. – 1979.' iji uvodni dio govori o uenju koje je izazvao moj prelazak s pozicije prvog dirigenta Opere u Sarajevu za ravnatelja DSO. Zar iz republike metropole u 'provinciju'?!

No moja vizija je bila jednostavna: obogatiti sezonu u Dubrovniku i izvesti orkestar na meunarodnu scenu. Oba cilja su ostvarena ak iznad oekivanja, ali uz skupu cijenu: naši sinovi su odrastali dok su oeve misli esto bile negdje u nekom projektu ili problemu kojih nije manjkalo.

Ve prve godine scenske izvedbe Traviata, Trubadur, Zemlja smješka, Tosca, Seviljski brija, Mad. Butterfly,
Henryk Szeryng, Andre Navara, raspisujemo prvi pretplatni ciklus... Još danas mnogi Dubrovani spominju to glazbeno razdoblje.Tu je i nezaboravni koncert pok. Vice Vukova s opernim arijama i hitovima odran dana 24. studenog 1971., tjedan dana pred  Karaorevo i Vicinog odlaska u progonstvo (N.D.: lanak „Vukov-Thompson“ u HS 2009.) Prisjeanje na njegov slavodobitan povratak na scenu u studenom 1989.g.u KD Lisinski s mojom malenkošu i kolegom Prohaskom za pultom.

Rasprava u Saboru o birakim pravima. Prigovori Pupavca & Comp. diu mi tlak. Nikada nisu kazali što se dogodilo 1991. -1995.?! - Pria o izborima uvijek me potsjeti na pouan fijaskodesnice na  zadnjim izborima za Predsjednika RH. Sjajan autogol, jedinstven, pravi hrvatski. Petorica velianstvenih ne shvatiše pogubnost rasipanja desnih glasova. Kandidiranje  Vidoševia i Primorca rušilo je Hebranga i HDZ, stranku od koje su ta dvojica dobili sve. Nejasna je i strategija druge dvojice desnih kandidata ije kandidature nisu imalerealnih izgleda. Nekandidiranjemte etvorice, ili bar jednog/dvojice, Hebrang, slubeni kandidat HDZ-a, glatko prolazi u drugi krug i onda je sve otvoreno. Kako bi nas Matoš oprao ovako zelene i razjedinjene. Gdje si Franjo?

etvrtak, 13. prosinca 
Ubrzano nastavljam 'Sjeanja' na revitalizaciju istarskog glazbenog ivota 1986. – 1992. t.j. do mog odlaska u diplomaciju. Svaki istarski gradi ljeti je turistiki gigant. Istra ostvaruje blizu 15 milijuna noenja godišnje.Zašto Istra nema  raskošanglazbeni festival? Je su li Istrani i njihovi gosti moda manje kulturni? Ukratko, osnovani su ansambli i objedinjena je Istra u zajednikom ljetnom glazbenom festivalu. Djeluje kao hokus-pokus, ali se dogodilo. Nastupali vrhunski solisti: Krpan, Kolunija, Bravniar, Ks. Jankovi,G. Konar, Zbor HRT i I. Kuljeri, oratorij 'Skidanje s kria' J.J. Fuchsa, (zadnja izvedba 1728. uBeu, zametnut)... ukupno 58 solista u 5 ljetnih sezona. Nije loše. Pok. dr. Otto v. Habsburgrado prihvatio ast Poasnog predsjednika IGLJ. Sve uinjeno s minimalnim, gotovo smiješnim sredstvima, ali  velikim entuzijazmom. U  IGLJ '92. odrano je 27 nastupa u ak 11 gradova...Nikad prije ni poslije nešto slino. S mojim pozivom u diplomaciju festival je ugašen, ansambli se rasulii danas je u Istri stanje vrlo slino onome iz 1986.  Vjerujem da e se glazbeni Veli Joe ipak probuditi, pa neka ovo poslui kao mogui predloak za neko novo 'Istarsko glazbeno ljeto'.Vrijedno priznanje došlo s dravnog vrha: Predsjednik Ivo Josipovi, kolega glazbenik, uputio mi je u pismu visoku ocjenu za tu akciju. Zahvalio sam Predsjedniku.- Pratim vijesti. Svaka druga rije je 'skori ulaz u EU'. Davor Pavuna: „
Sadašnja Europska unija vrlo je heterogena, birokratska tvorevina...u globalnoj igri krupnog kapitala kojemu odgovara što više ''ovaca konzumatora.Treba se boriti, pregovarati. Slijepim prihvaanjem direktiva EU postajemo još manji, slabiji. Rasprodajom lišavamo našu djecu  najljepše obale na svijetu, zemlje, banaka, hrvatskog identiteta i kulture... Kojim pravom?

Petak, 14. prosinca
Naalost bijah zloguk ali toan prorok: kreditni rejting nam snien na 'smee', Lesar tui Milanovia, prisluškivanja... Moda iz tog cijelog kovitlaca izae nova pozitivna energija. Nadajmo se. - Razgovaram s prof. Ivom Juriem kome pišem predgovor za drugo izdanje njegove knjige 'Podrijetlo Hrvata' u kojoj dokazuje autohtonost Hrvata na ovom podruju.Genetika, Y kromosomi, haplotipovi, sjajno! Iskreno, nikada nisam bio oduševljen da smo ovdje došljaci, dojdeki... No i došljaci su naši: Slaveni, Bijeli Hrvati, iranski i drugi vojniki slojevi, sve je to ovamo stiglo u razna vremena, ali skoro 50% Hrvata,u uzorku od 180 ispitanih, ima haplogrupu „I“ ovdje naseljenu prije 20.000 godina.  To potvruju arheološki, povijesni itd nalazi. Ne odriemo se sjajnog 'Dolaska Hrvata' Otona Ivekovia, kneza Zorana, krasnihlegendi, romantikeiranskog podrijetla, ali ipak,mi smostara aristokracija ovog prostora.  Svoj na svome. Tako prihvatih pisanje predgovora.
- Opisujem prvu znaajnu turneju DSO jeseni 1974. koja je obuhvatila 11 koncerata u Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj 1974. Veinakoncerata je odrana u Baselu (Justus Frantz). Najsveaniji je bio završni koncert u  Kongresnoj dvorani u Haagu (?!), sa zborom 'ASAF. U pauzi (preko 1 sat) predstavnica Dvora grofica... pripremila prijem. Tom prigodom je tadašnji jugoslavenski ambasador Tarik Ajanovi izjavio: Ovaj koncert vrijedi za promociju naše kulture jednako kao jednogodišnji rad moje ambasade.Pošteno!

Subota, 15. prosinca
Toplije. Zadnje pripreme za'koncert' i obiteljski skup. Idem u nabavku, rado. To je moj grad, Trg, Dolac, oronule zgrade, ulini svirai. Stoji grad, stoljeima pljakan od tuina i svojih 'Juda' (Matoš) - Dolaze pozivnice. Idui tjedan izlaganje dr. Vl. Degana, kolege iz sarajevskih dana i Paneuropska Unija. U srijedu Boini domjenak u Zmajskoj kuli gdje sam godinama zaduen za slono pjevanje boinih pjesama, slijede budnice 'Još Hrvatska ni propala', 'Vilo Velebita'...Ima sjajnih pjevaa kao p. Josip, zatim Ernest, Hrvoje, Darko, dva Vladimira... S Boidarom inventura politikih zbivanja i zdr.kartona. Boidar ima više informacija, slušam. – Tuna vijest. Umro prijatelj Nešad, kestenjar iz Klaieve. Uvijek tu, po snijegu i vruini. Bio je oduševljen klasinim, posebno grkim, filozofima. Pozvala ga i HRT, bio gost u emisiji. Uvijek bi govorio mirno, skromno, siguran u sebe, lagano nasmješen, ljubazan. Neznam imam li pravo nazvati se njegovim prijateljem, ali kao takovoga sam ga doivljavao jer bio je dobar ovjek, a dobar ovjek je i prijatelj.

Nedjelja, 16. prosinca
Ivnin 'Koncert' stvarno uspio. Svirala mirno, bez pogreške, kao uglavnom i sva  druga djeca. Nova pedagogija: ta djeca od prvog dana rado sviraju i uivaju u sviranju tih istih pjesmica koje su moda ve ranije pjevušila. U moje vrijeme prvo je bilo postavljanje ruke na stolu, dii prste, ne lomi prste...  Darko ih vodi struno, toplo i s autoritetom. Bravo. Na nekom sljedeem roendanu ta e djeca znati nešto odsvirati. Evo, ipak ima dobrih stvari oko nas. Na pr. brinuti za mlade... Time završavam ovaj dnevnik. Neka je estit i Blagoslovljen hrvatski Boi vrijednim pregaocima i vjernim itateljima HS. Zdravi i veseli bili.

Pozdrav do idueg susreta.

Nikola Debeli

 
OBJAVITE KOJI PARTIZANI JO PRIMAJU PENZIJE
Vijesti
Nedjelja, 23 Prosinac 2012

Traim da se objave svi lanovi bivših obaviještajnih slubi iz bivše drave, traim da se objave lanovi partizanskih jedinica koji još primaju penzije, traim da se objave imena 30 tisušla lanova fašistike talijanske okupatorske vojske koji primaju mirovine u Hrvatskoj, traim da se oni objave, kazao je Marasovi.



http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=191573&cHash=341641adba

Saborsku raspravu o izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja obiljeile su brojne replike, uglavnom izmeu HDZ-ovih zastupnika i ministra branitelja Predraga Matia - na temu objave Registra branitelja.

Dujomir Marasovi (HDZ) bio je oštar. Kazao je kako nema dileme da ima lanih branitelja. Onda se uzme popis i jednog po jednog lanog branitelja se briše, a ne da sve stavljamo na stup srama.

Traim da se objave svi lanovi bivših obavještajnih slubi iz bivše drave, traim da se objave lanovi partizanskih jedinica koji još primaju penzije, traim da se objave imena 30 tisua lanova fašistike talijanske okupatorske vojske koji primaju mirovine u Hrvatskoj, traim da se oni objave, kazao je Marasovi.

 
MILE PRPA: IVOT MI NE DAJE PRAVO DA BUDEM JAI!
Vijesti
etvrtak, 20 Prosinac 2012
Stvara pod motom „ivot mi ne daje pravo da budem jai i viši od drugih, ali mi daje pravo da dajem od sebe i jae i više od drugih“.

Pjesnikom se postaje kad se doivi rascvat duše,  pa se u svakom biu vidi dragost,  u svakoj stvari ljepota,  a svaki se šum uje kao glazba nade
(Jedna od 2500 misaonih izreka)

“Otkad znam za sebe, od najranijeg djetinjstva interesirala me samo umjetnost – i sve u ivotu sam podredio umjetnosti, ali sam nailazio na prepreke, koje bi me zaustavile, ali ne i obeshrabrile.

Znajui da onaj koji pokušava zaustaviti brzu brdsku rijeku, da e dobiti – još raskošniji slap. Mislim da se taj slap pomalo otvara!“



Mile Prpa i Jadranka Lui  

Prvi puta kada sam ugledala original sliku umjetnika Mile Prpe koju je poklonio Hrvatskom rtvoslovnom
društvu ostala sam bez rijei. Svidjela mi se... jer je bila potpuno svoja... drugaije...posebna...
Pronašla sam na internetu stranicu koja me je provele kroz cijeli opus, što minijatura, što ulja na staklu.
Stidljive... smione...tople... svoje... prepletene niti vra gubi se u beskraj, u savršenom redu, u dubokom sjaju...
a cvijet svaki za sebe ivi svoj ivot neovisan o drugom cvijetu... u punini sebe - oduševile su me...
Rekla sam to umjetniku... obeao mi je kada ozdravi i kada prvu sliku bude nacrtao - nacrtat e je za mene.
Prošle su i dvije godine od tada - bolest je uinila svoje... zaustavila ga je - ali samo na tren.
Boini poklon - prekrasno ulje na staklu za mene... što rei nego zahvaliti se autoru slike...
Ovo ulje na staklu mi je sada još dragocjenije, nakon umjetnikove bolesti i nakon dugotrajne rehabilitacije.

Neka još dugo Boi ima poseban ar i posebnu snagu dobrote gosp. Prpi i njegovoj obitelji.!
Preporuujem link: http://www.mile-prpa.com/home/index.php/slikarstvo


Slikarstvo

U slikarskom dijelu stvaralaštva
, (kojeg se djelomino moete vidjeti i u izdanim knjigama) autor je oko 600 ulja na staklu razliitih formata od manjih do onih velikih. Ovo slikarstvo na staklu nije naiva ve posve originalno, potpuno novo dosad nepoznato slikarstvo. Slikarstvo savršene izrade i kolorita (kao da nije raeno ljudskom rukom), koje ne spada niti u jednu poznatu likovnu doktrinu ili konvenciju. Ovo je nesumnjivo potpuno novo i do sada nepoznato slikarstvo i zasigurno e postati revolucionarno, jer se temelji na otkriu posve novog naina slaganja boja koje je dosad u slikarstvu potpuno nepoznato. Poznato je samo autoru slika.

Takoer je i autor grandioznog još neizloenog slikarskog projekta HRAM MINIJATURA s 2.160 majstorskih minijatura u ulju saetih u pedeset poliptiha dimenzija 122 x 133 cm, svaki u sebi sadrava 48 minijatura i ini tematsku cjelinu - ulje na pergamentu. Tematski naslov ISKONSKI DAROVI; Dar vatre, Dar kamena, Dar prolaznosti, Dar cvjetanja i dr. Autor je još i brojnih drugih minijatura pojedinanih ili saetih u kompozicije.

To slikarstvo je dvostruki potpuno novi proboj u likovnosti, jer je autor u dva navrata došao do udesnih novih i jednostavnih otkria u nainu slaganja boja, prvi puta za minijature na pergamentu i drugi puta za ulja na staklu. Strunjaci su to slikarstvo ocijenili kao najoriginalnije u povijesti slikarstva uope (Dr. Vinko Zlamalik i akademik Andre Mohorovii) kao dosad potpuno nepoznatim u bilo kojoj doktrini ili likovnoj konvenciji. To je novi  još nevieni likovni svijet i nudi revolucionarne promjene u likovnoj umjetnosti. Radovi su neizloeni jer autoru nisu dostupne izlobene galerije u Domovini. U Prpinom i slikarstvu i poeziji gotovo da nema pjesme ili slike gdje je jedna bolja od drugih, kvalitet je posve ujednaen, i uvijek se dri na jednoj visokoj razini.

Opus kreacija autora Mile Prpe zauzima u slikarstvu posve individualni poloaj... Magian svijet boja u ovom opusu fascinira sveobuhvatnom harmonijom varijacija odreene skale tonova. Kompozicija impresionira jedinstvenom harmonijom boja, a prostor dominacijom homogenih tonova koji proimaju cjeloviti ciklus“

Akademik Prof. Dr. Andre Mohorovii (1996) dugogodišnji dopredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

„Stoga njegovo izraavanje nije ropstvo ili podinjavanje bilo kojoj postojeoj doktrini ili likovnoj konvenciji... Slikarstvo je stvar duha, rekao je Leonardo da Vinci. Umjetnik Prpa nam je pokazao da je slikarstvo istovremeno i poezija.“

Prof. Dr. Vinko Zlamalik (1975) - nekadašnji ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu.
 
ZVONIMIR HODAK O ISTINSKOM HEROJU
Vijesti
Srijeda, 19 Prosinac 2012
PREPORUJEMO:
http://www.dnevno.hr/kolumne/zvonimir-hodak/73674-oni-koji-su-odvodili-ranjenike-u-vukovaru-na-ovcaru-danas-su-saborski-zastupnici.html


Oni koji su odvodili ranjenike u Vukovaru na Ovaru danas su saborski zastupnici

Za to vrijeme su oni, koji su svojom hrabrošu zaustavljali JNA i njihove krvolone rezerviste na putu za Osijek, Vinkovce i Zagreb, danas su bolesni, razoarani i bezvoljni.

Mile Dedakovi Jastreb sve više postaje paradigma ignorantskog odnosa Hrvatske prema svojim herojima. Zapovjednik Vukovara, koji je skoro tri mjeseca sa 1.500 branitelja odolijevao naletu deset puta monijega agresora, danas ovisi o dobroj volji mobiliziranog dragovoljca Freda Matia. Danas su poasne graanke Vukovara Jadranka Kosor i Vesna Škare Obolt. Naravno da su one svojim pogledom uništile više tenkova JNA nego Dedakovi i njegovi branitelji. Daleko od vukovarskih poasti su ostali i Mile Dedakovi i Branko Borkovi i Nikola Toth kao i njihovi suborci. Dok se u Vukovaru još ratovalo, u Zagrebu je Joa Manoli osnovao komisiju koja ih je proglasila dezerterima, izdajicama i zamislite “kosovcima”! Kosovci u Manolievoj komisiji proglasiše Dedakovia i branitelje Vukovara “kosovcima” i što je još gore navukoše na trenutak ak i Tumana da povjeruje u tu ogavnu la. Po dolasku u Zagreb, umjesto odlikovanja, završili su u zatvoru i postadoše moji tragini i tuni klijenti. Jastreba su tjedan dana mlatili u kotlovnici na Lašini, a Totha je, pri ulasku u sobu u hotelu International, ekao udarac šakom u bradu i lišenje slobode. Kad mi je Jastreb na prvom razgovoru u Remetincu otkopao košulju izgledao je kao da se ogrnuo zastavom duginih boja. Bio je doslovno išaran masnim modricama. Unato svemu ostao je miran i sabran, ali i ogoren. Umjesto isprike za dobivene batine, uskoro je dobio i dvije optunice: prvu na Vojnom sudu gdje ga se teretilo za rušenje ustavnog poretka RH, a drugu na upanijskom sudu za utaju 350.000 DM. I tako je Jastreb preko noi, umjesto heroj, postao po Manoliu kriminalac i kontrarevolucionar. Umjesto poasni graanin Vukovara, postao je poasni graanin Remetinca. U oba predmeta bio je pravomono osloboen jer su sve optube bile doista ista iskonstruirana la. Kasnije smo se natezali s Dravnim odvjetništvom oko visine odštete za ozljede koje je dobio na Lašinskoj cesti. Nekima u DORH-u nije bilo jasno, unato podebljoj medicinskoj dokumentaciji, zašto traimo novanu satisfakciju kad se iz kotlovnice na Lašinskoj izvukao iv. I Nikola Toth i njegova supruga takoer su na kraju bili osloboeni svih optubi, zapravo insinuacija koje je Manoli i njegova vrla komisija iskonstruirala protiv tih istinskih heroja Vukovara. Nakon nekog vremena novi dogaaji su zaredali i o svemu što su ovi ljudi proivjeli više nitko nije brinuo. Pojeo vuk magare! Trebali su valjda biti sretni što su uope sauvali ivu glavu! Jedino je ga Toth doivjela bar neku malu duševnu satisfakciju kad je Davor Butkovi bio pravomono osuen za klevete koje je o njoj pisao u novinama. Oni koji su odvodili ranjenike u Vukovaru na Ovaru danas su saborski zastupnici, a bili su ak i “asni” koalicijski partneri i Sanaderovog i Kosoriinog HDZ-a. Za to vrijeme su oni, koji su svojom hrabrošu zaustavljali JNA i njihove krvolone rezerviste na putu za Osijek, Vinkovce i Zagreb, danas su bolesni, razoarani i bezvoljni. Zamislite da se do danas 2.000 branitelja ubilo i otišlo na drugi svijet u kojem sigurno nema ovakove nepravde kao što traje ovdje u Hrvatskoj. Ovih me dana nazvalo više novinara s pitanjem tko su bili ljudi koji su mlatili Jastreba? Podsjeam da se jedan od njih svojedobno sam u Veernjaku ispriao Jastrebu punim imenom i prezimenom. Trebalo je samo poi od njega i magla bi se digla. Saznalo bi se odmah tko su bili naruitelji, a tko izvršitelji batinanja Jastreba, tko je obmanuo Tumana, a tko sve ove godine spreava da istina o svoj toj nacionalnoj sramoti ne izae na vidjelo! Georges Bosague, otac kubizma, jednom je rekao: “Istina postoji, izmišljat se moe samo la!”
 
IZJAVA ZA JAVNOST
Vijesti
Srijeda, 19 Prosinac 2012
Hrvatsko rtvoslovno društvo osuuje istupe odreenih društvenih udruga, politiara i medija u Republici Hrvatskoj, koji u svojoj ideološkoj i/ili kulturološkoj iskljuivosti kakva prilii bivšem totalitarnom partijskom sustavu društvene i radne eliminacije neistomišljenika i zatiranja ljudskih prava, ostrašeno do razine govora mrnje, napadaju gospou Marijanu Petir ugroavajui time Ustavom štiena ljudska prava na jednakost, dostojanstvo, ast i ugled, slobodu mišljenja i izraavanja misli i uvjerenja te prava na rad i slobodu rada.

Demokratska postignua ustavnog poretka Republike Hrvatske zabranjuju progon i stigmatizaciju upravljenu sprjeavanju postignua društvenog i radnog statusa, emu je Marijana Petir izloena od podnošenja prijedloga Hrvatske biskupske konferencije za njezinim lanstvom u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, iskljuivo zbog mišljenja i uvjerenja izraenog u postupku donošenja Zakona o suzbijanju diskiminacije i povodom djelovanja odreenih društvenih skupina na javnim prostorima, kada se u skladu sa svojom savješu i društvenom odgovornošu zastupnice u Hrvatskom saboru bila odredila prema štienim temeljnim ustavnim i društvenim vrjednotama kao što su obitelj, brak, prava djece, pravo roditelja na odgoj svoje djece, sloboda i prava drugih ljudi, javni moral i zdravlje.

Ostvarivanje temeljnih ljudskih prava ne smije biti razlogom progona ni bilo kakve društvene eliminacije, posebno ne pozivanjem na nazive homofoba koje tijekom ulinih paradiranja dodijeljuju one skupine i pojedinci, koji zbog naina paradnog izraavanja svojih sklonosti i svjetonazora, mogu ugroziti ili ugroavaju temeljna ustavna prava drugih ljudi i javni moral.  

eljko Tomaševi
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
 
POMOGNIMO HRVATSKOM BRANITELJU ZVONKU ULINI
Vijesti
Srijeda, 19 Prosinac 2012

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke(UBIUDR) još jednom skree pozornost na iznimno tešku moralnu, financijsku i obiteljsku situaciju istaknutog hrvatskog branitelja Zvonka uline, predsjednika Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Brodsko-posavske upanije sa sjedištem u gradu Nova Gradiška.

Naime, ulina se ve u nekoliko navrata obraao javnosti, ali i Ministarstvu branitelja,Vladi RH, Predsjedniku RH i dr. da mu pomognu oko stambenog problema, da e ukoliko ga vrlo brzo ne riješi zajedno s obitelji, enom, koja mu je takoer invalid 80 %, i dvoje djece završiti na ulici. Malo je od koga, na alost, dobio i odgovor. Najavio je da je spreman prodati i svoj bubreg, samo da se riješi siromaštva, jada i bijede, koju nikako nije zasluio. Ovih dana se javio i istaknuo da su mu ipak koliko-toliko pomogli Hrvati iz Australije, ali ta pomo nije dovoljna.

Stoga molimo sve koji mogu, koji ele i koji imaju veliko srce da DANAS (sutra e ve moda biti kasno) pomognu Zvonku i njegovoj obitelji.

Kao hrvatski policajac dragovoljac Domovinskog rata sa statusom HRVI-da, prošao je gotovo sva ratišta, borio se za Hrvatsku, a danas..., danas je ostao sam, kao i mnogi drugi branitelji koji su dali krv za hrvatsku Domovinu.

Ako uistinu elite pomoi Zvonku ulini javite mu se osobno na adresu: na e-mail:
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
ili uplatite koliko moete na njegov tekui raun broj:
2340009-3213807925 kod Privredne banke, Poslovnica Nova Gradiška, te na:

IRO RAUN: 3103124903  -  HYPO banka, Poslovnica Nova Gradiška.
Ili na adresu:  Zvonko ulina
                     Prva 38         
                     35400 Nova Gradiška

DEVIZNI RAUN: Broj deviznog rauna : 20600065041 u vlauti 978 EUR
instrukcija za plaanje:.. 
IBAN: HR11 2340 0093 2152 1091 9 
SWIFT: adresa (BIC) Privredna banka Zagreb D.D.  PBZGHR2X 

Svaka pomo je dobro došla! 

Mladen Pavkovi, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica 
Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) 
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

 
NAJAVA NOVOG OKUPLJANJA LANOVA I PRIJATELJA DRUTVA
Vijesti
Srijeda, 19 Prosinac 2012
Poštovani lanovi i prijatelji društva!

Strašno nevrijeme u Zagrebu omelo je okupljanje ADVENT U MIMARI... koji se je trebao odrati 8. prosinca 2012. godine.

Kako smo izgubili termin dvorane, idui zakazujemo 20. sijenja 2013. godine, kada e se odrati Godišnja skupština društva i druenje.

Molimo za razumijevanje!



Jadranka Lui
tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva
Ilica 36/I
10000 Zagreb

 
NISU I NEEMO IH ZABORAVITI
Vijesti
Utorak, 18 Prosinac 2012
Poštovani prijatelji,

HRVATSKI NAROD UVIJEK PAMTI I ZAHVALJUJE SVIMA
ZASLUNIMA ZA SLOBODU DOMOVINE

Pošaljimo estitke za predstojee blagdane - BOI i NOVU GODINU hrvatskim braniteljima
koji nose KRI ZA DOMOVINU, danas.

Pozovite svoje prijatelje, rodbinu i poznanike neka se odazovu
i pošalju što više estitki, i time zajedno pokaimo i njima i svijetu

DA IH NISMO I NEEMO ZABORAVITI
i još nešto

estitost i poštenje mogu biti ludost u svijetu nepoštenja, ali uvijek ostaju jedna od temeljnih vrjednota
koje ovjeka ine ovjekom, i ne pripadaju ovim ili onim vremenima, obiajima ili naraštajima.

Ima još jedna osobina koju kao da smo prestali cijeniti:
dosljednost, karakternost, vrstoa karaktera i postojanost u nevoljama.

DARIO KORDI G-416
Justizanstalt  Karlau
Herrgottwisgasse 50
8020 GRAZ
AUSTRIA

SLOBODAN PRALJAK

P. O. Box 13888,
2501 EW The Hague,
THE NEDERLAND

JADRANKO PRLJI
BRUNO STOJI                                      P. O. Box 13888,
MILIVOJ PETKOVI                               2501 EW TheHague,             
VALENTIN ORI                                   THE NEDERLAND
BERISLAV PUŠI

VELJKO MARI
Specijalni odjel za ratne zloine
Ustanika 29
11000 Beograd
Srbija

BRANIMIR GLAVAŠ
Kazneno popravni zavod poluotvorenog tipa - Mostar
Tvrtka Miloša 27
88000 Mostar
BiH



                  HRVATSKI BRANITELJI
         lanovi Kluba veterana 148. br. HV,  Zagreb-Trnje
 
IZ DALEKE AUSTRALIJE PORUKA OBITELJI UK
Vijesti
Srijeda, 19 Prosinac 2012

Poštovani hrvatski rodoljubi,

ast nam je da moemo pomoi profesoru Mihajloviu u njegovoj patnji i patnji njegove obitelji, zbog njegovih rodoljubnih inova. Teško je shvatiti ne opravdane postupke neokomunistikih i projugoslavenskih vlasti u RH otkazavši, uvaenom profesoru, pravo na posao samo za to što je htio pomoi dati to znanja hrvatskoj djeci da su hrvatski generali neopravdano progonjeni.

Srdana Vam hvala na elji da pomognete profesoru Mihajloviu i njegovoj obitelji. Našim skromnim darom i mi se pridruujemo pruiti ruku ljubavi Hrvata Hrvatu. Molim pozdravite profesora Mihajlovia i zaelite mu mnogo snage da izdri u ovom progonu samo za to što je htio pomoi u obrani hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markaa. Njegova elja, kao i velike veine hrvatskog naroda ta se je elja ispunila.

Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što!

Jozo i Jela uk

10 Pacific Place
Taylors Lakes, Vic., 3038
Australia


U ime profesora Mihajlovia, u ime Hrvatskog rtvoslovnog društva i profesora Šeparovia zahvaljujemo se od srca na Vašoj pomoi.
Mir i dobro, Vama i vašoj obitelji u nadolazeim Boinim blagdanima ...

Administrator portala i tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva
Jadranka Lui

 
ZAMOLBA
Vijesti
Nedjelja, 09 Prosinac 2012

Hrvatsko rtvoslovno društvo
Ilica 36/I, dovor.
10000 Zagreb

Zagreb, 6. 12. 2012.

ZAMOLBA

   Poštovani i dragi prijatelji, Hrvatice i Hrvati u domovini i inozemstvu!
   Srdano pozdravljam sve vas i vaše obitelji, te vam se obraam u ime Hrvatskog rtvoslovnog društva sa jednom zamolbom.
   Naime, zamolba se odnosi na hrvatskoga branitelja i bivšeg ravnatelja Osnovne škole Petra Zrinskog u Zagrebu, prof. Krešimira Mihajlovia i njegovu obitelj.
   Vjerojatno ste ve i upoznati da je prof. Mihajlovi, iako dugogodišnji vrlo uspješan ravnatelj reene osnovne škole u centru Zagreba, u Krajiškoj ulici, gdje su aci, uz svoje nastavnike i roditelje, postizali najbolje rezultate bez ikakvih konfliktnih situacija u ponašanju, ipak, poetkom 2012. godine, nakon dolaska na vlast Kukuriku koalicije, odjednom je bio izloen medijskom progonu samo iz razloga što je nastojao djeci prenositi istinu o Domovinskom ratu, te u predvorju svoje škole imao dulje vremena izloene slike generala Ante Gotovine i generala Mladena Markaa, s natpisom "Hrvatski muenici – od pobjede do istine i pravde".
   Takav stav, osim što je pravedan i istinit, u skladu je i sa statutom Haaškoga tribunala, odredbom lanka 21. stavak 3. koja glasi: "Pretpostavlja se da je optuenik neduan sve dok se ne utvrdi njegova krivnja u skladu sa odredbama ovoga Statuta."
   Te slike hrvatskih generala su nekome iz ista mira zasmetale, te se protiv ravnatelja i škole podigla medijska kampanja.
   Napominjemo da u tu školu, koju pohaa 560 uenika, idu i oboje djece predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Zorana Milanovia.
   Zbog svega pokrenutog, ravnatelj, prof. Krešimir Mihajlovi, je ubrzo montirano i po nalogu odozgo, nezakonito bio smijenjen sa mjesta ravnatelja, ali je ostao i bez bilo kakvog radnoga mjesta u svojoj školi, te bio baen na ulicu u veljai 2012. godine.
   Kako se radi o obitelji sa etvero djece (dvoje djece – pokušavaju nai bilo kakav posao), nastupili su vrlo teški dani za obitelj. Otac nije mogao pronai drugi profesorski posao, te je se trudio raditi bilo kakve fizike poslove kako bi prehranio obitelj. No, sve to bilo je nedovoljno za pokrie tekuih troškova.
   Ujedno, prof. Mihajlovi je pokrenuo i sudski postupak, tuei školu za nezakonito otpuštanje.
   Nakon oslobaajue presude u Haagu za naše generale Antu Gotovinu i Mladena Markaa, i protivnici su morali prihvatiti injenicu da je prof. Mihajlovi bio u pravu, kao što je bila u pravu i najvea veina hrvatskoga naroda.
   Hvala Bogu, i prof. Mihajlovi je dobio zaposlenje u jednoj drugoj školi u Zagrebu. Vjerujemo da e dobiti i satisfakciju na sudu, uz novanu naknadu, ali to treba doekati.
   Problem je za obitelj prof. Mihajlovia što mu se u vrijeme nezaposlenosti nakupilo dosta dugova za pokrie osnovnih ivotnih potreba obitelji. Prijete mu i ovrhe, a koje su nastupile prošli tjedan blokiranjem cijele plae supruge prof. Mihajlovia. Sada im predstoji hodoašenje -  naša hrvatska realnost - otvaranjem zaštienog rauna - da imaju i da im vrate dio plae - doslovno za kruh.  
   Stoga usrdno molimo sve prijatelje i hrvatske rodoljube da u ovim predblagdanskim danima, kada ekamo roenje Spasitelja svijeta u liku malenoga djeteta, pokaemo ljubav koju nam upravo to novoroeno dijete donosi u izobilju, solidarnost i razumijevanje za rtvu prof. Krešimira Mihajlovia u zauzimanju za istinu i pomognemo, makar i najmanjim novanim prilogom da riješi pitanje dugova koje nije mogao izbjei, te da u miru i radosti, sada, i kao zaposlen ovjek, sa svojom obitelji, doeka zaista Sretan i Blagoslovljen Boi i s radosnom nadom Novu 2013. godinu.

Broj tekueg rauna prof. Krešimira Mihajlovia je:

            3215808360 Zagrebaka banka

Ime i prezimeKrešimir Mihajlovi
Datum i mjesto roenja09.08.1955. godine, Nova Gradiška, Republika Hrvatska
Kuna adresa10 090 Zagreb, Francesca Tenchinija 1
Telefon za kontakt095/1971-750 ili 01/6384-368
E-mail Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript   ili  Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript   

Broj deviznog rauna:
ISPIS IBAN-a   
Naziv banke: Zagrebaka banka d.d.
 

 

Sjedište banke: Zagreb, Paromlinska 2

 

SWIFT/BIC: ZABAHR2X

 

IBAN: HR3723600003239342252

 

Broj rauna: 3239342252

 

    

   Za svaki, i najmanji dar, obitelj e vam biti neizmjerno zahvalna i s najboljim eljama da svi vi, dragi dobroinitelji, sa svojim obiteljima, doekate Sretan, Blagoslovljen i radostan Boi, kao i Novu 2013. godinu!
   Sretan i radostan Boi, te blagoslovljenu Novu 2013. godinu, uz obilje Bojega blagoslova svim hrvatskim obiteljima u domovini i izvan domovine, uz veliku zahvalnost svim velikodušnim dobroiniteljima za obitelj prof. Krešimira Mihajlovia, od srca eli, u ime Hrvatskoga rtvoslovnog društva i svoje osobno ime

prof. dr. Zvonimir Šeparovi

 
21. OBLJETNICA RTAVA VOINA
Vijesti
Nedjelja, 16 Prosinac 2012
S prijateljima iz Društva sudjelovali smo u odavanju poasti 21. obljetnice rtava Voina koje su etnici na svirep nain poubijali pred 21 godinu.

rtvama za ije zloine ni danas, kako je reeno na komemoraciji, nitko nije odgovarao, a tog dana pred 21. godinu poubijano je 47 civila!!!


Pokoj vjeni svim rtvama totalitarnih ideologija prošlih vjekova, pa i rtvama likvidiranim u Voinu tog datuma.

Na povratku posjetili smo i bolesnog lana Društva Pavla Kancijana u ukovcu kod Ludbrega te zapalili svijeu kod spomen kria rtvama komunistikih zloina naselja ukovec te posjetili poznatu i dragu nam dobrotvorku suprugu Nadu Kancijan koja je zajedno sa suprugom najzaslunija za podizanje spomena na rtve partizansko-komunistikih zloina iz ovog malog mjesta na istoku Varadinske upanije. Bog ih blagoslovio

Krenuli smo iz Varadina u 5,30 sati na temperaturi -17, a vratili se na veer istoga dana u 21 sat kada je bilo znatno toplija, tek -4. Hvala svima koji doprinose prenošenju istine o stradanjima u doba totalitarnih ideologija, nacizma i komunizma, kao i onima koji su doprinijeli osamostaljenju Hrvatske i svim rtvama stradalim za neovisnu Hrvatsku

Franjo Talan


VOIN 13. prosinca

Dok su se srpske snage pred naletom HV povlaile iz Voina i Huma, etnici (pripadnici "Belih Orlova") išli su od kue do kue i ubili 32 preostala hrvatska civila (po podacima ICTY). Preivjeli su samo oni koji su se sakrili. Gotovo sve rtve su bile zlostavljane, muene, a zatim ubijene. Dvije rtve, brani par, naeni su vezani lancima i zapaljeni. Kemijska analiza tkiva pokazala jer da su ivi spaljeni. Velik broj rtava ubijen je motornom pilom, noevima, sjekirama i drugim orujem. Jedna od rtava, Marija Majdandi (72), bila je amerika dravljanka, roena u Pensylvaniji. Ona je zarobljena u svojoj kui i zapaljena. Jedini ne-Hrvat, rtva masakra bio je 77-godišnjeg Srbin koji je pokušao intervenirati da se zaustavi pokolj. On je bio muen, a zatim pretuen na smrt.

Katolika crkva u Voinu koja je etnicima sluila kao skladište eksploziva, dignuta je u zrak. Za taj zloin pred sudom u Haagu optuen je Vojisav Šešelj.

Opirnije...
 
Vie...
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 391 - 520 od 1223
 
Top! Top!