www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica
Nedjelja, 08 Prosinac 2019
 
 
POPIS RTAVA DRUGOG SVETSKOG RATA, PORAA I DOMOVISNKOG RATA
Vijesti
Nedjelja, 20 Veljaa 2011

Izvor: http://www.monitor.hr/clanci/prvi-popis-svih-zrtava-za-mjesec-dana-na-internetu/46859/

etvrtak, 17.02.2011.

Prvi popis svih rtava za mjesec dana na Internetu

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Jasna Turkalj izjavila je danas kako e za mjesec dana na mrenim stranicama tog instituta bit postavljen prvi poimenini i najvei popis rtava Drugoga svjetskog rata, poraa i Domovinskog rata.

Svrha je projekta "rtve Drugoga svjetskog rata, poraa i Domovinskog rata", koji je odobrila hrvatska Vlada 2001. i na kojem se prije radilo u Hrvatskome dravnom arhivu te Institutu "Ivo Pilar", što cjelovitije poimenino popisati rtve i uiniti ih dostupnim najširoj publici, istaknula je.

"Zasad je u raunalnu bazu upisano ukupno oko 470.000 rtava, najveim dijelom fašistikog terora - iz popisa Zemaljske komisije 1944.-1947. te iz popisa 1950. i 1964. Meu njima je i oko 100.000 novoupisanih i revidiranih rtava izvan navedenih popisa, iz Drugog svjetskog rata, s Bleiburga, poraa i Domovinskog rata", rekla je Turkalj.
Opirnije...
 
UZBURKANA POLITIKA ATMOSFERA BiH
Vijesti
Nedjelja, 20 Veljaa 2011
http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3135:pod-platom-krize-konstituiranja-vlasti-grupiraju-se-snage-na-projektu-stvaranja-velike-srbije&catid=1:novosti&Itemid=64

ili na  http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=16698:pod-platem-krize-konstituiranja-vlasti-grupiraju-se-snage-na-projektu-stvaranja-velike-srbije&catid=1:dogaaji&Itemid=2

Pod plaštem krize konstituiranja vlasti grupiraju se snage na projektu stvaranja Velike Srbije
Utorak, 15 Veljaa 2011 13:20

MOSTAR - Uzburkana politika atmosfera u Bosni i Hercegovini ulazi u fazu kulminacije te poprima puno ozbiljnije razmjere od oekivanih. Uspostava vlasti u Federaciji, a posebno na razini Bosne i Hercegovine, izgleda kao nemogua misija. O tome, o poziciji hrvatskog naroda u BiH, ali i cjelokupnoj politikoj situaciji u BiH i regiji razgovarali smo s umirovljenim generalom, nekadašnjim naelnikom Glavnog stoera HVO-a i dopredsjednikom HSP-a BiH ivkom Budimirom.
U petak je odrana sjednica Skupštine HN-a na kojoj nije usvojen ni dnevni red. etiri mjeseca od izbora i dva mjesece od proglašenja slubenih rezultata za HN još uvijek nije završen izborni proces. Moete li nam rei tko je za to odgovoran i kada moemo oekivati konstituiranje vlasti u HN-u, Federaciji BiH i BiH?

- Ovakvo stanje, odnosno neprovedba izbornih rezultata, posljedica je nedoreenosti Izbornog zakona, ali i stavova, kao i postupaka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Središnje izborno povjerenstvo, ili bolje reeno lanovi SIP-a, ne djeluju kao neovisna institucija BiH, sa svrhom provedbe zakona i zaštite integriteta izbornog procesa, nego postupaju po direktivama stranakih lidera, koji su ih u tu instituciju postavili. Identina je praksa i ponašanje lanova opinskih izbornih povjerenstava, tako da je izborni proces u BiH krajnje kompromitiran. Najveu odgovornost za ovakvo stanje snose njegovi kreatori, a to su politike stranke koje su dugogodišnji partneri u vlasti i koje se i sada grevito bore kako bi produili svoje partnerstvo u vlasti. S obzirom da je na sceni blokada formiranja vlasti s niih razina, oigledno je kako e se morati krenuti obrnutim procesom.

Opirnije...
 
KOMEMORATIVNA SVEANOST U POVODU OSAMDESET GODINJICE UBOJSTVA DR. UFFLAYA
Vijesti
Utorak, 15 Veljaa 2011
Udruga „Dr. Milan Šufflay“, Matica hrvatska i Hrvatsko rtvoslovno društvo imaju ast pozvati Vas na komemorativnu sveanost  

u povodu osamdesete godišnjice ubojstva

dr. MILANA ŠUFFLAYA

hrvatskog znanstvenika, utemeljitelja albanologije, rodoljuba, istaknutog pravaša,
likvidiranog udarcem ekia, od velikosrpske ruke,
18. veljae 1931. u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu.


Sveanost e se odrati
u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, u ulici  Matice hrvatske 2,
u  petak, 18. veljae 2011. u 12 sati.

U programu sudjeluju:

mr. iur. Darko Sagrak
prof. dr. Zvonimir Šeparovi
prof. dr. Aleksandar Stipevi
prof. dr. Josip Jurevi
Igor Zidi, prof.
enski zbor „Danica“

Veselimo se Vašem dolasku.
 
GENOCIDNA 1945., KOJA SE VRAA
Vijesti
Utorak, 15 Veljaa 2011
Mile Pešorda
Genocidna 1945., koja se vraa
(Kolumna EUROGLEDI)

„U poetku bijaše Rije, i Rije bijaše u Boga - i Rije bijaše Bog.“ Tako nas uvodi evanelist Ivan u svoj istiniti sveti zapis svjedoka za Svjetlo „koje rasvjetljuje svakoga ovjeka“ i po kojemu postati moemo djeca Boja.  A nama je proi kroz tminu, u kojoj se bane progonitelji Rijei, u kojoj se podravljena šutnja o zloinu protiv ovjenosti, poinjenom pod crvenom petokrakom zvijezdom nad Hrvatima opredijeljenima protiv yu-komunizma i velikosrpstva a za hrvatsku slobodu i dravnu samostalnost u zgradbenoj povezanosti s uljudbom i sudbinom kršanskoga Zapada, produbljuje, a spalitelji srca muenika i blaenika Al. Stepinca, poinitelji, osmišljavatelji i nalogodavatelji megazloina, izvršena po višoj volji glavnoga im voe Josifa. V. Staljina,  i dalje uivaju svu moguu „zaštitu“, jer prema njima uope ne djeluju ustanove pravne drave, niti na taj zloin nad zloinima opominju, osim astnih iznimaka,  brojna društva, akademije i udruge. Vlasti ne vrše svoje zadae propisane Ustavom i zakonom, štoviše ne odazivaju se  niti na naelan poziv iz Europe o obvezi sankcioniranja (i) zloina komunizma i na uvoenje  spomendana za rtve nasilja triju totalitarnih sustava.

Opirnije...
 
TUITELJSTVO SRBIJE SASLUAT E PURDU U BIH
Vijesti
Utorak, 15 Veljaa 2011
Blii se sretan završetak sluaja Purda. Srbijansko tuiteljstvo zatrailo je da njihovi istraitelji Purdu ispitaju u zenikom pritvoru, ime bi on bio pošteen od izruenja Srbiji. Purdu e o optubama da je u Vukovaru '91. poinio ratni zloin srbijanski tuitelji ispitati u Sarajevu sljedeeg ponedjeljka, 21. veljae u 9 sati, potvrdio je njegov odvjetnik Josip Muselimovi.

Istaknuo je kako oekuje da e nakon ispitivanja srbijansko pravosue odustati od kaznenog progona. Dodao je da su dokazi protiv Purde prikupljeni na nezakonit nain, dok je bio u srbijanskom logoru, te da se on ne moe ni na kakav nain povezati s navodnim ratnim zloinima u Vukovaru.

Srbijansko pravosue Purdu tereti za navodno sudjelovanje u ubojstvu dvojice pripadnika bivše JNA i teškom ranjavanju jednog pripadnika tijekom borbi oko Borova naselja 1991. godine. Zbog toga je za njim 2008. godine raspisana meunarodna tjeralica na temelju koje je Purda i uhien u BiH. 

Sud BiH prije pet dana produljio je ekstradicijski pritvor Purdi do šest mjeseci. Odluka je donesena kako bi sud dobio potrebno vrijeme da odlui o zahtjevu za njegovim izruenjem Srbiji. Purdina obrana najavila je albu na tu odluku. Konanu rije o tome hoe li Purda biti izruen Srbiji imat e ministar pravosua BiH.
 

Izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=105027&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=c59d08e32a
 
KOMUNISTIKI ZLOINI
Vijesti
Utorak, 15 Veljaa 2011
Izvor: Veernji list






Opirnije...
 
AUTENTINI KOMUNISTIKI ZLOINI
Vijesti
Utorak, 15 Veljaa 2011
U svim dravama u kojima je došao na vlast komunizam je poinio teške zloine masovnih razmjera. Budui da je rije o totalitarizmu i diktaturi u samoj ideji nasilje je u prirodi samog komunizma. U nekim dravama preklopila se injenica komunistikog preuzimanja vlasti s Drugim svjetskim ratom. Rat je tu posluio samo kao izgovor i kao dobra vanjska okolnost da se nasilje "upakira" u meunarodno prihvatljive okvire. Komunizam je u drugim sluajevima, došavši na vlast revolucijom (bez Drugog svjetskog rata kao vanjskog povoda), poinio najkrvavije zloine u povijesti. Komunistiki zloini u svojoj naravi nisu reaktivni, afektivni, osvetniki. Oni su planirani, promišljeni i autentini. Oni imaju klasni i ideološki potpis. Drugi svjetski rat je bio samo pogodan vanjski trenutak da se komunistika revolucija na prostoru bivše Jugoslavije temeljitije provede.

Nacizam i fašizam pokrenuli su vlastiti totalitarni zloinaki projekt koji je, ne samo ratno pobijeen, nego i meunarodno osuen. Dosljedna osuda tih zloina, ukljuujui i ustaške zloine poinjene tijekom Drugog svjetskog rata, nije umanjena ili relativizirana injenicom postojanja komunistikih (i nekih drugih) zloina (na hrvatskom tlu). S druge strane osuda komunizma kao totalitarizma deklarativno je zatraena na meunarodnoj razini, ali se u praksi javljaju ne samo otpori, nego i pokušaji zastrašivanja svih onih koji trae njezinu dosljednu provedbu. Hrvatska je po tom pitanju u najteem poloaju u Europi. U Hrvatskoj danas opet postoji javna i medijska simpatija prema komunizmu kao sustavu te prema nekim njegovim simbolima i "brandovima". Tako "kape" s crvenom zvijezdom postaju "lijepe", a Tito ostaje nedodirljiva svetinja u dravi nad ijim je narodom (kao svojim) izvršio najvei zloin u povijesti. Bivši hrvatski predsjednik je prosvjednike protiv javnog ašenja "maršala Tita" svojedobno nazvao "spodobama". Ni mediji, ni hrvatska "javnost" (ali ni razni meunarodni poklisari u Hrvatskoj), nisu nijedom spomena vrijednom gestom reagirali na takve prijetnje onima koji trae javno odbacivanje komunistikih simbola. Tito je prevana i pozitivna osoba u meunarodnoj zajednici, pa ga se ne smije dirati? Zapadna javnost mu toliko honorira suprotstavljanje Staljinu, da mu oprašta sve što je uinio narodima drave kojoj je bio na elu? Ali Staljin je u takvoj argumentaciji vei od Tita. On se kao jedan od najsnanijih saveznika suprotstavio Hitleru. Staljinove realne antifašistike zasluge su za cijeli svijet nemjerljivo vee od Titovih antifašistiki i antistaljinistikih zasluga zajedno. Bez Staljina (ruskog naroda, naravno) pobjeda nad nacizmom bila bi upitna na svjetskoj, a ne tek nekoj regionalnoj razini. Pada li meutim ikome na pamet da ruski narod i dan danas dri u Staljinovoj šaci argumentom da suvremene Rusije ne bi bilo bez Staljina i njegova antifašizma?
Opirnije...
 
NAJAVA DOGAANJA I PROGRAM RADA HD-a
Vijesti
Ponedjeljak, 07 Veljaa 2011
PROGRAM RADA ZA 2011.
HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA
-       podlono promjenama i ispravkama 

16. sijenja 2011. Drugi hodoasniki pohod u GVOZDANSKO, na poticaj Damira Borovaka u organizaciji HD-a, uz molitvu biskupa Vlade Košia i biskupa dr. Mile Bogovia 
 

18. veljae 2011. (petak) Velika dvorana Matice Hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb, u 12:00 sati. Akademija – mr. Darko Sagrak, prof. Z. Šeparovi: „80 godina od muenike smrti Dr. Milana pl. Šuflay“

 

22. veljae 2011. (utorak) od 10 do 13 sati u Hrvatskom povijesnom institutu u Zagrebu, Opatika 10,

HD u zajednici sa Udrugom pravnika 1991. i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata organiziraju OKRUGLI STOL: HRVATSKA TUBA ZA GENOCID

23. veljae 2011. (srijeda) u 19:00 sati  TRIBINA: HRVATSKA ŠUTNJA, Druba Brae Hrvatskog Zmaja, Kula nad kamenitim vratima 3, Zagreb, predavai: dr. Nikola Debeli i prof. Zvonimir Šeparovi
 
 
ODGOVOR NA APEL MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA
Vijesti
Ponedjeljak, 14 Veljaa 2011
 
PODRKA APELU IZ GOSPIA
Vijesti
etvrtak, 23 Prosinac 2010

Još jedno društvo prikljuilo se podršci APELU HRVATSKIM VLASTIMA 

Hrvatsko društvo politikih zatvorenika-Podrunica Gospi

HDPZ Podrunica Gospi
A. Starevia 18, 53000 Gospi
Predsjednik: Ivan Vuki
 
APEL HRVATSKIM VLASTIMA
Vijesti
Srijeda, 22 Prosinac 2010





APEL HRVATSKIM VLASTIMA

P
ovodom Dana ljudskih prava koji se prema Opoj deklaraciji Generalne skupštine UN-a o ljudskim pravima br. 217/11 u svijetu obiljeava 10. prosinca,

uvaavajui injenicu da su Hrvatska i hrvatski narod veliinom i traginošu stradanja od posljedica vladavine totalitarnih sustava XX stoljea na samom europskom vrhu,

pozivajui se na injenicu da su Europa i Hrvatska uz fašizam i nacizam oznaile i komunizam kao zloinaki sustav pa osudile njegove zloine protiv ovjenosti, i to:

Rezolucijom Parlamentarne skupštine Vijea Europe o mjerama za uklanjanje naslijea bivših komunistikih totalitarnih sustava iz 1996. godine;

Rezolucijom Parlamentarne skupštine Vijea Europe broj 1481. o osudi komunistikih zloina od 25. sijenja 2006.,
kojom su osueni totalitarni komunistiki sustavi bez iznimke te oznaeni masovnim povrjedama ljudskih prava poput pojedinanih i masovnih ubojstava i smaknua, umiranjima u koncentracijskim logorima, izgladnjivanjima, deportacijama, muenjima, prisilnim radom i ostalim oblicima fizikog terora, uz utvrenje da se neke drave nisu distancirale od zloina koje je poinio totalitarni komunistiki reim pa se stoga snano osudilo masovno kršenje ljudskih prava od strane komunistikih reima i izrazilo suut, razumijevanje i priznanje rtvama, a sve se postkomunistike partije odnosno drave pozvalo, ako to ve dotad nisu uinile, da ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zloina komunistikog reima i osude ih bez ikakvih nejasnoa;

Deklaracijom Hrvatskog Sabora iz 2006. godine o osudi zloina poinjenih tijekom totalitarnog komunistikog poretka u Hrvatskoj u vremenu od 1945. do 1990., kojom se u Hrvatskoj do danas na alost samo
deklarativno prihvatilo njom zadane obveze, ali ne i zapoelo s njezinom društvenom provedbom, unato injenici da je hrvatsko društvo posve rijedak primjer europskog društva današnjice još teško optereenog neriješenim pitanjima posljedica totalitarnih sustava iz vremena II. svjetskog rata i posebno njegovog poraa, ali i još uvijek ivueg naslijea totalitarnog sustava komunizma kao posljedice vladanja komunistike totalitarne diktature od 1945. do vremena demokratskih promjena 1990., kada je upravo zlo takvog komunistikog totalitarnog, jednopartijskog,  nedemokratskog i protunarodnog sustava, hrvatski narod umjesto u mir, slobodu i politiko višestranaje slobodnih europskih društava, nespremnog i razoruanog izruilo krvavoj borbi sa srpskim vanjskim i unutarnjim napadaem za sam narodni i dravni opstanak;

Rezolucijom Europskog Parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 02. travnja 2009.,
kojom je utvreno da ni jedno politiko tijelo ili politika stranka nema monopol tumaenja povijesti pa se pozvalo na specijalizirano znanstveno istraivanje povijesti totalitarizma te otkrivanje i prosudbu svih zloina koje su poinili komunistiki totalitarni reimi, a sve to u cilju pomirbe koju je mogue postii priznanjem odgovornosti za poinjene zloine i traenjem oprosta, imajui pri tome u vidu potrebu moralnog preporoda;

Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjeanja na rtve staljinizma i nacizma, koja se u Hrvatskoj do danas na alost institucionalno i javno prešuuje;
pozivajui se na Zakljuke Petog hrvatskog rtvoslovnog kongresa odranog od 18. do 20. lipnja 2010. u Zagrebu i Voinu kojima je zatraeno da hrvatske vlasti primijene europske pravne norme na zloine totalitarnih reima poinjene u Hrvatskoj;

podsjeajui na apele Hrvatskog rtvoslovnog društva i Udruge Daksa 1944/45 upuene dravnim vlastima Republike Hrvatske za uvoenjem 23. kolovoza Danom rtava totalitarizma u Hrvatskoj sa svojih skupova odranih u Zagrebu i u Dubrovniku 23. kolovoza 2010.;

podravajui peticiju Komisije „Justitia et pax“ Hrvatske biskupske konferencije upuenu Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske u
povodu Svjetskoga dana ljudskih prava i uoi popisa puanstva 2011. godine;

uzimajui u obzir opu neupitnost vaenja pravila meunarodnog ratnog i humanitarnog prava te obvezu njihove primjene i u razdoblju prije, tijekom i nakon II. svjetskog rata, budui da povijest nastanka, vaenja i razvoja enevskih konvencija o zaštiti rtava rata see sve do daleke 1864. godine; upuuje

A P E L

Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i Predsjedniku Republike Hrvatske

za neodlonu primjenu europskih normi o pravu i zaštiti rtava totalitarnih sustava u Republici Hrvatskoj,kojom e se uz nepristranu primjenu ustavnih i zakonskih odredbi hrvatskog zakonodavstva stvoriti uvjeti za:

specijalizirano znanstveno istraivanje povijesti totalitarizma, otkrivanje i prosudbu svih zloina koje su poinili komunistiki totalitarni reimi i prestanak svakog daljnjeg manipuliranje brojem rtava ime se do sada, iz ideoloških, politikih ili inih razloga, vrijealo sve rtve i nad njima inilo daljnji produeni zloin, neovisno o totalitarnom sustavu koji im je uskratio osnovno ljudsko pravo na ivot, slobodu i dostojanstvo;

istraivanje mnoštvenih grobišta iz II svjetskog rata i poraa (preko 1500 do sada otkrivenih) te za obvezujue otkrivanje još do sada neotkrivenih, dostojno pokapanje posmrtnih ostataka rtava, za dolino obiljeavanje mjesta njihova stradanja i njihovom mueništvu dolian javni i obrazovni spomen, a u ovome trenutku posebno za obvezujuu daljnju istragu i dostojno pokapanje rtava besprimjernog monstruoznog zloina poinjenog u slovenskom rudniku Huda jama, ija su muenika trupla kao svjedoanstvo nad njima poinjenog sotonskog zloinstva ostala sauvana, a kojima prijeti neovjeno vraanje u okna njihovoga mueništva;

izradu hrvatskog rtvoslovnika koji e poimenice biljeiti svaku hrvatsku rtvu totalitarnih sustava XX stoljea, za koje postignue smatramo da je popis hrvatskog puanstva u 2011., s obrascem koji e sadravati i upit o lanovima obitelji stradalim u ratu, porau i tijekom kasnije totalitarne komunistike vladavine, hrvatskim vlastima obvezujua prigoda i ispit savjesti;

povrat nasilno oduzete imovine i dostojanstva preivjelim rtvama zloina ili njihovim potomcima, podsjeajui da je savjest hrvatskih dravnih vlasti do danas teško optereena onemoguavanjem prava povratka na svoja ognjišta tisuama onih Hrvata koji su tek zbjegom uspjeli spasiti svoje ivote, a koji su poput prognanika Borievca, Zrina, Španovice, Udbine, Priboja i ostalih brojnih hrvatskih mjesta i krajeva, u statusu prognanika još od 1941., 1943. i/ili 1945. godine. Republika Hrvatska obvezana je svojim ustavnim i zakonskim odredbama, kao i europskim odnosno meunarodnim normama o pravu i zaštiti rtava i na neodgodivo djelatno zauzimanje za pravo na povratak i nezakonito im otetu imovinu za desetke tisua Hrvata prognanih s podruja susjednih i okolnih drava, kako onih iz vremena II. svjetskog rata i poraa, tako i onih iz vremena Domovinskog rata;

zakonska zabrana velianja i javnog isticanja simbola totalitarnog sustava komunizma te pokušavanja pretvorbe komunistikog sustava koji je normama europske i šire meunarodne zajednice naroda jednodušno oznaen zloinakim bez iznimke u navodni antifašizam, jer je komunizam za svoje vladavine u Hrvatskoj izravno zatirao i stvarno poništio sve odlike odnosno vrjednote antifašizma, o emu primjerice zorno svjedoe i poinjeni najtei zloini protiv ovjenosti nad dokazanim i od fašistikih talijanskih vlasti proganjanim dubrovakim antifašistima nakon partizanskog zauzimanja Dubrovnika u jesen 1944., ime su komunistike vlasti iskazale svoju pravu ideološki totalitarnu ili protuhrvatsku zloinaku narav prispodobivu fašizmu ili nacizmu, ali nikako antifašizmu;

jasno odreenje tijela dravne vlasti Republike Hrvatske o komunistikim tzv. „revolucionarnim“ ili „sudovima nacionalne asti“, kao i potonjim jugokomunistikim sudovima kao ideološkim i politikim sudištima pa za poništenje njihovih presuda i rehabilitaciju njihovih rtava, uz stvaranje uvjeta za provedbu moguih obnova postupaka, razumijevajui da je osnovna svrha postojanja tih sudova bila postignue ideološke represije u kojoj su u Hrvatskoj ostvarili punu narav okupacijskih sudova, a da pritom zbog izostanka svake nezavisnosti, provedbe ispitnog postupka, ak i zabrane prava na obranu i pravni lijek pa sve do osnovne pravne neukosti tog revolucionarnog pravosudnog osoblja, nisu ostvarivali ni jedno od bitnih pravnih obiljeja pravosudnih tijela;  

zaslueni dostojni društveni ugled hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i dolino dravno spomen-obiljeavanje svih mjesta koji su zbog poinjenih stravinih mnoštvenih zloina srpskog napadaa postali simboli stradanja hrvatskog naroda poput Borova Sela, elija, Voina, Škabrnje, Nadina, Dalja, Saborskog, Široke Kule, Gvozdanskog i inih mjesta u Republici Hrvatskoj, ali i susjednim joj dravama, kao i za pronalazak pa kanjavanje ratnih zloinaca, umjesto suprotno europskim odnosno meunarodnim normama, njihovog dosadašnjeg nedolinog zanemarivanja ili ak i pokušaja umanjivanja i prikrivanja.

Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da predloi Hrvatskom saboru da se 23. kolovoz i u Republici Hrvatskoj proglasi europskim danom sjeanja na rtve totalitarnih sustava (nacizma i komunizma).

Pozivamo sva tijela hrvatske dravne vlasti na neodlono ispunjenje svoje obveze uspostave jednakih mjerila za sve rtve totalitarizama, jednako kako je Opa skupština UN-a uspostavila Opu deklaraciju o pravima ovjeka kao zajedniko mjerilo za sve narode i sve drave, neodlonim djelovanjem k uspostavi i odravanju takvih društvenih uvjeta koji e omoguiti poštovanje i djelatno promicanje onih ivotnih vrijednosti koje su hrvatski narod i meunarodna zajednica naroda kroz due povijesno razdoblje iskustveno spoznali pa u svoju ukupnu baštinu i prihvatili kao zdrave temelje duhovnog i materijalnog bitka, razvoja i opstanka pojedinca, obitelji i naroda, drava i meunarodnih zajednica, u koje vrijednosti neupitno spadaju i ope priznate europske odnosno meunarodne norme o pravu i zaštiti rtava. 

Ovaj Apel je prihvaen na Sveanoj akademiji Hrvatskog rtvoslovnog društva odranoj u dvorani muzeja „Mimara“ u Zagrebu, u subotu 11. prosinca 2010. godine. Apel ostaje otvoren za potpisivanje svim hrvatskim udrugama koje promiu ljudska prava.

Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparovi
Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva

Udruge potpisnice:

Hrvatsko rtvoslovno društvo
Udruga Daksa 1944/45, Dubrovnik
Hrvatska udruga Domobran, Dubrovnik
Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Zagreb
Fondacija Kardinal Alojzije Stepinac, Zagreb
Zdrug hrvatske obrane N.Š. Zrinski, Zagreb
Hrvatsko odgovorno društvo, Zagreb
Hvidra rnomerec, Zagreb
Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb
Udruga za potporu bakim Hrvatima, Zagreb
Hrvatska bašina, Zagreb
Zajednica prognanih, izbjeglih i iseljenih Bosanska posavina, Zagreb
Udruga bosanskohercegovakih Hrvata, Zagreb
Udruga hrvatskih ratnih veterana 5. gbr. HV „Sokolovi“, Zagreb
Udruga „Dr. Milan Pl. Šufflay“, Zagreb
Hrvatski obranbeni red, Zagreb
Hrvatski pokret za ivot i obitelj, Zagreb
Narodni savez Nijemaca Hrvatske, Zagreb
Hrvatsko-njemaka udruga, Zagreb
Društvo za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava, Varadin
Hrvatski obredni zdrug Jazovka – Krila akovo
 
 
VRAANJE STEPINCU
Vijesti
Ponedjeljak, 14 Veljaa 2011
Mile Pešorda
(Kolumna EUROGLEDI)

Svjetlo rijei, Slovo, u kojemu slobodarima bivamo ako mu istinoljubivo i s predanošu sluimo, slavljeno je u nas i u najteim vremenima ovjeka i nacije,  primjerice u našoj zagrebakoj prijestolnici, u Dvercu, 26. lipnja 1941., kada je nadbiskup zagrebaki Bl. Alojzije Stepinac (postojani zagovaratelj, u nevrijeme NDH, apsolutne pravde za sve ljude bez obzira na vjeru, narodnost i rasu, a ijega se svetoga mueništva, podnijeta pod serbodiktaturom staljinista, za temeljna ljudska prava s ponosom spominjemo) izgovorio i ove rijei pozdrava „glavaru“ Hrvatske: „I, ako je istina, kao što jest, da je zaetnik naše svete vjere, koju ispovijedamo, sâm Bog, onda je sigurno, da za razumna ovjeka nema sukoba izmeu ljubavi prema svetoj vjeri i ljubavi prema svome narodu, kad obje kao dvije roene sestrice izviru iz Bojega bia kao jedinstvenoga izvora.“ U pamenju bogoštovna naroda, i u traginomu kronopisu okupirane zemlje podloene bestijalnim nasilništvima triju totalitarizama, još ivi i biskupova molitva „Otcu zvijezda“ neka njegova domaina „obdari onim duhom, koji je glavaru drave potreban, da svojim narodom upravlja 'in iustitia et veritate' – u pravdi i istini“. (Alojzije kardinal Stepinac, nadbiskup zagrebaki: Propovijedi, govori, poruke 1941.-1946., Zagreb, 1996., str. 28.)
Opirnije...
 
DOSTA JE BILO S UCJENAMA DRAVE HRVATSKE!
Vijesti
Ponedjeljak, 14 Veljaa 2011
Ako danas, dok Hrvatska nije lanica Europske unije, a i ne moe biti dok se u konanici o tome na referendumu ne izjasni hrvatski narod, hrvatski graani, dakle, ako se danas nakon svakog priopenja ili posjeta Hrvatskoj Hannes-a Swobode, izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku, ili Štefana Fuele, povjerenika Europske komisije za proširenje, ili Serge Brammertza, glavnog tuitelja Haaškog suda, uz popratnu medijsku histeriju stvara ozraje sudnjeg dana za našu Domovinu, uz prešutno odobravanje hrvatske politike elite koja sramotno sluganski sluša mišljenja, poruke i preporuke europskih inovnika, koji to ine u maniri toplo - hladno, što je pristojna verzija uzreice „mrkva i toljaga“, zanemarujui u potpunosti što o tome misli hrvatski narod i svi hrvatski graani, doista, s razlogom se namee pitanje što nam to sprema „Bešutna i licemjerna Europska unija“?

Naime, nakon moebitnog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ustavu Republike Hrvatske, supstituent bi postao Lisabonski sporazum - inaica nikada donesenog Ustava Europske unije, što bi bilo pogubno za suverenitet hrvatske Drave za koju su na Oltar domovine svoje ivote dali najbolji hrvatski sinovi. I zato, krajnje je vrijeme za rei  europskim inovnicima:“Dosta je bilo s ucjenama drave Hrvatske, ne morate primiti Hrvatsku u Europsku Uniju, jer Hrvatska stoljeima pripada civiliziranoj i uljuenoj europskoj obitelji, a hrvatski narod je meu najstarijim europskim narodima!“

Osim toga,
STOP progonu hrvatskih branitelja i hrvatskih generala, jer njihove obitelji daleko od oiju javnosti, s nemjerljivom tugom i patnjom nadaju se konanom završetku kalvarije kroz koju prolaze njihovi najmiliji, od kada su zatoeni. Svakim danom sve je jasnije da su progon i uhienja hrvatskih branitelja i hrvatskih generala na tragu injenice, da se pod svaku cijenu izjednai Domovinski rat, odnosno pravedna obrana Republike Hrvatske sa srboetnikom agresijom, što je elja svih onih kojima drava Hrvatska nije na srcu, od poetka, a poglavito nakon završetka Domovinskog rata. Za hrvatski narod, za hrvatske domoljube, za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata i za sve hrvatske graane kojima je Hrvatska pri srcu, postalo je nepodnošljivo sustavno ucjenjivanje hrvatske Drave od strane europskih hohštaplera, ucjenjivanje kojemu se ne nazire kraj, i licemjerje hrvatske politike elite koja se zaklinje u Svetinju Domovinskog rata, a istovremeno ništa ne ini, ili sramotno malo, da se konano zaustavi progon i uhienja hrvatskih branitelja dirigiran iz svjetskih i europskih centara moi, a sve s jednim ciljem, strpati hrvatski narod u „balkansku krmu“ i da po potrebi, kao što je to bilo u dosadašnjim propalim „jugo-tvorevinama“,a po „novokomponiranoj“ terminologiji „jugosfera“, bude moneta za potkusurivanje. Svakodnevne vijesti da su hrvatski generali u oekivanju presude u haaškom kazamatu, Tihomir Purda u zenikom zatvoru u oekivanju ekstradicije u Srbiju, teško bolestan Tomislav Merep u pritvoru, a Veljko Mari u srpskom zatvoru ve devet mjeseci, vijesti su kojima se eli obezvrijediti, kriminalizirati i sotonizirati Domovinski rat, a objavljuju se na dravnoj i ostalim komercijalnim - plaenikim televizijama, te na naslovnicama tiskovina i pojedinih internetskih portala u hrvatskom medijskom prostoru.
RTVA koju u vrijeme mira podnose hrvatski generali, uznici haaškog kazamata i uhieni hrvatski branitelji, za hrvatski narod, za hrvatsko nacionalno bie, RTVA je koju podnosi Domovina, jer u pitanju je ugroza asti i ponosa pobjednike Hrvatske vojske i Hrvatskih redarstvenih snaga nad srboetnikim agresorom, odnosno u pitanju je ugroza asti i ponosa  hrvatskog naroda i drave Hrvatske. U takvom ozraju svakim novim danom hrvatski branitelji s razlogom si postavljaju pitanje: “Tko je slijedei na redu za uhienje i gdje je tome kraj?“
 

Ovim tekstom javno prosvjedujem protiv sustavnog progona i uhienja hrvatskih branitelja, ucjene drave Hrvatske od strane europskih inovnika, te pokušaja izjednaavanja pravedne obrane Domovine tijekom Domovinskog rata sa srboetnikom agresijom.
  

Dragutin Bauman, ing.kem.
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
U Zagrebu, 13. veljae 2011.
 
SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPAVANJA U RH - ISTRAIVANJA RTAVA KOMUNISTIKIH ZLOINA
Vijesti
Petak, 11 Veljaa 2011

Hrvatsko rtvoslovno društvo - Ilica 36/I/dvor., 10000 ZAGREB
tel. 01/48 301 48   MB 01436767    OIB 87523866783
iro raun br. 2390001-1100271239 kod HPB 
Devizni raun kod HPB 700100-840-1436767
E-mail:  Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript  
http://www.viktimologija.hr/

SREDSTVIMA JAVNOG PRIOPAVANJA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
- SVIMA 
 -

Hrvatsko rtvoslovno društvo izraava najdublju ogorenost i osuuje izjavu bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesia izreenu u Dnevniku 3 HRT-e 08. veljae 2011., a povodom najave poetka istraivanja rtava komunistikih zloina i  procesuiranja njihovih poinitelja.

Hrvatski narod je veliinom i tragikom stradanja zbog poinjenih komunistikih masovnih zloina pri kraju i nakon završetka II. svjetskog rata zasigurno najstradaliji narod Europe. Stotine tisua hrvatskih izbjeglica svih dobi, vojnika, mueva, ena, djece i staraca, nije toga proljea 1945. napuštalo svoju hrvatsku domovinu i svoje domove iz hira i elje za kakvom pustolovinom, nego radi spašavanja golog ivota pred naletom jugokomunistike armade, znajui za masovne i pojedinane zloine koje je ta armada protkana proetnikim elementima, odnosno velikosrpskom mrnjom prema hrvatskom ovjeku i dravi inila nad nevinim hrvatskim pukom, sveenstvom i svakim zarobljenim vojnikom vojske NDH-e tijekom II svjetskog rata. Zaustavljeni od engleskih vojnih snaga na Bleiburškom polju, hrvatski vojnici su asno poloili oruje i zajedno s civilima oekivali pripadajuu im zaštitu zajamenu ve tada vaeim meunarodnim Konvencijama o postupanju sa ratnim zarobljenicima i civilnim izbjeglicama.
Pokušaj proglašavanja Blebirškog pokolja hrvatskog naroda kojeg su komunisti najteim mirnodopskim zloinom zapoeli nakon završetka rata na Bleiburškom polju i nastavili na tzv. Krinom putu sve do granice s Grkom, „nekakvom pobunom“ na koju su jugopartizanske snage valjda opravdano oruano odgovorile pobivši „nešto malo ljudi“, moralni je zloin Stipe Mesia i najnii pad ljudske savjesti koji zasluuje svaku moralnu i pravnu osudu.

Jednake je nemoralne naravi i tvrdnja Stipe Mesia da su u tzv. NOB-i najmanje sudjelovali komunisti, kojom odgovornost za masovnost njihovih zloina genocidne veliine i naravi eli prebaciti na tobonje vojnike nekomuniste. Nesporna je injenica, da je upravo KPJ–KPH u Hrvatskoj podigla oruani ustanak 22. lipnja 1941. i to tek po pozivu Kominterne iz Moskve, a nakon što je dotadašnji komunistiki saveznik Njemaka 21. lipnja 1941. napala SSSR. Kroz cijelo vrijeme II. svjetskog rata, a posebno nakon njegovoga završetka, zapovjedna vojna i politika struktura iskljuivo je bila komunistika. Stoga je u sustavnosti tih ratnih i poratnih jugopartizanskih masovnih zloina nad hrvatskim narodom oevidna ideološka i metodološka poveznica s boljševikim komunistikim masovnim i pojedinanim likvidacijama ljudi i/ili gotovo cijelih naroda. 

Daljnji pokušaj Stipe Mesia da ponovljenim politikim pritiskom utjee na neovisnost postupanja hrvatskih pravosudnih tijela proglašavajui najavljenu istragu i procesuiranje zloina politikim, a ne pravnim pitanjem, svrstava ga u red društveno opasnih osoba koje ugroavaju civilizirane društvene odnose i demokratski razvoj hrvatskog i europskog društva. Ovo tim više, jer nam je znano, da je Stipe Mesi kao predsjednik Republike Hrvatske ve jednom neskriveno poinio javni politiki pritisak nad postupanjem pravosudnih tijela prigodom otkrivanja rtava monstruoznog i povijesno jedinstvenog, prestrašnog mjesta masovnog zloina poinjenog u oknima slovenskog rudnika Huda Jama.

Kada nam takve nemoralne izjave i smjerani politiki pritisak dolaze od osobe koja se kao predsjednik Republike Hrvatske zalagala za nesmiljenu osudu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pa je u tu svrhu tajno i svjedoila pred Haškim sudištem, a tajnu dravnu pismohranu ukljuujui predsjednike transkripte, u potpunosti otvorila stranim obavještajnim slubama, i to upravo onima koje su svoje tajne dokumente o Bleiburškom pokolju hrvatskog naroda zaštitili za još nekoliko desetljea, onda se hrvatskom narodu uistinu zapitati, tko mu je to i u kojem cilju, u dva mandata, za predsjednika drave bio postavio osobu koja, budi i to reeno, na parlamentarnim izborima u svojoj izbornoj jedinici tada nije bila prošla ni izborni prag, a koja osoba prema hrvatskom narodu iskazuje neprestanu nesnošljivost usporedivu jedino s otvorenom mrnjom.

Osjeajui društvenu odgovornost pozivamo hrvatsku javnost i sve hrvatske društvene institucije, da se pri nadlenim dravnim tijelima zauzmu, a dravna tijela da neodlono pokrenu pravni postupak oduzimanja svih prava i povlastica koje Stipe Mesi uiva kao bivši predsjednik drave, jer u civiliziranom europskom društvu takva društvena prava ne smije uivati osoba neasnog svjetonazora i moralno sablaznih javnih ina.

U Zagreb, 09. veljae 2011.

Predsjednik
Prof.dr.sc. Zvonimir Šeparovi
 
REFERAT S PETOG HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA
Vijesti
Srijeda, 09 Veljaa 2011
''Dani sjeanja na rtve komunistikih zloina u Graanima 1945. godine"

Tomislav egelj

U ime udruge Falaek Prigorja i Udruge Graani te svih ostalih udruga i društava Graana te upe, pozdravljam Peti hrvatski rtvoslovni kongres i estitam Hrvatskom rtvoslovnom društvu dvadesetu godišnjicu postojanja / rada i dvadesetpet godina rtvoslovlja u Hrvatskoj.

Mi dolazimo iz Graana, prije znanih kao malo selo pokraj Zagreba, smješteno na samim obroncima Zagrebake gore, podno Sljemena, u samom srcu Prigorja, koje se sa sve veom urbanizacijom i širenjem Zagreba, polako ali sigurno stopilo sa Zagrebom i postalo njegovim dijelom.. i to dijelom kojim se cijeli Zagreb moe ponositi, dijelom koji se i dalje trudi njegovati neke stare tradicije, obiaje i ve polako zaboravljene hrvatske vrijednosti te ih prigrliti, obnoviti, isticati i ponositi se njima.
Zato se i nalazimo ovdje na Petom hrvatskom rtvoslovnom kongresu, jer smo ve drugu godinu zaredom u Graanima organizirali ''Dane sjeanja na rtve komunistikih zloina u Graanima 1945. godine'' koji su prošle godine zapoeli tribinom na tu temu uz gostovanje prof. Jurevia te sudjelovanje naših sumještana, ivuih svjedoka tog vremena.

Ove godine na šezdestepetu godišnjicu te tragedije sva su ta svjedoanstva pretoena u dokumentarni film, a nakon prikazivanja filma uslijedila je sveana procesija vjernika u narodnim nošnjama, s hrvatskim zastavama, vijencima, svijeama te sveta misa ''Pri Isusu'' u šumi iznad ulice Lonjšina, upravo na jednom od mjesta, i to središnjem mjestu, gdje su mnogi nevini izgubili svoje ivote i pokopani u svibnju i narednim mjesecima 1945. godine.

Naime, malo je poznato da se u Graanima odigrala posljednja bitka na teritoriju današnje Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Takoer, malobrojni znaju da su Graani nakon toga postali masovno stratište na kojem su komunisti muili i ubijali svoje neistomišljenike.

U prvim danima svibnja 1945. godine, malobrojne domobranske jedinice napustile su poloaje i zapoele s povlaenjem, što nije bio sluaj s ustaškim i njemakim postrojbama koje se nisu povukle bez otpora. 8. svibnja u Graane  i okolicu nadošle su prve partizanske jedinice koje su bile u sastavu VI. like proleterske brigade Nikola Tesla. Glavna bitka izmeu hrvatsko-njemakih i partizanskih snaga dogodila se 9. svibnja 1945. godine o emu svjedoe brojni školski i crkveni ljetopisi, ali i svjedoenje hrvatskog domobrana, inae graanskog stanovnika, Mirka Baneka.

Bitka je trajala cijeli dan i no, a bojišnica se protezala od Graana do Mikulia, a korišteno je uglavnom pješako oruje, minobacai i brodski topovi. Toan broj sukobljenih vojnika teško je odrediti...
Nakon završetka sukoba, 10. svibnja 1945. godine VI. lika proleterska brigada uspostavila je u Graanima svoj stoer te vojni zatvor u ulici Graec na kunom broju 22 u kui Drage Bešia...
Nakon svega navedenog, postavlja se pitanje broja ubijenih te lokacije njihovih grobišta. Po tome su Graani specifini jer jedino u njima, koliko mi znamo, postoje dokumenti Narodnooslobodilakog odbora Graani iz svibnja 1945. godine koji jasno govore o broju mrtvih i o lokacijama na kojima su pokopani te postoji i planinarska karta Medvednice na kojoj su, zamislite, sva grobišta koja su nama poznata oznaena, ali kao geološko nalazište.

Prema tvrdnjama Mirka Haramije, egzekucije zarobljenika zapoele su 19. svibnja. Izvještaj o pokapanju leševa i njihovoj dezinfekciji osobno je potpisao Miroslav Haramija. Naime, on je bio samo jedan od mnogih kojima je naloeno da se pobrine za leševe (da se pokopaju i dezinficiraju). U izvještaju se navode lokacije i broj ubijenih koji iznosi 779 ljudi, to su znai lokacije i ljudi koje je gosp. Haramija osobno pokopao, što zajedno sa 30 ljudi koje nam je poznato da su stradali iz drugih izvještaja iznosi 809. Kao što sam ve naveo, tih ljudi koji su pokapali leševe bilo je mnogo više, a ukupan broj ubijenih sigurno je vei od 1000. Prema tome, najvei broj pokopanih ljudi nasilno je doveden u Graane nakon borbenih operacija i tamo streljan, a prema iskazu Miroslava Haramije, to su bili uglavnom civili.

U konanici taj broj nije ni bitan, da je i desetero ljudi ubijeno – zloin je poinjen...

Na alost, danas, 65 godina nakon graanskog pokolja, nitko nije odgovarao za zloine, a istina se i dalje prešuuje...


Zahvalio bih se gosp. Šeparoviu, predsjedniku Hrvatskog rtvoslovnog društva što nas je podupirao od poetka i što nam je ukazao ovakvu ast da se pojavimo ovdje pred svima vama na Petom hrvatskom rtvoslovnom kongresu i što je doprinio da spomen na sve nevino stradale ne zamre nikad i da se istina uje... a ono što mi elimo postii s obiljeavanjem ''Dana sjeanja u Graanima'' najbolje e rei pjesma Ratimira Mlinaria kojem je otac jedan od ubijenih i baenih u jednu od jama u Graanima:

''GRAANSKE  JAZOVKE''

Te su jame u vjeitoj sjeni,
do njih sunani ne dopiru zraci,
lee mnogi tu neznani junaci
što nevini bješe tada pobijeni.

Nema ovdje kria, nema spomenika,
ovdje nitko više ne zapali svijee,
ovdje nitko ne ostavlja cvijee,
a koliko mnogo tu je pokojnika!

Pokatkada ipak ovdje tiho stigne
netko blizak od njihovih ivih
pa izmoli više molitava tihih,
pritom svaki tuan glavu prigne.

Boe, hoe l' ikad vrijeme jednom doi
da e ove jame oznait se moi,
da se koja ploa, kri postavi,
da se pale svijee, da se cvijee stavi?

(Ratimir Mlinari)

Tomislav egelj, u ime Udruge Falaek Prigorja i Udruge Graani, Zagreb. 
 
IZRUENJE VOJNIKA PURDE
Vijesti
Srijeda, 09 Veljaa 2011
Kojim osuujemo indolentnost, licemjernost, lana obeanja od vrha do dna, svih institucija RH u odnosu na branitelja Purdu. Poinjen je teak propust jer vlasti  RH  nisu zatraile izruenje Svog dravljana da mu se sudi pred sudom u našoj dravi, što su bile duna uiniti. Sada svi, baš svi, pa i ovi branitelji koji toboe podupiru Purdu ni ne spominju ovaj propust institucija RH. Pravno ovaj propust znai da se pred ekstradicijskim sudom u BiH iskljuivo raspravlja o zahtjevu Srbije o tome da se Purda isporui Srbiji . O dunosti RH da podnese zahtjev da BiH isporui, kako se to runo kae, odnosno da vrati hrvatskog dravljana njegovoj  dravi, ni spomena, pa ostaje potpuno nejasno ili potpuno jasno,zbog ega ovaj propust  i kojim su ciljevima bili voeni oni koji su poinili ovaj propust. Propust upuuje na zakljuak da su htjeli izbjei suenje Purdi pred hrvatskim sudom pa kako je ve  donesena odluka da nema dokaza da bi ovaj branitelj poinio kazneno djelo, ovakav propust pokazuje se zlonamjeran ili pak podilaenje i rtvovanje preko Purde suvereniteta RH iako su za postizanje suvereniteta  mnogi dali svoje ivote . Da su  zatraili izruenje u ime RH bili bi u mogunost da ovdje sude i oslobode ovog branitelja kad su ve našli da protiv njega nema dokaza za poinjenje bilo kakvog zlodjela.

Umjesto toga dopuštaju njegovo izruenje drugoj dravi, Srbiji, pa joj time izravno pogoduju i omoguuju da ova agresorska drava  pred svijetom stekne dokaze o svojoj demokratinosti u sluaju eventualnog osloboenja Purde kao da poštuje ljudska  prava i iz toga izvue golemu korist.
Kako onda okarakterizirati propust nadlenih u RH da zaborave podii  zahtjev da trae  da svog dravljana sude u njegovoj dravi ??

Zbog ega nije zatraena isporuka  branitelja Purde prije nego što je  Dravno odvjetništvo u Osijeku po prijavi srpskog tuilaštva za ratne zloine  tu prijavu odbacilo? Zašto nije doveden u  Osijek da mu se sudi, pa se u toku postupka utvrdilo da nema dokaza za djelo koje mu se stavlja na teret , ve se odbacuje kaznena prijava što bi navodno trebalo imati utjecaja na sud u BiH da odbije isporuivanje Srbiji.?  emu uope ovaj postupak Dravnog odvjetništva u Osijeku,  kad  razlozi odbaaja kaznene prijave ne veu srpsko pravosue? Najposlije imali ikakve mogunosti da hrvatska javnost sazna kako glasi  ugovor  koji su sainili Baji i srpski tuitelj za ratne zloine? Što tamo piše? Zbog ega se taj tekst  taji od naše javnosti? Radi tajenja sadraja ovog sporazuma, opravdano se moe zakljuiti  da je sainjen u korist Srbije. Da li se taji zbog prikrivanja nekih sumnjivih ciljeva i radnji, ili zbog utajivanja da se javnost obmanjuje to se ne zna ali se moe naslutiti po ovom postupku da je na ovakav nain udovoljeno svim zahtjevima  i realizaciji velikosrpskog koncepta. Kako moe jedna suverena drava dozvoliti da na njenom teritoriju djeluje pravni sustav druge drave; jer dogaaj za koji Srbija trai izruenje hrvatskog dravljana io, dogodio se na teritoriju RH i stoga je postupak u iskljuivoj nadlenosti i pravosua RH?

Ovaj zahtjev srpskog pravosua direktno je narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske. Dakle
institucije RH uinile su takav propust koji podlijee i kaznenoj odgovornosti jer dopuštaju srpskom pravosuu da donosi sudske odluke za dogaaje na teritoriju RH, na kojem vae iskljuivo hrvatski zakoni.

Iako je Purda uhapšen u tzv. republici srpskoj, ta se injenica uporno taji, kako se ne bi narušili dobri odnosi s tom zloinakom tvorevinom koje je nedavno dobro utemeljio predsjednik RH. ak što više, odgovornost za vlastite propuste uinjene namjerno ili zbog neznanja prebacuju se na institucije BiH.  


Javio se i aki zastupnik u Saboru i istovremeno predvodnik neke od frakcija branitelja. Ne moeš vjerovati na što sve ovi nadou kako bi opravdali svoje propuste. On kae da e zatraiti ostavku ministra pravosua RH ako se zatoeni branitelj Purda isporui Srbiji. Kave e koristi od toga imati Purda??

Umjesto da je ranije u ime frakcije Udruge branitelja kojoj je na elu, zatraio da se Purda isporui RH, sad sramno, iako su svi svjesni  injenice  da o sudbini Purde odluuje drugi i da  e suenje  biti u Srbiji,  pušta magla i toboe optuuje ministra pravosua za nekakav propust. Prije toga smo od svih  uli da e Purda biti na slobodi, što  su unisono trubili, od ministra branitelja pa nadalje iako za to nisu imali bilo kavu podlogu, niti su na tome radili, osim što su uvjeravali javnost da e biti slobodan.
Naalost u tu lanu kampanju ukljuili su se i odvjetnici nesretnog Purde, neistinito prikazujui da e biti pušten na slobodu.

Ovakva tvrdnja o puštanju na slobodu iz ekstradicijskog zatvora, mogla bi doi u obzir samo u sluaju kada bi Srbija odustala od zahtjeva za izruenje.

U suprotnom, tvrdnje o puštanju na slobodu su obina neistina i laganje svoje javnosti, ako ne predstavljaju još tei oblik nekog zlodjela protiv Ustava.

Mirsad Bakši
Odvjetnik-brigadir HV um.
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
 
 
BRANITELJI OPTUENI ZA RATNI ZLOIN
Vijesti
Srijeda, 09 Veljaa 2011
http://pollitika.com/branitelji-optuzeni-za-ratne-zlocine

BRANITELJI OPTUENI ZA RATNI ZLOIN


Srbija je podignula optunicu za ratne zloine i raspisala meunarodnu tjeralicu.

Na osnovu te meunarodne tjeralice uhien je i Hrvatski branitelj iz Vukovara Tihomir Pruda na graninom prijelazu Orašje.
Meunarodna tjeralica sadri 332 branitelja koja su branili Vukovar te odreeni broj branitelja Osijeka.

I do sada su hrvatski branitelji strijepili od prelaska dravne granice. O tome sam i sam pisao kad je bila rije o objavi registra branitelja te upozoravao i na taj problem.

Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora prije godinu i pol dana uputilo zahtjev ministarstvima da im se dostave popisi osumnjienih branitelja za ratne zloine, ali nikada nisu dobili odgovor.

Ako branitelji nisu zasluili odgovor od Vlade ja ovdje stavljam spisak branitelja koji se nalaze na meunarodnoj tjeralici.

Ako tim spiskom raspolau na graninim prijelazom sa BiH ne vidim razloga da svi ne budu upoznati sa tim.

Ostalo u pisati u komentarima:
Link:
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=107...
Link:
http://www.vecernji.hr/vijesti/tko-je-sljedeci-branitelji-strahu-koga-ce...


Evo spisak:

POPIS PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUANIH FORMACIJA ZA KOJE PO SRBIMA POSTOJE DOKAZI DA SU POINILI ZLOIN NAD SRBIMA U VUKOVARU I OKOLINI U TIJEKU 1991. GODINE

Opirnije...
 
OBILJEAVANJE SPOMENDANA STRADANJA FRATRA NA IROKOM BRIJEGU
Vijesti
Ponedjeljak, 07 Veljaa 2011
FRANJEVAKI SAMOSTAN HERCEGOVAKE PROVINCIJE, Zagreb
&
ZAVIAJNA ZAJEDNICA ŠIROKI BRIJEG, Zagreb

pozivaju Vas na obiljeavanje
spomendana stradanja fratara na Širokom Brijegu i sjeanja na rtve II. svjetskog rata
u ponedjeljak, 7. veljae 2011. u 19 sati u Franjevakom samostanu (Av. Gojka Šuška 2, Zagreb).

Program:
            - itanje imena 66 ubijenih franjevaca iz Hercegovine,

19.00   - sv. misa, predvodi mons. dr. Mile Bogovi, gospiko-senjski biskup,

            - 10 min. film o iskapanju zemnih ostataka rtava II. svj. rata na Š. Brijegu,
            - 15 min. predstavljanje novog broja asopisa "Stopama pobijenih",
            - 10 min. film o iskapanju zemnih ostataka rtava II. svj. rata u Ljubuškom,
 
SLUAJ PURDA - TOTALNA PRAVNA NEPISMENOST
Vijesti
Srijeda, 02 Veljaa 2011
Još niti u jednom do sada pravnom sluaju koji je u veoj mjeri medijski, a posebno  i politiki  javno eksponiran, kao sluaj branitelja Purde, nije se  dogodila toliko iskazana pravna nepismenost od strane svih sudionika (u postupku i van postupka); istranih sudova, od strane politiara koji su po struci  pravnici i sveuilišni profesori , od strane tuitelja u tom predmetu, od strane odvjetnika koji ga zastupaju, od strane sudova, a i od strane brojnih drugih strunih osoba poput ministara pravosua i Srbije i Hrvatske i BiH i njihovih savjetnika. Od strane hrvatske premijerke koja toliko djetinjasto  izjavljuje „Vano je samo da je sud u Osijeku utvrdio da Purda nije poinio krivino djelo“. U toj njenoj izjavi je toliko toga pravno nevaljalog da je najbolje da to i ne rašlanjujem.

S druge strane nevjerojatna je šutnja i Hrvatske odvjetnike komore, šutnja Pravnih fakulteta u Hrvatskoj, ali i u BiH i sl.

Od strane politiara poput prof. Dr.sc. Ive Josipovia redovnog profesora Pravnog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu, koji je donedavno vodio upravo katedru krivinog prava, a sad se nalazi privremeno na poloaju Predsjednika RH – brojno puta stiu iste  izjave – to je stvar pravosua. Pod rijeju „pravosue“ misli se samo na sudove Srbije, BiH i Hrvatske, a ne misli se na Ministarstva pravosua koja nisu pravosue ve su politiko dravno tijelo.


U sluaju izruenja branitelja Pudre ili Hrvatskoj ili Srbiji, ili njegovog puštanja na slobodu sve je krenulo u  pravnom smislu - u krivome smjeru.

Opirnije...
 
ZA HRVATSKI LIST - MSGR. MILE BOGOVI
Vijesti
Ponedjeljak, 31 Sijeanj 2011
Hrvatski list, 27. sijenja 2011. str. 38-42.

Msgr. Mile Bogovi,
biskup liko-senjski, u razgovoru za Hrvatski list, meu ostalim i o inicijativi prof. Zdravka Tomca o odravanju Opeg hrvatskog sabora na krbavskom polju i tezi da jedino general Gotovina moe biti novi voa Hrvata.

Krizu društvenoga morala najbolje ilustrira Sanaderov sluaj
i zato pozdravljam Tomevu inicijativu

Razgovarala: ANDREA ERNIVEC

Krizu današnjeg društvenog morala najbolje ilustrira sluaj Ive Sanadera i kako se on tretira. Taj je ovjek do pred malo vremena vedrio i oblaio na našoj politikoj sceni. Kolika su ga usta hvalila i pera slavila! Odjednom se poelo pucati na njega kao na bijesnu zvijer. Zato je Tomeva inicijativa simpatina i ja joj se radujem. Danas je potrebno traiti jaki potez kojim bi se dogaanja pokrenula u korist Hrvatske i njezinih graana.

Prije nekoliko dana na stranicama Hrvatskog lista prof. Zdravko Tomac napisao je tekst u kojemu je meu ostalim govorio o ideji opeg hrvatskog sabora na krbavskom polju koju mu je izloio poduzetnik Ivan Valek, mormonski biskup, intelektualac i poduzetnik, obrazlaui da bez takvoga opega sabora, koji bi politiki i emocionalno ujedinio Hrvatsku, hrvatskome narodu prijeti daljnje propadanje pa i propast. Prof. Tomac iznio je tezu da bi po njegovu mišljenju bilo nuno negdje na ljeto ili ranu jesen odrati Svehrvatski opi sabor na kojemu bi se usvojila politika povelja o budunosti hrvatskoga naroda. Na tome saboru sudjelovale bi stotine tisua Hrvata iz cijeloga svijeta, a ne samo HrvatsKi iz Hrvatske i BiH; kljuni bi ovjek trebao biti Ante Gotovina kao linost i garancija ostvarivanja nove pobjede. Usporedno s pripremama te politike platforme i novoga pokreta, u Hrvatskoj bi trebalo do kraja raskrinkati petu haašku kolonu koja je podravala i hranila haaški sud krivotvorinama, koja je lano svjedoila i lano optuivala i Tumana, i Gotovinu, i Domovinski rat. Trebalo bi vratiti nadu, povjerenje  i stvoriti ozraje da unato svim problemima, hrvatski narod moe odluiti o svojoj sudbini, da moe pobijediti – rijei su prof. Tomca. O Tomevoj inicijativi upitali smo i msgr. Milu Bogovia, gospiko-senjskoga biskupa, ali i najzasluniju osobu za projekt Crkve hrvatskih muenika.
Opirnije...
 
Vie...
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 911 - 1040 od 1223
 
Top! Top!