www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
etvrtak, 22 Kolovoz 2019
 
 
Naslovnica
MOLITVA ZA SVE RTVE PODSLJEMENSKIH MASOVNIH GROBNICA
Srijeda, 31 Oujak 2010
VELIKI PETAK 2. TRAVNJA - POVIJESNI KRINI PUT NA KSAVERU U 8:00 SATI

Provincija Franjevaca treoredaca glagoljaša sv. Jeronima organizira tradicionalni povijesni Krini put na Veliki petak u 8:00 sati ujutro. Krini put e predvoditi provincijal fra Ivan Paponja uz upnika fra Nikolu Baruna. Na završetku molitve o povijesnim injenicama tradicije Krinoga puta na Ksaveru e govoriti isusovac otac dr. Vladimir Horvat.

Krini put na Ksaveru podigli su isusovci oko godine 1637. Na ast i slavu 1000 godina Hrvatskog Kraljevstva godine 1925. zapoeta je izgradnja novog Krinog puta na Ksaveru te zapoinje tradicija molitve na Veliki petak poticajem Udruge Hrvatska ena i njene osnivaice Marije Kumii.

Ove su godine i dvije posljednje postaje Krinog puta dobile svoja obiljeja. Jedna je posveena stradalnicima Drugog svjetskog rata i Krinih putova poslije Bleiburga 1945., a druga slobodnoj Hrvatskoj i obrambenom Domovinskom ratu. Ovog Velikog petka posebno sjeanje i molitva slijedi za sve rtve podsljemenskih masovnih grobnica iz vremena nakon Drugog svjetskog rata.

Pozivaju se sve udruge hrvatskih branitelja iz svih vremena ugroenosti hrvatske opstojnosti, kao i svi katoliki vjernici, da se pridrue ovogodišnjoj molitvi Krinog puta na Ksaveru na Veliki petak ujutro u 8:00 sati. 

Damir Borovak
po obavijesti p. dr. Vladimira Horvata, DI
 
PREMINUO ZVONIMIR PUKA
Nedjelja, 21 Oujak 2010
Opirnije...
 
KRINI PUT - ISTINA O ZLOINIMA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
Ponedjeljak, 08 Oujak 2010
 
UDRUGA MACELJ 1945 - VIDEO PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE SUZANNE BROOKS PINEVI
Petak, 19 Veljaa 2010
 Udruga Macelj 1945.
poziva na video predstavljanje monografije

Suzanne Brooks Pinevi
BRITANIJA I BLEIBURKA TRAGEDIJA

u etvrtak, 25. veljae 2010. u 19:30 sati
upna dvorana sv. Blaa (bivša Kinoteka), Kordunska 1, Zagreb

Knjigu e predstaviti: 

Maja Runje
voditeljica pokreta Krug za trg govorit e o akcijama za Trg i o priredbama pod nazivom: da se ne zaboravi

Tomislav Nürnberger
urednik
knjige govorit e o nastanku i vanosti knjige

Damir Borovak
Publicist
govorit e o knjizi

Stjepan Brajdi
predsjednik Udruge Macelj 1945.
govorit e o povezanosti Maclja i Beliburga
 
NE ELIMO NIIJU GLAVU, VE DOSTOJAN POKOP
etvrtak, 18 Veljaa 2010

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 



 

 
Dr. SLOBODAN LANG TEKO OZLIJEEN U PROMETNOJ NESREI U PAVUNJAKU
Nedjelja, 14 Veljaa 2010
Prof. dr. sc.  Slobodan Lang (65) teško je ozlijeen u prometnoj nesrei koja se dogodila u srijedu u mjestu Pavunjak na Staroj karlovakoj cesti. Vozilo nissan primera, u kojem je dr. Lang bio putnik, proklizalo je zbog ljetnih guma, ušlo u suprotni smjer i udarilo u betonski most.  Zaustavio se na mekom terenu.

V
ozaeva supruga, Nada . (52), putnica u automobilu, umrla je na putu do bolnice.

Koliko je poznato, nitko nije bio pod utjecajem alkohola, a ozljede vozaa i dr. Langa nisu opasne po ivot.
 
ODRANA GODINJA SKUPTINA HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUTVA 13.02.2010. U MUZEJU MIMARA
Nedjelja, 14 Veljaa 2010
U Zagrebu je u subotu 13. veljae 2010. godine u prepunoj dvorani Muzeja Mimara odrana Godišnja skupština Hrvatskog rtvoslovnog društva. Meu gostima bili su Milan Bandi, gradonaelnik grada Zagreba, Barica Spudi, Vukovarska majka, koja je u Domovinskom ratu izgubila sina i supruga, dr. Marko Veselica, predsjednik Hrvatskog društva politikih zatvorenika rtava komunizma, Ivan Gabelica, bivši Saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske iste stranke prava, Tomislav Krolo, autor memoarske knjige o stradanjima Hrvata u inozemstvu, Diana Glasnova, suradnica HDa Bugarska novinarka u Zagrebu.

U sveanom dijelu Skupštine urueno je Priznanje Milanu Bandiu, gradonaelniku grada Zagreba, za „ neumoran rad i brigu za rtve Domovinskog rata, za bolesne i siromašne, za djecu i stare, za gradnju i obnovu crkava i bolnica.“

U izvještajima predsjednik Zvonimira Šeparovia, tajnice Jadranke Lui i rizniara Ivana Debeljaka izneseni su uspjesi i problemi rada u prošloj godini i iznesena projekcija i program rada za 2010. godinu. Meu najveim uspjesima je proslava 25. jubilarnog Poslijediplomskog studija Viktimologije u Interuniverzitetskom Centru u Dubrovniku. U izdavakoj djelatnosti objavljena je knjiga Suzanne Brooks Pinevi: Britanija i Bleiburka tragedija.  Promoviran je Zbornik radova: O rtvama u ratu i u miru u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Osijeku. Posjetili smo i komemorirali grobišta u Hudoj Jami i Crngrobu u Sloveniji, u Posavskoj Mahali i Odaku i Bosanskoj Posavini i u Jasenovcu, gdje smo upozorili da je logor u Jasenovcu 'radio' do 1949. godine. – Primili smo u posjet, na njihovo traenje, delegaciju Kurda iz Iraka na elu sa naelnikom Ministarstva muenika i poslova Anfala (Ministry of Martyrs and Anfal Affairs) Nazar Jamil Abdulazeez iz Kurdistanske Autonomne Pokrajine Iraka, koji promiu istinu o genocidu kojeg su Sadamove snage izvršili bojnim otrovima nad Kurdima. Naelnik Abdulazeez e odrati predavanje o rtvama genocida u Iraku na ovogodišnjem meunarodnom susretu viktimologa u Intercentru u Dubrovniku u svibnju 2010. Prof. Šeparovi je pozvan u Irak da im pomogne utemeljiti istraivake timove o genocidu u toj zemlji.

U programu rada za 2020. godinu najvanije je pripremiti i odrati Peti hrvatski rtvoslovni kongres u Hotelu Westin u Zagrebu, 18. do 20. lipnja 2010. na temu rtva znak vremena, uz obiljeavanje 20 godina od utemeljenja Hrvatskog rtvoslovnog društva i 25 godina od odravanja Petog svjetskog viktimološkog kongresa u Zagrebu. Kongres e imati referate na teme 1. rtava  u današnjem svijetu sa okruglim stolovima  o rtvama nasilja u obitelji, o rtvama u športu i  o rtvama u prometu, 2. o rtvama u prošlosti: o rtvama totalitarizma (fašizma, nacizma i komunizma), o rtvama u Domovinskom ratu i o muenicima i rtvama za Hrvatsku i 3. o sustavu zaštite  rtava, o pravnoj zaštiti rtava, o dravnom i društvenom sustavu zaštite ljudi i o sigurnosti ovjeka u javnom poretku. U okviru slobodnih tema oekuje se više razliitih tema.

Na Kongresu je objavljen spisak do sada prijavljenih referata kojem prilaemo u posebnom izvještaju. Lista nije konana i još uvijek se zainteresirani mogu javiti na e-mail adrese
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript ; Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript   i
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript .

Društvo e pripremiti zbornik radova Petog hrvatskog rtvoslovnog kongresa, zatim knjigu svoga lana elimir Kuatko: Sveti Grgur – Hrvatski Gulag,  i knjigu Zvonimira Šeparovia:
War Victims in Croatia namijenjenoj inozemstvu.

Slike Godišnje skupštine HD-a dignute su na ovom linku:

http://cid-50b3f23e9e582c82.skydrive.live.com/browse.aspx/H%c5%bdD/GODI%c5%a0NJA%20SKUP%c5%a0TINA%202010 ARHIVA dogaanja

VUKOVAR, PREZENTACIJA ZBORNIKA, BLEIBURG 2009 i GODIŠNJA SKUPŠTINA 2010,  su na ovom linku

http://cid-50b3f23e9e582c82.skydrive.live.com/browse.aspx/H%c5%bdD

Zahvaljujemo se gosp. eljku Jovanovi na fotografijama i novoj arhivi.


Opirnije...
 
OSVRT NA SIJEANJ MJESEC 2010 - FRANJO TALAN
Utorak, 09 Veljaa 2010
Poveznice izmeu komunistikog progona biskupa Alojzija Stepinca i
Ovogodišnjeg proštenja u upi Kriovljan uz osvrt na zbornik s odranog znanstvenog skupa o 800 godina Varadina

Kako do sada nitko od povjesniara i znanstvenika nije našao za shodno da bi se istraila i objavila hrvatska povijest Varadina i Varadinske upanije o grobištima nastalim u poratnom razdoblju Drugog svjetskog ratu to nam preostaje da uloimo dodatne napore i taj dio povijesti istraimo i rezultate objavimo. Daj nam Bog snage i zdravlja da to moemo i ostvariti.

ivimo u vremenu u kojem mnogi kršani katolici, deklarirani vjernici, ive po nekakvome svome privatnome moralu i misle da ih nauk Crkve ne obvezuje. Posebno su tu izloeni politiari i drugi javni djelatnici koji zbog nekakvih vlastitih procjena i raunica u javnosti zagovaraju stavove protivne kršanskome moralu ili ak aktivno doprinose da takvi stavovi budu pretoeni u zakone- iz homilije vl. Damira Bobovca predstojnika Arhiva i Matinog ureda Varadinske biskupije.

Zbog vlastitih raunica neki vjernici u javnosti zagovaraju stavove protivne kršanskome moralu.

Brojne dogaaje koji su se u sijenju mjesecu ove godine zbili u Svijetu i Hrvatskoj ve smo zaboravili, a zbog masu obveza koje smo sami preuzeli mnoge nismo ni registrirali.  No neke u ipak zapamtiti nešto due pa smatram da sam ih trebao i zabiljeiti, a i drugima na razmišljanje podastrijeti.

Opirnije...
 
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "BRITANIJA I BLEIBURKA TRAGEDIJA" u Sydneyu, Australia
Utorak, 09 Veljaa 2010
 U nedjelju 24. sijenja 2010. u Hrvatskom društvu Sydney u Punchbowlu, u 1.30 popodne izvršeno je predstavljanje knjige Suzanne Brooks-Pinevi. Tom sveanom inu prisustvovali su brojni predstavnici kako iz hrvatskog tako i iz australskog javnog ivota. Bilo je zaista uivati u tako velikom broju gostiju koji se odazvao i koji su s velikom pozornošu slušali govornike i pratili cijelu promociju knjige.

Pozivu su se odazvali: David Clark MLC i supruga Marissa, Dr. Alan Carles (zastupao The Hon Marie Ficarra MLC), Ljubica Beri, konzul RH, Tony Marun, naelnik Strathfielda, Mirjana Cestar, vijenica opine Canada Bay i sin Danijel, Angelo Anestis, i John Lamella, vijenici opine Rockdale, fra Smiljan Birši HKC Summer Hill, Višnja Šorak predsjednica HD Sydney i suprug Krešimir, odvjetnik Robert Haralovi i supruga, Blago Peri, Ana Watson, predsjednica Hrvatski Arhiv Australije, Frane Burazer, predsjednik UHDDR, Ivo Luki predsjednik Društva Zrin i supruga Roza, Fabijan Lovokovi  dopredsjednik HOP-a i supruga Anica, Nikola Lonar, predstavnik HSP 1861, Mirjana Maji, tajnica Hrvatskog društva "Dr. Mile Budak", Vlado Zrinski, predsjednik HSS-a i supruga Milka, Vinko Begi, predsjednik HDZ, Ante Glavor, dopredsjednik HALUD-a, Zlata Radakovi, Hrvatske subotnje škole, Franjo Jurani predsjednik Udruge umirovljenika, Boidar Boi, predsjednik Hrvatske Znanstvene Zaklade. Ispriali su se: Fra Vlado Novak, Vlado Šimunovi predsjednik Hrvatskog Karlovakog društva, Tomislav Leroti, predsjednik Kralj Tomislav Hrvatski klub, Tony Stewart, predstavnik Radnike stranke za Bankstown, George Bili, vijenik opine Blacktown. U ime hrvatskih medija: Ana Dragievi i Josip Kaptolac, Hrvatski narodni radio i televizija Sydney (CNRTV) koji su ujedno snimali itavu sveanost predstavljanja knjige, te Franjo Harmat, urednik Nove Hrvatske i supruga Ana.


Knjigu je napisala Suzanne Brooks-Pinevi na engleskom jeziku, a posredovanjem Hrvatskog meudruštvenog odbora za zajedniku suradnju u NSW-u, i u suradnji s rodoljubnim Hrvatima i ustanovama u Hrvatskoj, knjiga je imala svoju prvu promociju na 24. rujna 2009. godine u zgradi Hrvatske Matice Iseljenika u Zagrebu. Toj promociji je prisustvovao i predsjednik HMO Tomislav Beram.

 Suzanne Brooks-Pinevi i njen mu Gašpar, koji ive u Aucklandu, Novi Zeland, bili su pozvani na promociju, jer tako im se je eljelo dati duno poštovanje i priznanje za osobiti trud osobe koja nije Hrvatica ali za Hrvatsku  s toliko ljubavi piše i slika.

Program su uspješno i profesionalno vodili: Zdenka Barievi na engleskom a Branko Jai na hrvatskom jeziku. Sviranjem australske i hrvatske himne otpoeo je slubeni dio promocije, te odavanjem minute šutnje za sve one koji su dali svoje ivote u obrani Hrvatske.
U ime Hrvatskog društva Sydney pozdravne rijei je uputila predsjednica Višnja Švorak na hrvatskom i engleskom jeziku, a dobrodošlicu je uputio predsjednik HMO Tomislav Beram. Kao glavni govornik je nastupio pravnik Robert Haralovi na engleskom jeziku.

U ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Sydneyju na hrvatskom i engleskom jeziku pozdravila je konzulica Ljubica Beri. Na hrvatskom jeziku je govorio dopredsjednik HOP-a Fabian Lovokovi a na engleskom The Hon David Clarke MLC NSW.

Nazonima se obratila autorica Suzanne Brooks-Pinevi, koja je slikovitim jezikom i s velikom ljubavlju govorila o svojem povijesnom djelu "Britanija i Bleiburka tragedija".

S rijeima zahvalnosti svima se obratio poznati hrvatski javni radnik Blago Peri, a iza toga je uslijedilo potpisivanje knjige autorice svima koji su unaprijed uplatili svoj prilog za tiskanje knjige. elimo naglasiti i obavijestiti kao prvo one osobe koje još nisu podigle svoju knjigu, a u isto vrijeme najaviti da je naruena još jedna pošiljka knjiga, što e pravovremeno biti objavljeno.

Na kraju je prireen zajedniki domjenak za sve poasne goste, govornike i predstavnike. (B.J.)
Opirnije...
 
ZAMOLBA ZA POMO HRVATSKIM BRANITELJIMA U NEVOLJI
Utorak, 09 Veljaa 2010
Hrvatski pokret za ivot i obitelj
Maksimirska 51/II
10000 Zagreb
Tel/Fax: (01) 2316 014
Mob (dr. avar): 098 389 890
E-mail:
hapok1990@hotmail.com


Zagreb, 7. 2. 2010.

Hrvaticama i Hrvatima u domovini i svijetu

PREDMET: Zamolba za pomo hrvatskim braniteljima u nevolji

Poštovani i dragi prijatelji, Hrvatice i Hrvati, u domovini i u svijetu!

   elei vam mir, radost i svako dobro od Gospodina, obraam vam se u ime humanitarne udruge Hrvatskoga pokreta za ivot i obitelj, i u osobno ime, kao predsjednica udruge od osnutka, tj. od 25. oujka 1990. godine, s jednom zamolbom.

   Naime, budui da sam i sama majka trojice sinova, hrvatskih branitelja, uvijek sam jako osjetljiva na poteškoe i probleme svih hrvatskih branitelja, posebno onih koji umjesto zahvalnosti za sve svoje rtve prilikom obrane i oslobaanja domovine trpe, zajedno sa svojim obiteljima, nepravdu optuivanja, uhiivanja, montiranih procesa i teških zatvora.

   Kao što je poznato, pratila sam i ta prealosna montirana suenja u Zagrebu, u ime Hrvatskoga pokreta za ivot i obitelj i Hrvatskog rtvoslovnog društva, ija sam lanica Predsjedništva, i nastojala pomoi na razne naine, koliko mi je bilo mogue. Tako me ti branitelji, kao i njihove obitelji, i osobno poznaju.

   Za vrijeme Domovinskog rata i openito do 2000. godine, naše mogunosti, kao udruge za pomo, su bile puno vee, jer smo pribavljali humanitarnu pomo za obitelji stradalnika, novane donacije nisu bile rijetkost, a i drava nam je odobravala potporu za odravanje rada udruge. Od 2000. godine, kao obiteljska udruga, na alost nismo podobni novom reimu u Hrvatskoj. Potpore nemamo više nikakve, a kao što svi znamo, i naši Hrvati u svijetu, koji su puno rtvovali, postali su razoarani i pod utjecajem negativne promidbe nepovjerljivi, pa su i donacije gotovo potpuno presahnule.

   Što se mene osobno tie, i mojih suradnika, svi smo uvijek radili potpuno volonterski. Sve što sam radila i radim besplatno, sigurno ne bih radila ni za kakve novce. ivim od lijenike mirovine i za skroman ivot mi je dovoljno, a više od toga i ne trebam.

   Za bilo kakvu novanu pomo jako mi je teško zamoliti. To zaista inim teška srca. No, ovih dana nazvala me supruga jednoga branitelja, koji je sada u zatvoru u Lepoglavi, osuen na 5 godina u montiranom procesu uz još drugih sedmero hrvatskih asnika i drugih hrvatskih branitelja, a ijem sramotnom suenju sam i ja nazoila.

   Baš taj branitelj, ija supruga me nazvala, prije izricanja presude za sebe i svoju grupu se pozdravljao sa mnom i rekao mi: "Ne budite tuni! Prošli smo mi i gore stvari!"

   Sada me njegova supruga moli za bilo kakvu novanu pomo. Kae da on ima mirovinu samo 3.000.- Kn, od ega ivi njihova obitelj sa troje školske djece, a supruga je nezaposlena. Kae da je njemu jako teško u zatvoru, a ona nema mogunosti ni da ga posjeti, zbog materijalnih razloga.

   Takoer je i dosta drugih zatvorenih branitelja u slinoj situaciji.

   Moda sluajno, isti dan mi se obratila i obitelj jednog drugog montirano osuenog branitelja, u drugom procesu, koji je u zatvoru teško bolestan, te da mu treba lijek koji košta 1.000 kn. Budui da nemam nikakvih mogunosti od udruge, iskreno kaem da sam uzela 1.000 kn sa svoga umirovljenikog tekueg rauna, ulazei u još dublji minus, i dala sam za lijek toga branitelja.

   Stoga, zaista, kako god mi bilo teško obraati se za pomo, ipak to ovoga puta inim.

  
Od srca molim sve Hrvatice i Hrvate u domovini i svijetu da, prema svojim mogunostima, pomognu ovim braniteljima u nevolji i njihovim obiteljima. Prealosno je to da su oni dovedeni u takvu situaciju u svojoj dravi, za koju su se najviše rtvovali i omoguili njezino postojanje. No, nemamo drugog izlaza. Molila bih sve do kojih ovaj moj apel stigne, i koji suosjeaju sa braniteljima u nevolji, da razmisle i uine što mogu. Ako ne mogu osobno, moda poznaju nekoga tko moe, tko bolje posluje, pa da mu nije teret odvojiti neku novanu pomo za ove svrhe. Jedino bih od srca sve molila da ne pomisle kako e to sigurno uiniti netko drugi, pa ne moraju oni osobno. Svi vi koji bi tako pomislili, znajte da ako neete Vi, vrlo je vjerojatno da nee niti netko drugi. Na alost, znam iz iskustva da je tako.

   Ovoga puta, zbog velike potrebe koju sam navela, ove branitelje i njihove obitelji usrdno u molitvi preporuam Bogu i vama svima, da uinite što moete. Ove obitelji bit e vam neizmjerno zahvalne, kao i ja osobno, a Bog e sigurno nagraditi svojim blagoslovom sve vas, za vaša dobra djela.

   Pomo moete uplatiti sa naznakom "Za hrvatske branitelje":

Adresa udruge:
 Hrvatski pokret za ivot i obitelj
Maksimirska 51
10000 Zagreb

Kunski raun: Hrvatskog pokreta za ivot i obitelj:

Vlasnik rauna: Hrvatski pokret za ivot i obitelj
Broj rauna: 2340009-1100203060
kod Privredne banke Zagreb

Devizni raun:

Vlasnik rauna: HRVATSKI POKRET ZA IVOT I OBITELJ
Broj rauna (IBAN): HR85-2340009-1100203060
SWIFT: PBZGHR2X
Ime banke: PRIVREDNA BANKA ZAGREB d. d.
Rakoga 6
10000 Zagreb
CROATIA
   

Uz najveu osobnu zahvalnost za sve dobro što ste inili i što inite, molitvu i najbolje elje, s poštovanjem i ljubavlju u Kristu

dr. Ruica avar
predsjednica Hrvatskog pokreta
za ivot i obitelj
 
HODOAE U KRAI
Nedjelja, 07 Veljaa 2010
Povodom 50-e godišnjice smrti bl. Alojzija Stepinca, kardinala i nadbiskupa zagrebakog - nebeskog zaštitnika splitske podrunice Udruge Hrvatske Domovinske Vojske 1941.- 1945., upriliujemo u srijedu, 10. veljae t.g. HODOAŠE U KRAŠI gdje e u crkvi Presv. Trojstva uzoriti g. kardinal VINKO PULJI, nadbiskup vrhbosanski, predvoditi sveano misno slavlje.

Polazak iz Splita je u 05.00 sati. Sve predbiljebe i obavijesti u svezi puta potraiti kod tajnice udruge ge VIKTORIJE BUTELA na brzoglas:

(021) 535-512.
 
POZIV NA GODINJU SKUPTINU HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUTVA
Srijeda, 03 Veljaa 2010
Na temelju lanka 19 Statuta Hrvatskog rtvoslovnog društva Predsjedništvo HD-a odlukom od 26. sijenja 2010. saziva 

GODIŠNJU SKUPŠTINU
HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA
 koja e se odrati
 u subotu, 13. veljae 2010. godine

s poetkom u 11:00 sati

u Muzeju Mimara, Zagreb, Rooseveltov trg 5

          D n e v n i  r e d

 

1.       Otvaranje Skupštine, uvodna rije Predsjednika, biranje radnog predsjedništva, zapisniara i ovjerovitelja zapisnika

2.       Izvještaj Predsjednika, tajnice i rizniara

3.       Izvještaj Nadzornog odbora

4.       Program rada i financijski plan za 2010. godinu

5.       Rasprava o izvještajima i planovima za 2010.

6.       Razno

 

Prema odredbi lanka 20. Statuta HD-a Skupština moe pravovaljano odluivati ako je nazona najmanje treina ukupnog lanstva. Skupština donosi odluke natpolovinom veinom nazonih lanova društva.

  

Radujemo se vašem dolasku.


Predsjednik

Hrvatskog rtvoslovnog društva

 Dr. Zvonimir Šeparovi
 
PISMO A. OBRANIU - U SPOMEN MASOVNOJ GROBNICI U SESVETAMA
Srijeda, 03 Veljaa 2010
 Poštovani gosp. Alfrede Obraniu,

Neka je Bogu ast i slava, što ste Vi još uvelike zanimate za moj POKLANI naraštaj i što Vam na srcu lei vrsta volja dati otkopavati Sesvetsku šumu i tolike druge masovne grobnice koje su u najmanje detalje opisane u mojemu ivotnome djelu i kojih je, naalost, previše uzdu i poprijeko Lijepe naše.

Masovna grobnica jednoga dijela mojega POKLANOG naraštaja u Sesvetama je prikrivena pregustom šumom.  To masovno ubijalište i još masovnije i ORGANIZIRANIJE na splitskom groblju Lovrinac treba
otkopati i na javnost iznijeti što su hrvatoderni jugo-partizani ni POSLIJE Drugoga svjetskog rata inili nad mojim herojskim naraštajem.

Iskaz Krune Vuievia je tako detaljno opisan da ga ja smatram najvrjednijim od svih drugih dokumenata unutar knjige HRVATSKI HOLOKAUST. Pregusta Sesvetska šuma takoer postoji i krije jednu od najmasovnijih grobnica mojega POKLANOG naraštaja. U tunome svibnju godine 2005. ja sam se pred tom šumom dao fotografirati i fotografiju imam kod sebe. Iako u u oujku navršiti 88 godina,  Bogu hvala, tu sam pa pred Bogom i svijetom još sam uvijek spreman rijeju i perom braniti svoj POKLANI naraštaj. Moj naraštaj je previše ocrnjen širom svijeta. To me je ponukalo da se posla latim i evo cijeli svoj ivot ne prestajem pisati POVIJESNU istinu o mojemu POKLANOM i ocrnjenom naraštaju.

 Na našu narodnu sramotu, “antifašistika” Republika Hrvatska IGNORIRA i mene i moje ivotno djelo jer još uvijek propovijedaju partinzanluk. Nazivlju ga “antifašizmom” i u ime toga prokletoga antifašizma ne dozvoljavaju otkopavati niti jedno od dugoga niza masovnih ubijališta HRVATSKIH RATNIH ZAROBLJENIKA I MNOGIH TISUA DRUGIH DRAVOTVORNIH HRVATA I HRVATICA.  Gradnja ceste, i to samo graenja ceste, blizu Krapine hrvatske je vlasti prisilila da barem djelomino otkopaju vrh hrvatske Kalvarije u Macelju. Nigdje drugdje otkopavanje ne poduzimlju nego ga ak koe.
Unato tome, jame-grobnice sve više govore svojim monim jezikom pa se je nadati da e pred Bojim prijestoljem molitve mnogih naših hrvatskih muenika ve jednom probuditi hrvatske mase da ih štuju i da njihovim smrtnim ostacima ve jednom dostojan ukop dadnu.

Ostajui u nadi, da ete Vi i svi drugi, koji se okupljaju oko “Politikog zatvorenika” i oko drugih hrvatskih dravotvornih novina i organizacija, ipak konano poeti otkopavati Sesvetsku šumu i druge šume koje prikrivaju masovne grobnice naših velikih muenika, sve Vas iskreno pozdravljam i ostajem.

Uvijek vjeran svome POKLANOM naraštaju,
J. Ivan Prcela
Urednik-autor HRVATSKOG HOLOKAUSTA  

FOTO arhiva: HD
Opirnije...
 
ZLOINI U ZRINU I BEZOBRAZNA UTNJA
Petak, 22 Sijeanj 2010
Utorak, 19. sijenja 2010.
Zloini u Zrinu i bezobrazna šutnja (1) 

 Prošle godine u rujnu, na misi zadušnici u Zrinu, predsjednik komisije Justitia et pax biskup Vlado Koši postavio je otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj dravi: kako je mogue da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat oito nepravedno oduzete imovine!? Pitanje su prešutjeli svi dnevni hrvatski mediji, pitanje zloina u Zrinu prešuuje hrvatska vlast i odgovorna ministarstva. O istini se i dalje bezobrazno šuti, kako nekad u Titovom komunizmu tako i danas u fiktivno slobodnoj Hrvatskoj, jer lani antifašisti stalno manipuliraju istinom. No u meuvremenu se otkriva strašna podvala. Zbog ultimatuma Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u svezi odravanja vladajue koalicije na vlasti, hrvatska je Vlada pristala da iz rezervnih fondova izdvoji preko milijun kuna za obnovu spomenika u Srbu. Spomenik bi trebao svjedoiti poetak antifašistikog pokreta Srba u Srbu, a u stvari je povijesna krivotvorina i predstavlja obiljeavanje etnike pobune sa svim pogubnim posljedicama po hrvatski narod od 1941. - 1945. [1]





 Povijest hrvatskog naselja Zrina see daleko u prošlost. Utvrda Zrin spominje se ve u 13. stoljeu kada su njome vladali Babonii. Mjesto Zrin, na junim obroncima Zrinske gore, spominje se u popisu upa 1334.g., kao i postojanje franjevakog samostana. Od 1347. godine Zrin je u posjedu velikaške obitelji Šubi, koji su se po gradu nazvani Zrinski. Najvjerojatnije 1508. godine roen je Nikola Šubi u gradu-utvrdi koji je tada bio središnje boravište knezova Zrinskih. Moe se pretpostaviti i nadnevak roenja, u prosincu na dan sv. Nikole, jer se neko novoroenom djetetu ime davalo po danu roenja iz katolikog kalendara. Nikola je od rane mladosti ratovao protiv Turaka te se 1529. u 21. godini istaknuo u obrani Bea.

Prošao je kroz mnogobrojne okršaje i postao je slavan kad je s 400 Hrvata godine 1542. spasio Peštu od sigurne propasti. Tadašnji suvremenici u Europi naveliko su slavili junaštvo Nikole Zrinskog, govorei da je poslan od samog Boga. Kad je turski sultan Sulejman I. s više od 100.000 vojnika i 300 topova krenuo u šesti vojni pohod na Be, Nikola Zrinski zatraio od svojih 2.500 ratnika, preteito Hrvata, obeanje o poslušnosti i vjernosti do smrti. Prije velike i sudbonosne bitke kod Sigeta 7. rujna 1566. prisegnuo je rijeima: Ja, Nikola knez Zrinski, obeavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu velianstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neu ostaviti, nego da u s vama ivjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao! Svojom hrabrošu i vjernošu Nikola Šubi Zrinski i njegovi vojnici zadivili su tadašnji cijeli kršanski svijet.

Opirnije...
 
O. BONAVENTURA DUDA
Petak, 15 Sijeanj 2010
14. sijenja, naš svima nama iznimno dragi i kod vjernikog puka posebno obljubljeni O. Bonaventura Duda, za kojeg ve odavno mnogi vole rei da je ve sada ivui Svetac meu nama (blaen onaj koji vjeruje!), slavi svoj 86. roendan!

Ovih dana O. Bonaventura Duda sveano je u zajedništvu sveenstva i vjernika Crkve u Hrvata proslavio i 60. godišnjicu svog mladomisništva, evaneoskog apostolskog sluenja Bogu i ljudima!

Stoga tim radosnim povodom, uputimo roendansku estitku dragom O Bonaventuri pjesmom fra Bonaventure uka, velikog filozofa i teologa, predavaa na franjevakoj gimnaziji u Varadinu, na ijem grobu se O. Bonaventura Duda još kao petoškolac molio, da jednom kad i on postane franjevac, dobije ime Bonaventura!

Za pjesmu fra Bonaventure uka „Hou li i ja u raj?“, sam naš O. Bonaventura Duda kae: 
Moda i nije baš hrvatski savršena, ali teološki – pa to je samo savršenstvo. Podsjea na Ivanov redak: „Bog je vei od srca našega“ (1 Iv 3,20)“.

Ova je pjesma našem dragom O. Bonaventuri nadahnue kroz cijeli ivot! Pa predragi nam naš O. Bonaventura,

SRETAN VAM U SVEMU BLAGOSLOVLJEN 86. ROENDAN!!!

Opirnije...
 
PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE MLADENA PAVKOVIA U ZAGREBU
etvrtak, 14 Sijeanj 2010

U utorak, 19. sijenja u 11 sati u Društvu hrvatskih knjievnika u Zagrebu bit e promovirana monografija Mladena Pavkovia "Pobjednik ostaje sam". Rije je o novinaru i publicisti, koji je dosad objavio veliki broj knjiga, organizirao niz izlobi, tribina i manifestacija posveenih hrvatskom Domovinskome ratu, snimio dokumentarne filmove, napisao na tisue lanaka o mnogim vanim linostima istaknutim u svim vidovima, od glume do slikarstva. Svojim dugogodišnjim ivotnim stavovima i opredjeljenjima, ostavio je za sobom iznimno zanimljivu grau, koja je utkana u ovu monografiju kroz veliki broj  tekstova i slika.



O knjizi e govoriti:

Kostadinka Velkovska
Josip Palada
prof. dr. Zvonimir Šeparovi
Draen Ernei
i
Mladen Pavkovi 

U glazbenom programu sudjeluju:
Arsen Dedi
Kemal Monteno
 i
Toni Jankovi (ex Divlje jagode).

Voditelj e biti Oliver Mlakar.

Nakladnici knjige su Ogranak Matice Hrvatske  Koprivnica i Baltazar d.o.o. 
Kontakt: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript , 099-6651-562

 
Don PETAR IMI - SALEZIJANAC SVEENIK - PREMINUO 26.12.2009.
Ponedjeljak, 28 Prosinac 2009

S vjerom u uskrsnue javljamo vjernicima i prijateljima, rodbini, salezijanskoj obitelji i lanovima Hrvatskog rtvoslovnog društva da je
don Petar Šimi
salezijanac sveenik

preminuo u Gospodinu u subotu 26. prosinca 2009. godine u 72. godini ivota, 55 redovnikih zavjeta i 45. sveeništva.
Sprovod preminulog don Petra Šimia biti e u srijedu  30. prosinca 2009. godine u 14:10 sati na zagrebakom groblju Mirogoju.
Sveta misa zadušnica sluit e se istoga dana u crkvi Sveta Mati Slobode u Jarunu u 16:00 sati. Tijelo pokojnog Don Šimia biti e izloeno u crkvi Sveta Mati Slobode u Jarunu u utorak 29. prosinca 2009. godine od 15:00 do 20:00 sati.

Poivao u miru Bojem!

Predsjedništvo Hrvatskog rtvoslovnog društva
s lanovima društva u Hrvatskoj i svijetu.

Zagreb, 28.12.2009.
Fotografija: Arhiva HD-a

 
PRIOPENJE ZA JAVNOST POVODOM MEUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA GRAANSKE INICIJATIVE "MORE JE KOPNO"
Subota, 12 Prosinac 2009
GRAANSKA INICIJATIVA
MORE JE KOPNO
www.more-je-kopno.come-pošta: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Split, 10.prosinca 2009.


PRIOPENJE ZA JAVNOST
POVODOM MEUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA
GRAANSKE INICIJATIVE „
MORE JE KOPNO



Povodom Meunarodnog dana ljudskih prava koji se obiljeava dana 10. prosinca, u spomen na taj dan 1945. godine, kada je Generalna skupština OUN donijela Opu deklaraciju o ljudskim pravima, kao zamišljeni temelj novog i boljeg svijeta u kojem se poštuje ljudska osoba, graanska inicijativa „MORE JE KOPNO“ odrala je danas u Splitu performance i odrala konferenciju za novinare, o emu se ovim priopenjem prenosi slijedei saetak.Aktivisti g.i. „More je kopno“ postavili su plakate s geslom „Ne okreite lea demokraciji – ne okreite lea ljudskim pravima“, te su nakon toga s flasterom zalijepljenim ustima doekali novinare. Dijeljen je i letak „Smokvin list“ – dnevni list za prikrivanje stida i privida demokracije.

Ivana Kramari, aktivistica g.i. „MORE JE KOPNO“, jedina je komunicirala s novinarima, te je istaknula na konferenciji da je Opom deklaracijom UN o ljudskim pravima (u l. 19.), jednako kao i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u l. 10.), zajameno pravo na slobodu mišljenja i izraavanja. Istaknula je da je to pravo temeljno za svako slobodno društvo. Ono predstavlja ne samo pravo osobe da se, pojedinano i u kolektivu, izrazi o svim pitanjima u društvu, ve podrazumijeva i pravo da se to mišljenje iznese u javnost. S druge strane to je i pravo kolektiva na slobodnu cirkulaciju ideja i mišljenja, što pred dravu, pojedince,  grupe i medije stavlja odgovornu zadau da osiguraju slobodan protok vijesti o svim relevantnim dogaajima.


‘Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izraavanja’ (citat: Opa deklaracija UN o ljudskim pravima (l. 19.)„Svatko ima pravo na slobodu izraavanja. To pravo obuhvaa slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja…“ (citat: Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( l. 10.)
Opirnije...
 
MOLIMO ZA DOMOVINU I ZAHVALJUJEMO ZA SVAKU OITOVANU RTVU
Petak, 11 Prosinac 2009
10.12.2009 | 18:47 | IKA D - 117827/12

Molimo za Domovinu i zahvaljujemo za svaku oitovanu rtvu
 Homilija zagrebakog nadbiskupa kardinala Josipa Bozania na misi u prigodi 10. obljetnice smrti prvog predsjednika RH dr. Franje Tumana Zagreb, katedrala, 10. prosinca 2009. Dovoljno je pitati se: radi ega ovjek eli biti nositelj odgovorne dunosti u dravi; je li u ivotu platio osobnom rtvom svoja uvjerenja; je li ih zanijekao, brzo mijenjao pred prijetnjom gubitka svojih komocija, što je spreman uloiti za istinu i dobro drugoga. Bez obzira na slojevitost ivota dr. Franje Tumana, on je sebe uloio za slobodu drugoga ovjeka i pokazao iznimnu ljubav prema hrvatskomu narodu, ne nijeui slobodu drugima.

Liturgijska itanja: Iz 41,13-20; Mt 11,11-15.
Opirnije...
 
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "BATINAMA DO OLTARA" - DON ANTO BAKOVI
Utorak, 08 Prosinac 2009
 
«« Poetak « Prethodna 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1081 - 1110 od 1223
 
Top! Top!