www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Subota, 22 Srpanj 2017
 
 
Naslovnica
PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA: HRVATSKI MU ENICI I RTVE IZ VREMENA KOMUNISTI KE VLADAVINE
etvrtak, 13 Veljaa 2014
VICEPOSTULATURA
Vicepostulatura

Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«
Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg; tel.: (039) 700-325; faks: (039) 700-326; www.pobijeni.info
IB: 4227318660009; UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuški:
Hercegovaka franjevaka provincija Uznesenja BDM – Vicepostulatura
iro-raun (BiH): 3381602276649744; devizni raun (inozemstvo): IBAN: BA393381604876650839; SWIFT: UNCRBA22

Mostar, 13. veljae 2014. (Josipa Vukoja / Vicepostulatura) – Sino je, 12. veljae, u 18.00 u katedrali Marije Majke Crkve i Kraljice neba u Mostaru odrana sveta misa zadušnica za pobijene u Drugom svjetskom ratu i porau, koju je predvodio biskup Mile Bogovi, uz sumisništvo druge dvojice biskupa i 20-ak sveenika te zamjetan broj puka Bojega. Nakon toga je u Velikoj katedralnoj dvorani predstavljen zbornik Hrvatski muenici i rtve iz vremena komunistike vladavine.

Svetu misnu zadušnicu i predstavljanje glazbeno su popratili lanovi Velikog mješovitog katedralnog zbora Marija pod ravnanjem maestra don Nike Luburia i uz orguljsku pratnju s. Mateje Kreši. Voditelj programa bio je fra Miljenko Stoji.

Na poetku programa nazone je pozdravio mjesni biskup dr. Ratko Peri. Podsjetio je kako je išao postupak za proglašenje blaenim Alojzija Stepinca i kako je iz Vatikana stigla vijest da e Blaeni Alojzije uskoro biti proglašen svetim te je izrazio nadu kako e i neke od rtava iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije jednoga dana biti proglašene muenicima, odnosno blaenicima i svecima.

Prvi govornik, biskup dr. Tomo Vukši, u svom izlaganju progovorio je o stradanju crkvenih osoba i vjernika u BiH te o moguim blaenicima i svecima. U postotcima je izrazio gubitke pojedinih crkvenih zajednica: »Kad se gubitci svih pojedinih zajednica usporede s ukupnim brojem lanova, koje su te iste zajednice bez ovih gubitaka mogle imati 1945., onda je Banjaluka biskupija izgubila ak 41,93% svojih sveenika, Mostarsko-Trebinjska 40%, hercegovaki franjevci 36,77%, bosanski franjevci 24,47%, Sarajevska nadbiskupija 21,95% i trapisti 5%.«

Dr. Marko Toki govorio je o samom zborniku, koji se sastoji od radova s meunarodnog simpozija odranog u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012. pod nazivom »Hrvatski muenici i rtve iz vremena komunistike vladavine«. Nastojei u slušateljima potaknuti zanimanje za zbornik, pored opih podataka o njemu, iznio je i pojedine zanimljivosti i navode koje je smatrao bitnima za razumijevanje njegova sadraja.

Biskup dr. Mile Bogovi govorio je o radu Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Ukratko je predstavio povijest rada ove Komisije te iznio najvanije stavke njezina djelovanja, posebno se osvrnuvši na popis svih rtava komunistike vladavine, koji e se, u suradnji sa upnicima, provesti u svim biskupijama i nadbiskupijama. Naglasio je kako bi Crkva trebala popisati samo muenike, ali budui da dravne vlasti ne provode popis ostalih rtava, Crkva e popisati sve pobijene katolike. Biskup Bogovi izrazio je zadovoljstvo ovim odranim skupom, koji je bio jako dobro posjeen, te se nada kako e imati odjeka u daljnjem radu Komisije HBK i BK BiH, a posebno pri provoenju popisa rtava.
 
POLOEN VIJENAC I ZAPALJENE SVIJEE ZA POBIJENE FRANJEVCE I PUK
Srijeda, 05 Veljaa 2014

 VICEPOSTULATURA
Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«

Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg; tel.: (039) 700-325; faks: (039) 700-326;
http://www.pobijeni.info/
IB: 4227318660009; UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuški:
Hercegovaka franjevaka provincija Uznesenja BDM – Vicepostulatura
iro-raun (BiH): 3381602276649744; devizni raun (inozemstvo): IBAN: BA393381604876650839; SWIFT: UNCRBA22

Široki Brijeg, 5. veljae 2014.
(http://www.sirokibrijeg.ba/) – Na Trgu širokobrijeških rtava kod kria u središtu Širokog Brijega, u sklopu obiljeavanja »Dana sjeanja na pobijene franjevce i puk«, poloen je vijenac i zapaljene svijee za sve pobijene franjevce i puk. Vijenac su poloili, svijee zapalili i pomolili se za duše pobijenih opinski naelnik Miro Kraljevi, predsjednik Opinskog vijea Vinko Topi, vicepostulator postupka mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae« fra Miljenko Stoji i Pero Koul, predsjednik Povjerenstva za obiljeavanje i ureivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraa. Nazoili su predstavnici opinske i upanijske izvršne i zakonodavne vlasti, te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.



»Dan sjeanja na pobijene franjevce i puk« proglasilo je Opinsko vijee Širokog Brijega 23. veljae 2012. Prema Odluci o proglašenju institucije na podruju Opine Široki Brijeg dune su 7. veljae svoje radno vrijeme prilagoditi programu obiljeavanja obljetnice komunistikog ubojstva 66 franjevaca te mnoštvo puka Bojega.

 
OTKRIVEN PRVI SPOMENIK RTVAMA KOMUNISTI KOG REIMA U HRVATSKOJ
Utorak, 04 Veljaa 2014
Svima je znano kako su komunistiki zloini bili 'najstroe uvane tajne' više od pola stoljea, a njihovi izvršitelji i nalogodavci su poput sicilijanske mafije bili primorani na zavjet šutnje. Sedamdeset godina komunistike 'omerte'. Ipak, razlika je što su komunistiki ubojice bili daleko okrutniji, i po broju ubijenih rtava i posebno po nainu izvršenja. Samo u Hrvatskoj ostalo je još preko 700 neistraenih stratišta, 'nijemih svjedoka' komunistikog reima, koji je po brojnosti likvidiranih protivnika svrstan uz bok fašizmu i nacizmu. A njihov voa J.B.Tito na listi najveih zloinaca dvadesetog stoljea zauzima neslavno deseto mjesto.

Meutim, od uspostave neovisnosti hrvatske drave premalo se grobišta istrailo i ekshumiralo, a još manje ih se dostojno obiljeilo. E pa i to se konano mijenja! Tako se tek prošle 2013. godine drava ozbiljnije uhvatila u koštac s rasvjetljavanjem komunistikih zloina poinjenih nakon Drugog svjetskog rata. Otada se sustavno pristupilo iskapanjima na otoku Jakljanu i u Slanome na dubrovakom podruju, u Graanima na podsljemenskom dijelu Grada Zagreba, te u Liko senjskoj upaniji na lokaciji Tupale-Sinac pored Otoca. Pronaeni ostatci likvidiranih vojnika i civila su zapravo potvrdili svu istinu o monstruoznosti totalitarnog komunistikog reima, 'diktature proleterijata' ponajviše nad hrvatskim narodom.

Tako je niti godinu dana od donošenja Zakona o istraivanju, ureenju i odravanju vojnih groblja, groblja rtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i manje od pola godine nakon što je Vlada Republike Hrvatske imenovala Povjerenstvo za istraivanje, ureenje i odravanje vojnih groblja, groblja rtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, prvi  spomenik rtvama komunistikog reima konano je ugledao svijetlo dana. Naalost, za takvo što trebalo je proi punih 23 godine od uspostave hrvatske dravnosti.

Najviše zasluge pripadaju novoformiranom Vladinom Povjerenstvu koje broji 21-og lana sastavljenih od predstavnika pet ministarstava, svih vjerskih zajednica, dravnih institucija i nevladinih udruga, koji su od osnivanja u lipnju 2013. odrali tri sjednice. Pored Poslovnika o radu, Povjerenstvo je usuglasilo tekstove više Pravilnika: onog o kriterijima i standardima za ureenje groblja poslijeratnog razdoblja; Pravilnika o nainu i sadraju voenja evidencije, obiljeavanju i odravanju groblja vojnih i civilnih rtava rata i poslijeratnog razdoblja, i  najznaajnijeg Pravilnika o tekstu natpisa, obliku i veliini i tehnikom rješenju Spomen obiljeja za groblja rtava poslijeratnog razdoblja. Aktivni sudionik i tvorac najznaajnih ispravaka na prvobitno predloeni Pravilnik jest lan Udruge Hrvatski domobran, gdin eljko Kuliši, podpredsjednik Udruge ratnih veterana Hrvatske i predsjednik dubrovakog ogranka.



Na slici ispred prvog Spomen obiljeja u SINCU, snimljenog 30.12.2013. godine su:
(gledajui s lijeva na desno)

1. eljko Kuliši, predsjednik Udruge Hrvatski domobran iz Dubrovnika
2. Boo Senti, lan IO ogranka HD Dubrovnik
3. Franjo Talan, Varadin - Cestica
4. Rajko Šurkovi, lan IO Ogranka HD Dubrovnik


Slijedom nareenog, u ponedjeljak  30. prosinca 2013. godine na lokalitetu Tupale, u upi Sinac otkriven je prvi spomenik rtvama komunistikog reima u spomen na petnaestoricu nevino ubijenih civila iz rujna 1946. godine. Dravno izaslanstvo predvodio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, Vladu RH ministar branitelja Predrag Mati, a Grad Otoac gradonaelnik Stjepan Kostelac. Vijence su takoer poloili lanovi Vladinog Povjerenstva,  lanovi obitelji ubijenih civila i sumještani Sinca.

I dok je s jedne strane ministar branitelja Predrag Mati iskazao ponos obavljenim poslom istiui kako je /citat/ "ova Vlada realizirala ono što su svi u demokratskoj Hrvatskoj pokušavali, a posljednjih sedamdesetak godina i namjeravali". Rekao je takoer kako je „ovo jedno humano i civlizacijsko pitanje, jer svaka rtva zasluuje mjesto posebnog pijeteta. Kako što su crni obelisci spomenici rtvama u Domovinskom ratu tako su ove 'kocke' spomenici rtvama totalitarnih reima. Neu stati sve dok se ne obiljee sva mjesta stradavanja nevinih, a novac nee za tako nešto biti upitan“.

S druge pak strane sam in otkrivanja Spomen obiljeja rtvama komunistikog terora u Sincu pretrpio je brojne kritike zbog postupka i nain iskapanja nevinih rtava iz Tupale pod vodstvom strunog tima pri Ministarstvu branitelja i njenog voditelja, zamjenika ministra pukovnika Ivana Grujia. Zbog  toga prenosimo oitovanje gospikog Ordinarijata u cijelosti:

„Cijela akcija bila je skrivana od rodbine ubijenih i od mještana. Oni su prosvjedovali i ak skupljali potpise protiv naina kako se sve to odvijalo; zato na otkrivanju spomenika nema ni njih ni mjesnog upnika. Zacijelo bi se i upnik pojavio da ga je zamolila rodbina ubijenih ili mještani. Osim toga, kosti ubijenih nisu više na mjestu gdje se podie spomenik i ne zna se hoe li i kada e doi onamo. Prenesene su bez dogovora s rodbinom i mještanima, koji su se ondje povremeno okupljali. Kao da se eljelo skriti zašto i kako su ljudi ubijani i tko su ubojice. Poznato je, naime, da se kod ovakvih sluajeva analizira je li netko prethodno muen, je li bio vezan icom, je li ubijen vatrenim orujem ili neim drugim. Ništa od toga nije uinjeno. Nije nevano ni što je napisano na spomeniku, a što je ostala tajna do kraja. Juer smo pokušali vidjeti što je na spomeniku, ali osiguranje nas nije pustilo. Nevjericu je pojaala injenica da cijelom akcijom upravlja bivši pukovnik Udbe Ivan Gruji, pa se ljudi pribojavaju da Udba još uvijek nije bivša. U strahu su velike oi!“, kae se u priopenju biskupa Mile Bogovia u ime Biskupskog ordinarijata iz Gospia, od 31. prosinca 2013. godine.

Kako bi ubudue izbjegli neeljene probleme, koji su nastajali tijekom iskapanja, za vrijeme i nakon otkrivanja Spomenika rtvama komunistikog reima iz Otoca, potrebno je izvui odreene pouke. Tako je na sastanku predsjedništva Udruge Hrvatski domobran odranom 08. sijenja 2014. godine u Zagrebu, odlueno kako e se na slijedeoj sjednici Povjerenstva predloiti ostalim lanovima usvajanje Zakljuka o obvezi ukljuivanja predstavnika udruge Hrvatski domobran prilikom svih buduih istraivanja novih lokaliteta. Domobrani svoj zahtjev temelje na pozitivnim iskustvima steenim za vrijeme ekshumacije ostataka likvidirane 214-ice zarobljenika s Jakljana, kada je pored slubenih osoba, nazoio i predstavnik Udruge HD. 

U Hrvatskoj je, što zbog rada Vladinog Povjerenstva, što zbog uhienja Josipa Boljkovca i predaje Josipa Perkovia SR Njemakoj, konano zapoeo postupak 'tihe lustracije'. Zasada se ona oituje podizanjem optunih naloga upanijskih dravnih odvjetništava koje, u suradnji s Ministarstvom branitelja, otkrivaju zloine poinjene nad zarobljenim hrvatskim vojnicima i nevinim civilima, koje su komunistike vlasti bez suenja ili podizanja optube, nemilosrdno ubijali potkraj i nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Nuno je potreban vei angaman upanijskog Dravnog Odvjetništva u rješavanju predmeta s obraenim i neoborivim dokazima o poinjenju zloina, koji su pronaeni na iskopištima Jakljana, Slanoga, Tupala ili u Graanima. Svi ti sluajevi 'vape' za podizanjem optunica protiv poinitelja i poticatelja zloina, pa makar se radilo i o mrtvim osobama. Uostalom, otkrivanjem spomenika 15-ici nevinih rtava komunistikog reima, aktualna je vlast 'de facto' i preuzela odgovornost za poinjene zloine svojih prednika u razdoblju Drugog svjetskog rata i poraa.

Tekst priredio lan Povjerenstva za istraivanje, ureenje i odravanje vojnih groblja, groblja rtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, eljko Kuliši
 
54. STEPINEVO U KRAIU
Utorak, 04 Veljaa 2014
Kraši, (IKA) – Na ovogodišnje Stepinevo, 54. obljetnicu preminua bl. Alojzija Stepinca, sveanu spomen-misu u ponedjeljak 10. veljae u 10.30 sati u crkvi Presvetog Trojstva blaenikove rodne upe u Krašiu, predvodi mons. Juraj Batelja, postulator Stepineve kauze, a popodnevnu slubu Boju u 17 sati krašiki upnik vl. Dragutin Kuan.


   Na 54. obljetnicu smrti blaenog kardinala Alojzija Stepinca,
  u ponedjeljak 10. veljae
  središnje misno slavlje u zagrebakoj prvostolnici  u 19 sati
  predvodit e i propovijedati  zagrebaki nadbiskup kardinal Josip Bozani.

  Blagdanske mise su još u 7, 8, 9, 10 i 11.30 sati.

 Proslavi prethodi trodnevna duhovna priprava od 7. do 9. veljae 2014.
 
Mise s propovijedi u 18 sati predvode zagrebaki pomoni biskupi

  Petak,     7. veljae mons. Mijo Gorski
  Subota,   8. veljae mons. Ivan Šaško
  Nedjelja  9. veljae mons. Valentin Pozai

  Poziva
mo hrvatske branitelje, lanove njihovih obitelji i sve stradalnike  
  Domovinskog rata na nazonost
 
  Klub veterana 148. br. HV,  Zagreb-Trnje




Bl. Alojzije Stepinc - rad Miljenka Romia, akad. slikara

 
PREPORU UJEMO SVIM LJUBITELJIMA NOGOMETA I NAE LIJEPE DOMOVINE
Nedjelja, 02 Veljaa 2014

Proitajte EKSLUZIVAN LANAK preporuujemo

VELIKA PODVALA HRVATSKOJ, HRVATIMA I ŠIMUNIU

http://fenix-magazin.com/16415/velika-podvala-hrvatima-hrvatskoj-i-simunicu/

 Na stranicama FENIX-a objavljen FIFINO obrazloenje u cijelosti, a više se moe proitati u papirnatom izdanju FENIXA.

Radi ove reenice i uenja nove "povijesti" ... informirajte se, ovo je ve tako poznato:

... a današnjem teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme NDH, Hrvati su bili manjina, tamo su ivjeli milioni Srba, Jevreja i Roma koje su Hrvati pobili…

 
U UPI SVETE OBITELJI SVEANO OBILJEENA 22. OBLJETNICA MEUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE
Srijeda, 01 Sijeanj 2014

Ozraje priprema za obiljebu 22. obljetnice meunarodnog priznanja Hrvatske poelo je spontano tijekom tradicionalnog boinog susreta upljana u Pastoralnom centru upe Svete obitelji, pod pokroviteljstvom upnika, vl. Ivice Zlodi, susreta na kojem se uz okrjepu i zakusku u obiteljskom raspoloenju razgovaralo o raznim temama, posebno o nadolazeem najradosnijem blagdanu Boiu.

Prvi put u sedam godina otkad sam upljanin naše upe, bio sam sudionik tog susreta, koji e mi zasigurno ostati u dugom pamenju. Bila su tu meni poznata lica koja sam susretao na nedjeljnim misnim slavljima, no nismo se osobno poznavali i sada je za to bila prigoda. Dalibor, eljko, Branko, Nedjeljko, Jakov, Slavko, Zoran, Milan, Krešimir…, samo su neka od imena osoba s kojima sam proveo lijepo predboino druenje. A onda, u jednom trenutku Dalibor je rekao: „Deki, pa imamo meu nama ovjeka koji je lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva, mislei na mene, neka zamoli profesora Šeparovia da nam bude gost na Tribini koju emo organizirati povodom 22. obljetnice meunarodnog priznanja Hrvatske!“. Svi prisutni s oduševljenjem su prihvatili prijedlog, a upnik je rekao: „Deki, imate moje odobrenje, ponite s pripremama.“ Predloeno, dogovoreno, jer profesor je rado prihvatio poziv. Pripreme za Tribinu u koje su se ukljuili i lanovi upnog pastoralnog vijea odraene su u planiranom roku i sve tehnike pojedinosti dogovorene su do 9. sijenja 2014. kada je bio zadnji dogovor u upnom dvoru, na kojemu je uz upnika bio i pater Maji.

Bila je nedjelja, 12. sijenja 2014.,i veernja misa u ast Dana krštenja Gospodinovog, euharistijsko slavlje predvodio je vl. Mirian Šuvak, upnik in solidum, koji je nakon podjele blagoslova prisutnim vjernicima, najavio poetak Tribine u povodu sveane obiljebe 22. obljetnice meunarodnog priznanja Hrvatske. Oglasila su se zvona na zvoniku crkve Svete obitelji, zvoniku skromno izgraenom od drveta, kakve li simbolike. Atmosfera je bila sveana, spontana i jednostavna, gosti su pristizali bez pompoznog blještavila rasvjete televizijskih snimatelja i novinarskih foto aparata. Tako je bilo planirano i tako je i bilo. Zbog velikog broja upljana Tribina se nije mogla odrati u upnom pastoralnom centru nego je odrana u crkvi, a upni zbor je najljepšom i najdraom pjesmom u Hrvata, Lijepa naša Domovino najavio sveani poetak. Nakon minute šutnje u ast poginulim hrvatskim vitezovima Domovinskog rata i Prvom hrvatskom Predsjedniku dr. Franji Tumanu, uslijedile su pozdravne rijei svim prisutnima, posebno dragim gostima, dr. Zvonimiru Šeparoviu, professor emeritus, ministru vanjskih poslova u vrijeme meunarodnog priznanja Hrvatske i njegovoj supruzi, gospoi Branki Šeparovi, novinarki, profesoru Ivi Livljaniu, prvom veleposlaniku Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici (1992.-1998.), profesoru Hrvoju Kaiu, predsjedniku saborskog Odbora za vanjsku politiku (1990.-1992.), mag. Jasminki Petra Petter, predstavnici njemake nacionalne manjine grada Zagreba, eljku Glasnoviu, umirovljenom generalu Hrvatske vojske i svim hrvatskim braniteljima prisutnim na Tribini.

Nadahnutim govorom, s puno domoljubnih poruka, pater Maji je uvodnim rijeima pozdrava ve na poetku dao znati prisutnima, da je sveanost u ast 22. obljetnice meunarodnog priznanja naše Domovine samo formalnog naziva Tribina i da u nastavku slijedi svjedoanstvo dr. Zvonimira Šeparovia, ovjeka koji je svojim aktivnostima u svojstvu Ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske u vrijeme meunarodnog priznanja dao veliki doprinos meunarodnom priznanju hrvatske Drave, što je vaan dogaaj za hrvatski narod, za sadašnji i budui hrvatski naraštaj. Dovijeka se treba pamtiti da su za to najzasluniji hrvatski dragovoljci, hrvatski branitelji i najbolji meu njima, poginuli hrvatski vitezovi koji su tijekom Domovinskog rata dali najviše što su mogli, svoj ivot na Oltar Domovine. O dogaajima na svjetskoj diplomatskoj pozornici koji su prethodili 15-om sijenju 1992.godine, Danu meunarodnog priznanja Hrvatske i dogaajima koju su potom slijedili, u povijesnom retrospektivnom prikazu, s puno emocija govorio je dr. Šeparovi, doajen hrvatske diplomacije, a osim toga i hrvatskog i svjetskog rtvoslovlja. Bio je to sat povijesti, a najvrjednije po emu e Tribina ostati u pamenju svih sudionika, neposredni je razgovor s profesorom Šeparoviem, kojemu su prisutni postavljali pitanja, a on je strpljivo i s puno nadahnua odgovarao.

U mnoštvu pitanja jedno se odnosilo i na izgradnju Pelješkog mosta, na što je s puno pojedinosti odgovorila gospoa Branka Šeparovi, inae predsjednica udruge 'Gradimo Pelješki most'. Tijekom razgovora, sudionike Tribine je pozdravila i mag. Jasminka Petter, predstavnica njemake nacionalne manjine grada Zagreba i general eljko Glasnovi. Sat i nešto više vremena, trajao je razgovor prisutnih na Tribini s profesorom Šeparoviem i na kraju je završio na najljepši nain, naime nakon što je upnik, vl. Ivica Zlodi uputio pozdravne rijei zahvale gostima i svim prisutnima na Tribini, na trenutak su utihnula zvona, a prostorom crkve Svete obitelji odzvanjala je pjesma „Boe uvaj Hrvatsku“, nakon ega su svi sudionici na poziv upnika pošli u upnu dvoranu i zdravicom uz najbolje upnikovo vino u ast obljetnice priznanja Domovine, nastavili druenje.

Tekst napisao
Dragutin Bauman, ing.kem.
itelj upe Svete obitelji
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva

U Zagrebu, 1.veljae 2014.






prof. Ive Livljaniu, prvi veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici,
u drugom redu prof. Zvonimir Šeparovi i supruga mu ga Branka Šeparovi,
predsjednica Udruge Gradimo Pelješki most



Dragutin Bauman, lan Predsjendištva Hrvatskog rtvolsovnog društva, prof. Zvonimir
Šeparovi i pater Maji


Prof. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva




Fotografije: Arhiva HD
                     eljko eli

 
MILE PRPA: SUDBONOSNI TRENUTAK HRVATSKOG BEZNAA
etvrtak, 30 Sijeanj 2014
Ljudski ego, ili ego neke vlade je nešto najsramotnije što si neka vlast bilo gdje u svijetu sama sebi dopušta. Ako to priušti sebi još i demokratski izabrana vlast, tada najsramotniji element vladanja  - njen egoizam, prelazi u instrument duhovnog i svakog drugoga nasilja nad vlastitim narodom.

Biti egoist, makar kao i pojedinac, to je dovoljan razlog da ga se svi prijatelji klone, da ga zaobilaze u širokom luku, a od takvih se naješe ograuju i lanovi njegove najue obitelji. Uz egoizam uvijek ide i velika umišljenost.

A kamoli ako je Vlada u nekom narodu egoistina, bahata, agresivna, nepromišljena, prijetvorna, a k tome još i jako umišljena, sve zemlje svijeta e joj okretati lea i isto tako izbjegavati je u širokom luku i najradije s njom nitko ne eli imati nikakva posla ako to ne mora.

Svjedoci smo da Hrvatsku strani investitori zaobilaze u širokom luku. Svjedoci smo da se našu mueniku Hrvatsku na svakom koraku bruka i iz Banskih dvora, a nerijetko i s Pantovaka. Svjedoci smo da se u brojnim metropolama Europe, ali i znatno šire podozrivo gleda na Hrvatsku, samo jedino i iskljuivo zbog neprimjernih osoba na njenom politikom vrhu, i nekontrole onoga što javno izjavljuju.  Zbog politiara koji ne kontroliraju svoje izjave, zbog politiara koji im progovore za njih se odmah uoi da su totalne neznalice, da lupaju napamet pa ak i o najosjetljivijim temama, gdje se trai duboko znanje, ali i dobronamjernost. Davati s vrha vlasti neodgovorne izjave i izgovarati s vrha vlasti  neistine, a poglavito one povijesne,  mogu imati itekakve posljedice za narod i dravu. Ta injenica govori nešto o onome tko takve nepromišljene i neznalake rijei izgovara, ali govori i o samome narodu koji je takve ljude izabrao na demokratskim izborima. Po principu kakav narod takva i vlast. Doista.

Evo saznasmo iz usta našeg Premijera da su Hrvati bili prvi i nacisti i fašisti u svijetu, da su prvi ideolozi i praktiari u genocidnom istrebljenju drugih naroda samo zbog toga što su - drugi i drugaiji kakve ih je Bog dao. Da su prvi poeli s egzekucijama drugih naroda u dvadesetom stoljeu. Jedan nesvršeni srednjoškolac bi dobro znao da to nije istina, ni kronološki, a i sadrajno je tvrdnja upitna,  jer je dvadeseto stoljee od samog poetka puno pokolja naroda.

Prisjetimo se samo pokolja Bura od strane Engleza u Junoaj Afriki još sa samog poetka dvadesetog stoljea. Moemo se prisjetiti i prvog pokolja Hrvata (hrvatskih domobrana, ratnih zarobljenika)  u Odesi 1916 od strane srpske vojske gdje ih je zaglavilo negdje do deset tisua samo zato što su bili Hrvati. Sjetimo se pokolja tzv. kulaka u SSSR-a od strane Lenjina gdje ih je zaglavilo oko etiri milijuna, od ega se ni do dan danas ruska i ukrajnska i dr. poljoprivreda nije oporavila. Sjetimo se najveeg genocida i holokausta u povijesti svijeta tzv. Gladomora gdje je Staljin glau i sl. likvidirao negdje izmeu šest i devet milijuna Ukrajinaca, a meu njim i tri miliuna djece. Sjetimo se i Katynske šume s etrdesetak tisua pobijenih poljskih asnika  i visokih intelektualaca od strane Staljina. Moemo se sjetiti i masovnog progona idova u Njemakoj pod nacistima prije 1941.g., i u Beogradu prije  travanjskog rata u Kraljevini Jugoslaviji. Dalo bi se nabrojiti još mnogo toga.

Hrvatsku vlast osim nedomoljublja “krasi” još i opasniji mazohizam i kontinuirano samoptuivanje pred cijelim svijetom, što ve odavno za naš narod ima tragine posljedice.

Narod je doveden u totalno – beznae. Kao da se provodi ona politika iz stare komunistike prakse – što gore to bolje. Hrvatska se razara iznutra, kao da je rije o dirigiranom kaosu da se Hrvatsku uvue u nemire, unutarnje sukobe s traginim posljedicama. Razara se i duhovno i materijalno, u to su se ukljuili i mediji, i sav medijski mainstream. Na svakom koraku se osjea to djelovanje i podrivanje; prekomjernim zaduenjem, rasprodajom, uništenjem institucija od strateške vanosti, razaranjem morala i sl.

Unaprijed pozivanje stranih naftnih kompanija da preuzmu crpljenje nafte u Jadranu, i brojnih drugih sluajeva. Ako se doista otkriju velika nalazišta nafte u Jadranu, mi smo se unaprijed opredjelili za nigerijski model gdje  naftno bogatstvo uglavnom ide u ruke stranih kompanija, pa u zemlji vlada bijeda i jad, umjesto da se opredjelimo za norveški model gdje sve ostaje u rukama drave, pa cijeli narod od svega toga ima velike koristi.

Neka se politiki pojedinci na vrhu vlasti dobro zabrinu za svoje neznalaki i neodgovorno izreene rijei, jer se takve rijei ve dobrano obijaju o glavu cijelog naroda i drave. Ne moe se i ne smije biti na elu vlasti ako se ne kontrolira svaka izgovorena rije, ako se javno izgovara neistina prvenstveno o svome vlastitom narodu, tada takvi politiari  ne znaju ni prvo slovo abecede i to one politike od koje ive. To su ljudi koji su zbog svoga astohleplja zalutali u politiku, došli su tamo gdje im nije mjesto.

Prije puštanja jezika u pogon, molim ukljuiti mozak. (Izreka koju sam proitao na zidu u jednom uredu). Onaj koji to ne radi ne smije se niti pojaviti u politici, niti u onim najniim funkcijama, a poglavito ne na samom vrhu drave. Poznata je misao da onaj koji ne zna  što govori, da pogotovo ne moe ni znati što ini. Hrvatski politiki brod se opasno nasukao, ovaj put na vrlo oštre hridi..

Politiari pazite što govorite! I nikada nemojte govoriti iz glave, ve unaprijed planirajte i odvagnite svoje rijei koje ete javno izrei. U doba komunizma je bilo nezamislivo da neki politiar javno lupa nešto iz glave. Odmah bi odletio s vlasti, a moda bi mu i glava odletjela.

Za vrijeme komunizma su izmislili i poseban nain izraavanja, vokabular i sl. da, kad javno govore, da u stvari ništa i ne kau, a odrali su govor. Djeca komunizma koja su na vlasti od svojih oeva nisu nauili tu govornu mudrost.

Kad politiari zakau u politikom znanju i prirodnoj mudrosti, toga momenta poinju gurati vlastiti narod na slijepi kolosjek, na kolosijek beznaa. Beznae se pretvara u sudbonosni trenutak zemlje kad se stvari normalnim putem ne mogu razriješiti, pa se poput Gordijskog vora sve sijee ili lomi.

Hrvatskom je zavladalo toliko beznae da je narod duboko ušao u fazu šutnje. Narodna izreka – Ne boj se psa koji laje jer taj ne grize. Šutnja naroda je vrlo rjeita i znakovita – izraava duboka neslaganja i najavljuje revolucionarni duh, najavljuje zatišje pred buru.

Mudar politiar bi to odmah shvatio i ako ne zna poduzeti mjere, na vrijeme bi se povukao da ne ugrozi ni sebe ni druge. Trenutak hrvatskog beznaa je na putu da se pretvori u sudbonosni trenutak hrvatske suvremene povijesti, s dalekosenim posljedicama pozitivnim ili negativnim – ovisno o pameti i razumu onih koji e morati otii i onih koji e ih doi zamijeniti.

 Mile Prpa
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=31086%3Amile-prpa-sudbonosni-trenutak-hrvatskog-beznaa&catid=109%3Amile-prpa&Itemid=382

 
POZIVAMO VAS NA MOLITVU KRUNICE NA TRG BANA JELA IA ZA SLOBODU MARKA FRANCIKOVIA
Srijeda, 29 Sijeanj 2014
U srijedu, etvrtak i petak ovoga tjedna, tj. 29., 30. i 31. 1. 2014., svake veeri u 17 sati, na Trgu bana Josipa Jelaia u Zagrebu, bit e molitva krunice za slobodu Marka Franciškovia i supatnika koji trpe psihijatrijsku torturu u zatvorskim bolnicama.

Upriliiti emo i 14 stajališta umjetnike izrade Branimira ilia koje ste imali prilike vidjeti prošle godine u Vukovaru na Dan sjeanja, 18. 11. 2013. 

Molimo sve ljude dobre volje da se pridrue toj molitvi od 30 minuta i dou na Jelaiev trg.

Svi smo svjesni da je naše najjae oruje protiv zla molitva krunice Majci Bojoj odvjetnici Hrvatske.

Ponijeti sa sobom svijeu tko moe ili mali lampaš!
 
POZIVAMO VAS NA OKRUGLI STOL U DOM SPECIJALNE POLICIJE
Utorak, 28 Sijeanj 2014
 
LOJZO BUTURAC: POSLJEDNJI MOJ ZOV HRVATSKOJ JAVNOSTI
etvrtak, 23 Sijeanj 2014

POSLJEDNJI MOJ ZOV HRVATSKOJ JAVNOSTI
ZA UKIDANJE LANOG DANA ANTIFAŠISTIKE BORBE

             Devedeset mi je godina ivota pa je ovo, nakon nekoliko neuspješnih lanaka u tisku, posljednji moj zov hrvatskoj javnosti da se konano napusti obiljeavati i proslavljati 22. lipnja lani Dan antifašistike borbe. Toga dana, 22. lipnja 1941. godine, dvojica istaknutih europskih zloinaca, Hitler i Staljin, prekršili su neki svoj sporazum i zaratili, što nema nikakve veze s Hrvatskom niti postoji neki razlog da mi taj datum još i danas obiljeavamo i proslavljamo.

 

Ante Beljo, dopredsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva i Lojze Butorac - Sisak 15. lipnja 2013. g.

            U Hrvatskoj se za komunistike vladavine proširila jedna la, da je toboe 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska osnovan prvi partizanski odred protiv fašizma, što nije istina. Ta je la ušla i u priznate povijesne knjige, pa ona u knjizi povjesniara Ive Goldsteina „Hrvatska 1918.-2008.“ na str. 79. glasi: „22. lipnja 1941. u šumi Brezovica osnovan je Sisaki partizanski odred pod zapovjedništvom Vlade Jania – Cape i Marijana Cvetkovia sa 77 boraca, a ve sutradan je odred minirao prugu Sisak-Sunja kod Blinjskog Kuta“. Od kuda Goldsteinu ova oita la? Pa prepisuje ju od onih koji su ju izmislili.
            Osjeam se pozvanim prije smrti pozvati hrvatsku javnost da konano odbaci komunistike lai o tobonjem sisakom partizanskom odredu i da o dogaajma oko Siska, u mjesecima lipanj-rujan 1941. godine, usvoji istinu. Nakon što preko 20 godina ivimo u neovisnoj Hrvatskoj dravi, imamo pravo odbaciti lai i ivjeti u istini. Duni smo to uiniti i prema  današnjim i buduim naraštajima. Od kuda meni pravo da upravo ja, nepoznato ime u javnosti, upuujem ovaj poziv hrvatskoj javnosti. Pa otuda što sam ja moda još jedini ivi svjedok, koji sam imao ast o ondašnjim zbivanjima razgovarati upravo s Vladom Janiem, komu se pripisuje osnivanje partizanskoga odreda. 
            Bilo je to daleke 1955. godine, sastao sam se s Vladom Janiem u Sisku u kui njegove sestre i zeta mu zvanoga Pana na jednom poduem razgovoru. Bili smo trojica, Nikola Zei. tada student šumarstva, Vlado i ja, a razgovor je uz kavicu nešto due potrajao. Vlado Jani nam je tada ispriao punu istinu o onim danima: travanja – rujan 1941. godine. Prvih dana travnja 1941. srušen je nou u Sisku spomenik kralja Petra Karaorevia. Za taj su in osumnjieni sisaki komunisti i tako zvani „frankovci“ (kasnije su se prozvali ustašama), jer su im ciljevi bili podjednaki u odnosu na Kraljevinu Jugoslaviju. Na kratko su se našli zajedno u zatvoru. Zbog toga a i radi toga što su Hitler i Staljin potpisali neki svoj sporazum, u vremenu travanj – lipanj izmeu sisakih komunista i ustaša nije bilo nekih veih problema. Meutim, problemi su nastali, i to veoma ozbiljni, kad je Hitler prekršio sporazum sa Staljinom i 22. lipnja 1941. napao Sovjetski savez. Isti taj dan je Jani pošao u Petrinju i to, kako nam je rekao, partijskim biciklom, da se s tamošnjim komunistima dogovori o povlaenju u ilegalnost. Marijan Cvetkovi je po istom zadatku pošao vlakom u Sunju i Kostajnicu. U veer istoga dana, i Jani i Cvetkovi, našli su se u selu abno kod Siska, kod partijskih drugova  Ive Lovrekovia i Jose Lasia. Uz još po nekoga lana partije, koji se tu zatekao, odlueno je da se vieniji komunisti povuku u ilegalnost i u prvo vrijeme da to bude abenska šuma. Ilegalcima treba odmah dopremiti oruje, koje su komunisti u svoje vrijeme spremili na tavan kapele svetoga Fabijana u selu Vurot. Tu u abnu su Jani i Cvetkovi i prespavali. Kao što se vidi, nema toga, dana 22. lipnja 1941., nikakve Brezovice i nikakvoga odreda.

            Sljedeih dana, priao nam je Jani, traili su i našli pogodna skloništa za svoje baze u abenskoj šumi. Jedno su sklonište nazvali „Šikara“, a drugo, 500 metara dalje, „Mali kolievac“. U Šikaru se smjestio Jani i Cvetkovi, a nekoliko dana im se pridruila i Nada Dimi. U Kolievac su se poeli okupljati sljedeih dana, na elu s Mikom Špiljakom, pa ih se za mjesec dana skupilo desetak ustanika. Meutim, tu su nakon mjesec dana bili otkriveni, pa ih je 22. srpnja  napala hrvatska vojska. Sklonište Šikara nije otkriveno, ali je otkriven Mali kolievac, kojom su prilikom dvojica ustanika poginula, a ostali se povukli i Gornju Posavinu. Jani nam ree i da im je u abensku šumu na etiri dana došao iz Zagreba Ivan Rukavina, koji je govorio da bi trebalo osnovati neku vojnu postrojbu, meutim tada nije za tako nešto još bilo uvjeta.

            Odmah drugi dan, nakon vojne akcije na abensku šumu, Jani je poslao Cvetkovia na Banovinu da tamo pronae sigurnije sklonište, jer ovdje blizu grada nisu sigurni. A Nadu Dimi je poslao u Sisak da izvidi tamošnju situaciju i da vidi zašto su im iz abna prestali donositi hranu. Nadu su tom prilikom uhitili, ali je ona uspjela pobjei i to na karlovako podruje i nije se više vraala Janiu. Tako je Jani nekoliko dana ostao sam samcat u abenskoj šumi bez hrane, vode i veze sa selom abno. Konano je i on napustio abensku šumu, vratio se u Sisak i mjesec dana, kako nam ree, skrivao se po savskim vrbacima. Koncem kolovoza je saznao da su se neki ustanici poeli okupljati u šumi Brezovici, pa je uspio i on doi do njih.Sredinom rujna su iz Brezovice uspjeli izvesti i neke diverzije, ime su i tu bili otkriveni. Predusreli su hrvatsku vojsku, koja je oko 20 rujna krenula na Brezovicu, oni su dan ranije u Crncu prešli Savu i preselili se na Banovinu. Tamo ih je doekao etniki voa Vasilj Gaeša, s kojim je Jani prvi dan došao u sukob, napustivši Banovinu i skupinu ustanika koju je tamo doveo.To mi je u grubo ispriao Vlado Jani – Capo, komu se pripisuje da je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica osnovao Prvi partizanski odred u Jugoslaviji.

            Navodim ovdje i literaturu, svakomu dostupnu, koja djelomino ili potpuno potvruje istinu, koju mi je ispriao Jani. Iako je literatura iz komunistikog vremena, pa se pokušava spominjeti neki odred, ona je ipak u svojoj osnovi istinita. U njoj nema Brezovice ni odreda, koji da je tamo osnovan.

            l. Miroslav Matovina i Dragan Boi „Prvi partizanski odred“, Zagreb 1981. Sisaki novinari Matovina i Boi razgovarali su s Vladom Janiem i drugim sisakim prvoborcima pa im je knjiga gotovo u cijelosti istinita.U knjizi se opisuje stanje oko Siska od lipnja do rujna 1941. Dana 22. lipnja 1941. se spominje samo Sisak – Petrinja – Sunja – Kostajnica – abno. Zatim mjesec dana abenska šuma, mjesec dana potpuno zatišje i mjesec dana Brezovica, u koju je Jani došao tek koncem kolovoza.

            2. Muzej Sisak i Turistika zajednica Sisak izdali su letak „Sisak-Brezovica, spomenik Prvom partizanskom odredu“, Turistkomerc Zagreb 1981.  U letku ima istine ali i neistine ili lai. Istina je da se sisaki komunisti u lipnju i srpnju 1941. nisu okupljali u Brezovici nego u abenskoj šumi. A la je da su u nekoj šumi Šikara 22. lipnja 1941. osnovali partizanski odred.

            3. Dragan Boi, „abenska šuma“ lanak u asopisu „Forum“ 1985. i pretiskan u Boievoj knizi „Povijest rijetke ptice“, Sisak 2009. str. 5-36. Boi kao novinar a pomalo i kao knjievnik, nakon što je detaljno razgovarao sa sisakim prvoborcima, jednako je tako detaljno opisao što se je dogaalo 22. lipnja 1941. i sljedeih dana u Sisku, Petrinji, Sunji, Kostajnici, abnu i abenskoj šumi. Bitno je da u tom detaljnom opisu na 30 stranica nema nikakve Brezovice niti partizanskoga odreda.

            4. Konano, uredniku Novog sisakog tjednika od 24. lipnja 2010., eljku Maljevcu, dala je veliki intervju na cijeloj stranici Ljubica ulig, bivša partizanka iz sela abno. Ona za sebe tvrdi da je 1941. godine, kao 19 godišnja djevojka,  bila komunistika aktivistkinja i da je usko suraivala s vodeim komunistima u abnu, Ivom Lovrekoviem i Josom Tuškancem. Poznato joj je da su 22. lipnja 1941. u abno došli Vlado Jani i Marijan Cvetkovi i da su se sljedeih mjesec dana, do 22. srpnja, s još nekoliko drugova, skrivali u abenskoj šumi. Ona je svakodnevno po selu skupljala hranu i druge potrebštine, koje su nošene drugovima u abensku šumu.  Iako je bila veoma aktivno ukljuena u tadašnja zbivanja, ona tvrdi da tada, u to vrijeme, nije ula za nikakvo osnivanje partizanskoga odreda.

            Kad sve ovo znademo, obvezni smo, dunost nam je, odbaciti do sada nam nametane lai i usvojiti istinu. Obveza nam je to prema Europi, iji smo lan, prema RH, u kojoj ivimo ve preko 20 godina, ali i prema današnjim i buduim naraštajima, koji imaju pravo ivjeti u istini. Ne postoji nikakav razlog da lai, koje nam je nametala komunistika vlast, još i dalje podravamo u dravi, koja je osudila zloine komunistikog poretka. Zloine komunistikog poretka je osudila i Europa. Deklaracija Europskog parlamenta od 23. kolovoza 2008. je proglasila 23. kolovoza Danom europskog sjeanja na rtve staljinizma i nacizma, što je potvreno i Rezolucijom Europskog parlamenta od 2. travnja 2009.. Konano, Hrvatski je sabor 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zloina poinjenih tijekom totalitarnog komunistikog poretka u Hrvatskoj 1945.-1999. (NN,76/2006.), u kojoj je navedeno da je totalni komunistiki reim bio, bez iznimke, oznaen masovnim povredama ljudskih prava.

Na kraju, pozivam sve mjerodavna i konano Hrvatski sabor da se iz naših kalendara, naših glava i naših sjeanja briše lani Dan antifašistike borbe 22. lipnja i usvoji istiniti Dan sjeanja na rtve totalitarnih reima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. Toan naziv praznika i njegov datum neka se odrede prema našim prilikama.

Lojzo Buturac, Sisak

 
POZIVAMO VAS NA OKRUGLI STOL O SLU AJU MARKA FRANCIKOVIA
etvrtak, 23 Sijeanj 2014
POŠTOVANI PRIJATELJI,
obavještavam Vas da e se

OKRUGLI  STOL

O SLUAJU MARKA FRANCIŠKOVIA
- POLITIKOG ZATVORENIKA -

ODRATI U ETVRTAK 23. sijenja 2014. g. s poetkom u 18 sati

U PROSTORIJAMA "UDRUGE SPECIJALNE POLICIJE“
Predsjednik udruge Josip Klemm

NA ADRESI: TRG RTAVA FAŠIZMA 1 – ZAGREB
(UGAO Ulice Rakoga i Trga rtava fašizma)

Molim Vas da o ovome obavijestite Vaše prijatelje, poznanike i sve zainteresirane.

Zahvaljujem na podršci i brizi za Marka
Markov otac, Jure Franciškovi 098 228 990
 
PRIOPENJE ZA JAVNOST - SVIMA
Petak, 17 Sijeanj 2014
 
STALNO RASTE CIJENA KRUHU, A PADA CIJENA IVOTU
Petak, 17 Sijeanj 2014

 Oh, kako sam se grdo prevario
Mislei da je crvena avet skonala
U ropotarnici povijesti,
I da u u svoja staraka plua
Konano udahnuti svjei hrvatski zrak,
No, ponovno me poe obuzimati vrtoglavica,
Nesigurnost i sablasni mrak.

A kako i ne bi,
Kad su se u sve dravne institucije
Uvukli opaki virusi,
Mita, korupcije, nasilja i prostitucije.

Upitaše li se ikada u svojoj obijesti,
Novokomponirani dravnici i 'domoljubi',
Otkud na poetku treeg milenija
Toliko sirotinjskih veera pri fenjeru?
Ili što to trae hrvatske ruke,
U smrdljivom kontejneru?

Zar nije jadno
Da po najljepšem zagrebakom trgu
U miru prošetat ne mogu,
A da mi iza svakoga ugla
Prosjaci ne zapinju za nogu.

I dok mi nisu isprali još ovo malo mozga
Imam li bar pravo pitati
Zašto smo odjednom izgubili osjeaj
Za plemenitost, ljubav i dobrotu?
Zašto u mojoj domovini
Stalno raste cijena kruhu, a pada cijena ivotu?

Pejo Šimi, iz zbirke OLUJNA VREMENA

 

http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska?start=6

 
RADIO KNIN: GOST UMIROVLJENI PUKOVNIK IVICA PANDA ORKAN
etvrtak, 16 Sijeanj 2014

Hrvatski branitelj

LINK:         http://radio.hrt.hr/radio-knin/ep/hrvatski-branitelj/50056/

Hrvatski branitelj

Urednik: Nives Hladni
Autor:
Nives Hladni

Emitirano:
Petak, 10.01.2014 12:00

Gost emisije je umirovljeni pukovnik Ivica Panda Orkan. Razgovaramo o nekanjenim ratnim zloinima, uz ostale, i o onima u Bainu i Erveniku.

O emisiji Hrvatski branitelj

Emisija obrauje teme vezane uz braniteljsku populaciju i promovira istinu o Domovinskom ratu.

 
POZIV VARADINCIMA NA SVETU MISU ZA DOMOVINU
Srijeda, 15 Sijeanj 2014
Dragi moji prijatelji,

evo nam ve i 22. obljetnice meunarodnog priznanja Naše Lijepe Domovine. Ne zaboravimo taj znaajni datum najnovije hrvatske povijesti, iz one krvave, ratne 1992. godine. Pridruimo se dakle sutra, 15. sijenja našoj zajednikoj molitvi "Za Domovinu".

Moje varadince pozivam  uveer 15. sijenja u 18:00 sati u našu upnu crkvu svetog Nikole biskupa na svetu Misu za Domovinu. I u drugim mjestima i gradovima diljem Lijepe naše biti e molitvena slavlja. Ukljuimo se! Budimo svi zajedno! Za Našu Hrvatsku. Vjenu i Jedinu.

U privitku vam šaljem posvetnu Molitvu za Domovinu, koju moemo moliti u našim obiteljima, i još nešto, Ispovijest vjere Hrvata-katolika, koju smo mi u Varadinskoj biskupiji ostavljali u obiteljima prilikom Blagoslova obitelji 2011. godine, elei sauvati naše narodno obeanje dano prilikom obiljeavanja Branimirove godine u Ninu 1979. godine.

estitam vam svima Dan meunarodnog priznanja Lijepe Naše Domovine.

BVB+
Ivan Jaklin


Opirnije...
 
KRUNO POLJAK: KOMENTAR O SINONOJ HTV-OVOJ EMISIJI FOKUS
Srijeda, 15 Sijeanj 2014
elni ovjek Hrasta govorio besmilice: lanstvo stranke ine 'neuprljani' ljudi poput komunistikog partijca Hitreca!

Ili je zamalo upao u nepotreban fajt s Gabriem spoitnuvši mu da je bio aktivan u Socijalitikom savezu, ali se valjda prisjetio da je i on po „višoj“ sili tadašnjeg sistema morao biti u istoj toj organizaciji pa nije nastavio tupiti u tom smjeru, ali je zato mantrao o njihovoj „vjerodostojnosti“.

U sinonoj HTV-ovoj emisiji Fokus, sudjelovali su predstavnici neparlamentarnih stranaka Nikica Gabri (Nacionalni forum), Mirela Holy (Orah) i Ladislav Ili (Hrast).

Gabri se predstavio na svoj karakteristian nain, bio je temperament, argumentiran i tolerantan. Holy je bila blijeda, doimala se kao da se sve to nju nimalo ne tie a Ili, ovaj put nesvadljiv, ali je zato govorio besmilice.

Šteta za elnog ovjeka Hrasta koji tako rijetko dobiva svojih medijskih 5 minuta da ovo vrijeme nije bolje iskoristio od  razbacivanja floskulama tipinima za nekoga tko ne dolazi iz realnog sekora. Uz sve to istovario je i svu silu neistina o lanstvu Hrasta koje je po njegovim rijeima sastavljeno od politikom neuprljanih mladih obiteljskih ljudi, naroito ne bivšom totalistaristikom ideoligijom, a što jednostavno nije istina. Ako odete na stranice pokreta/stranke Hrast vidjeti ete da uz sve te neiskusne mladce ponosno stoji ime Hrvoja Hitreca, knjienika koji je bio lan KP-a, a po uspostavi demokracije priklonio se kao mnogi drugi iz tih struktura HDZ-u. Nije dakle, niti politiki neiskusan niti mlad. Nije to niti Mario Marcos Osoji lan njihova savjeta, dugogodišnji predsjednik minorne stranke Hrvatska republikanska zajednica.

Ili je zamalo upao u nepotreban fajt s Gabriem spoitnuvši mu da je bio aktivan u Socijalitikom savezu, ali se valjda prisjetio da je i on po „višoj“ sili tadašnjeg sistema morao biti u istoj toj organizaciji pa nije nastavio tupiti u tom smjeru, ali je zato mantrao o njihovoj „vjerodostojnosti“. Bolji poznavatelji prilika znaju da je upravo Ladislav Ili prije dvije i pol godine znaajno doprinio tome da se razbuca poetna ideja Hrasta kao politikog pokreta nakon ega se sve svelo na još jednu politiku stranicu formalno demokršanskog predznaka.

Unato tome, još se uvijek vole nazivati „pokretom“ iako ne objedinjuju pa ak niti ne povezuju srodne politike snage. Pregovori s HSP AS stoje na mrtvoj toki tri godine, a s Obiteljskom strankom nisu niti na vidiku. Ali zato mogu trgovati. Sjeate se Ladonje? Bili su  spremni na prethodne parlamentarne izbore ii s njima iako ih baš ništa ideološki ne vee?! U meuvremenu su u nekoj tamo mjesnoj jedinici koalirali s SDP-om a sad „pregovaraju“ s „umirovljenicima“, kojih je dakako ogroman broj pa su vrlo poeljna udavaa i „seljacima“, propalom politikom opcijom kojoj kolikotoliko glavu iznad vode dre zasluge biše saborske zastupnice Marijane Petir.

Ove neprirodne koalicije govore da je rije o populistikom, a ne demokršanskom pokretu koji za cilj oito ima, poštopoto „neke“ ljude lansirati u Sabor. Glasai e lako odluiti treba li im još jedna neautentina i neprincipijelna politika. Šteta za cijelu tu priu koja je imala potencijal. Naroito u poecima.

Autor: Karlo Poljak
 
DA SE NE ZABORAVI! - IVICA PANDA ORKAN
Srijeda, 15 Sijeanj 2014

Prva crta - Spomen soba u Bainu

U mjestu Bain radi se Spomen soba svim rtvama Domovinskog rata s podruja Hrvatske Dubice. Masovna grobnica u Bainu druga je po veliini masovna grobnica u Hrvatskoj, koju su, smatraju u tom kraju, zanemarile sve politike.

PREPORUUJEMO:

http://radio.hrt.hr/ep/spomen-soba-u-bacinu/50415/

 O emisiji Prva crta

Emisija govori o ljudima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, onima koji su se prilagodili poslijeratnom ivotu ali i onima koji to, iz razliitih razloga, još nisu uspjeli.



 

 
TRIBINA U POVODU DANA MEUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE
Utorak, 14 Sijeanj 2014
Prije 22 godine, 15. sijenja 1992. godine Hrvatska je konano postala meunarodno priznata zemlja.  Toga dana Hrvatsku su za redom priznale: Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Maarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska, a to  su ve prije uinile Sveta Stolica, Njemaka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.

Toga dana utemeljitelj hrvatske drave dr. Franjo Tuman je rekao:

"Današnji dan - 15. sijenja 1992. - bit e zlatnim slovima uklesan u cijelu, etrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu izmeu Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje dravno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom dravnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i meunarodno priznanje svoje neovisnosti".

U povodu Dana meunarodnog priznanja Republike Hrvatske,
pozivamo vas na tribinu koja e se odrati
15. sijenja (srijeda) 2014. godine  u
Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u 18.00 sati.

P R O G R A M
18.00 Uvod, Dajana Antonija Bebek, glasnogovornica HDZ-a
18.10 dr. Zvonimir Šeparovi, tadašnji ministar vanjskih poslova RH
18. 25 Ivan Veki, tadašnji ministar unutarnjih poslova
18.40 prof. dr. sc.Zdravko Tomac, tadašnji potpredsjednik Vlade RH
18.55 dr. Andrija Hebrang, tadašnji ministar zdravstva RH
19.10 Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a

 
HRVATSKO SLOVO: POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE PROF. JOSIPA JUR EVIA
Nedjelja, 12 Sijeanj 2014



POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE  U

HRVATSKO SLOVO 

prof. Josipa Jurevia

SLUAJ PERKOVI / Spašavanje zloinake budunosti

utorak  14. sijenja 2014. g. u 19 sati

Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparovi
predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva i ministar vanjskih poslova RH (1991.-1992.), te ministar pravosua RH (1999.-2000.);

Zvonimir Hodak, odvjetnik;

prof. dr. sc. Josip Jurevi - autor knjige

 
IZASLANSTVO HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUTVA POLOILI VIJENAC U GVOZDANSKOM
Ponedjeljak, 13 Sijeanj 2014



eljko Tomaševi, lan Predsjedništva i  Ante Beljo dopredsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva u Gvozdanskom

Gvozdansko - 12. sijenja 2014.
Fotografija. Arhiva HD
                     eljko eli

 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1 - 30 od 1223
 
Top! Top!