www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Ponedjeljak, 09 Prosinac 2019
 
 
Naslovnica
OBILJEAVANJE DANA SJEANJA NA RTVE VUKOVARA
Subota, 07 Studeni 2009
Klub veterana 148. br. HV - POZIVA VAS NA OBILJEAVANJE DANA SJEANJA NA RTVU VUKOVARA

"I rei u vam samo još jednu stvar
ZAPAMTITE VUKOVAR"

u suradnji sa svim udrugama, organizira u Zagrebu,
za sve one koji ne mogu ii u Vukovar,
obiljeavanje Dana sjeanja na rtvu Vukovara.

Obiljeavanje e se odrati

u UTORAK 17.studenog 2009. od 18.00 sati

istovremenim paljenjem lampiona svih sudionika
uz ulicu grada Vukovara (9 km)
sa jedne i druge strane kolnika, na rubnom kamenu, a
središnje dogaanje zapoinje u 18.30 sati, dolaskom kolone motorista branitelja, paljenjem lampiona u obliku imena grada Vukovara i kria, sa velikom svijeom (2 m) u sredini, na travnatoj površini izmeu kolnika ulice Hrvatske bratske zajednice kod krianja sa ulicom grada Vukovara, gdje e biti kratki program sa molitvom.

Sv. Misa
za sve stradale u Vukovaru i Domovini biti e
u SRIJEDU
18.studenog 2009. godine u 19.00 sati
u svetištu Sv. Mati Slobode.

Pozivamo Vas na obiljeavanje pridruujui se svojom svijeom i nazonošu,
sjeanju na rtvu Vukovara.

Zapalite svijeu na ulicama i trgovima koji nose ime grada Vukovara.

Klub veterana 148. br. HV
Predsjednik
v.r. Tihomir Kordi
 
PROTIV RATIFIKACIJE SPORAZUMA O ARBITRAI
Petak, 06 Studeni 2009
Još se nije ni osušila tinta potpisa na donesenom Zakonu koji omoguava stranim dravljanima da nesmetano kupuju, odnosno trguju nekretninama u Republici Hrvatskoj, Zakonu koji je stupio na snagu s prvim veljae 2009., uslijedio je novi šok za hrvatsku javnost. Naime, nakon prethodne suglasnosti zastupnika u Hrvatskom saboru, dana 4. studenog 2009. svoj potpis na Sporazum o arbitrai izmeu Republike Hrvatske i Slovenije stavila je predsjednica Vlade Republike Hrvatske, gospoa Jadranka Kosor.

A zastupnici, nisu zapamtili rijei velikog hrvatskog sina Stjepana Radia, jer oito je, povijest se ponavlja i poput „gusaka u magli“ donijeli su odluku da se Sporazum o arbitrai sa Slovenijom potpiše, ime Republika Hrvatska treba platiti ulaznicu u Europsku uniju.

Zar su zato najbolji hrvatski sinovi poloili svoj ivot na Oltar Domovine tijekom Domovinskog rata, za slobodnu, nezavisnu i demokratsku dravu, u kojoj e na alost, bjelosvjetski hohštapleri ucjenom prisiljavat hrvatsku dravu da se odrekne dijela svog teritorija koji je sastavnica hrvatske dravnosti?

Nitko u našoj Domovini nema pravo donijeti takvu odluku bez referenduma na kojem e hrvatski narod i svi hrvatski graani odluiti. Osim toga, uspomena na hrvatske sinove koji su u Domovinskom ratu dali svoje ivote za ostvarenje tisuljetnog sna hrvatskog naroda, ostvarenje drave Hrvatske, obveza je da uvamo buduem hrvatskom naraštaju  teritorijalnu cjelovitost Lijepe naše.
Opirnije...
 
14. SJEDNICA SABORA - DA SE NE ZABORAVI
etvrtak, 05 Studeni 2009
Devet sati trajala je 14. sjednica Sabora i rasprava o arbitrai. Uz Sporazum o arbitrai, Sabor je usvojio i Izjavu o neprejudiciranju u kojoj stoji da se ništa u Sporazumu o arbitrai nee smatrati kao pristanak Hrvatske na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem.

Izjavu e premijerka Jadranka Kosor, uz svjedoenje Predsjedništva Vijea Europske unije i SAD-a potpisati uoi saborske ratifikacije arbitranog sporazuma.

U pojedinanom glasovanju, za sporazum je glasovalo 80 zastupnika, 45 ih je bilo suzdrano, dok je osam zastupnika glasovalo protiv sporazuma.

PROTIV je glasovao IDS-ov zastupnik Damir Kajin, HSP-ov Danijel Srb, HDSSB-ov Boro Grubiši, nezavisni Dragutin Lesar, te Ivo Josipovi, Ivica Pani, Zoran Vinkovi i Tanja Vrbat iz SDP-a.

ZA glasovao/la je:

Opirnije...
 
POPIS IMENA SVIH POGINULIH, NESTALIH I UMRLIH HRVATSKIH BRANITELJA U OBRANI VUKOVARA
Srijeda, 04 Studeni 2009
Sredstvima javnog priopavanja
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata Podravke (UBIUDR) ove godine ponovno trai i zahtjeva, prije svega od Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, da se 18. studenoga, na dan okupacije grada Vukovara, na Memorijalnom groblju, ili u krugu ratne vukovarske bolnice, proitaju imena svih poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, koji su na bilo koji nain poginuli ili umrli u obrani Vukovara, a time i u obrani Hrvatske. Naime, nedopustivo je da se 13 godina nakon završetka jugo-srpske agresije još ne znaju ni imena onih koji su bili prvi kad je trebalo, koji su poloili ivote na Oltar Domovine. Najmanje što moemo uiniti za te ljude, za njihovu rtvu je da im javno proitamo imena. Imena poginulih za Vukovar toga bi dana trebala biti proitana i u svim školama u Republici Hrvatskoj, pa  i u Saboru, jer ti se junaci ne smiju zaboraviti. A kako vrijeme ide oni na alost sve više padaju u zaborav, baš kao i ivi razvojaeni hrvatski branitelji o kojima se danas, ili bolje reeno ve dugo, ne moe uti ni proitati ništa lijepo ni korisno.Osim toga, predlaemo da se u svakom gradu, a poglavito u gradu Zagrebu podigne spomenik, spomenik rtvama  Vukovara, a  ne da se zadovoljavamo samo time kako e netko preteno od politiara govoriti kako su "branitelji ovoga grada spasili Hrvatsku".

Takoer zahtijevamo da svi kandidati za predsjednika Republike tog 18. studenoga zajedno posjete Vukovar, poloe vijence i zapale svijee.

Mladen Pavkovi, predsjednik Udruge branitelja, invalida i udovica
Domovinskog rata Podravke (UBIUDR)
tel/fax: 048-651-573, 099-6651-562
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript  
 
HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA IZ STUTTGARTA - PROSVJED PROTIV ODLUKE SPORAZUMA O ARBITRAI
Ponedjeljak, 02 Studeni 2009

Datum objave: 30.10.2009 23:26
Autor: tportal.hr
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/41538/Sloveniji-poklanjamo-nalaziste-nafte-i-plina.html

Na prijedlog Sporazuma o arbitrai, uvršten na dnevni red sjednice Hrvatskog sabora u ponedjeljak, estoko se obrušila Hrvatska kulturna zajednica iz Stuttgarta, tonije njezin predsjednik Petar Hini. Pismo prenosimo u cijelosti:

STUTTGART - 'I mi kao zainteresirani promatrai dugogodišnje borbe Slovenije da otme dio hrvatskog teritorija ne bismo smjeli šutjeti nad injenicom da hrvatsko politiko vodstvo odluuje o cjelovitosti hrvatskog dravnog prostora upravo kao da se radi o njegovoj privatnoj njivi, pa ni tada je ne bi smjeli izdvojiti iz dravnog suvereniteta Republike Hrvatske.

Stoga ulaemo naš prosvjed protiv odluke premijerke hrvatske Vlade, ge Kosor, predsjednika Republike gosp. Mesia i svih stranki koje namjeravaju podrati takvu politiku trgovinu s dravnom, odnosno imovinom hrvatskoga naroda, koji je jedini suveren cjelokupnog prostora, za koji se je kroz stoljea borio i oslobodio ga.


Pridruujemo se nezadovoljstvu hrvatskog strunjaka za pitanje dravnih granica dr. D. Rudolfu , koji se ve nakon prvog sastanka Pahor – Kosor otvoreno suprotstavio odluci koja prejudicira naša neupitna prava na tom dijelu Republike Hrvatske.


Svima elimo takoer skrenuti pozornost na injenicu da podruje koje Vlada namjerava pokloniti Sloveniji da bi RH ušla u EU, po svojoj vrijednosti nadilazi svaku potporu koju nam nudi EU. Tu se radi o 'x' milijardi eura vrijednom podruju koje nije samo ribolovno, nego i znaajno nalazišno podmorje nafte i plina', poruio je Hini.
 
BUGARI POTUJU HRVATSKE RTVE
Srijeda, 28 Listopad 2009

 U ponedjeljak 26. listopada 2009. u Društvu knjievnika Hrvatske u Zagrebu, u organizaciji Hrvatsko-bugarskog društva prijateljstva i Društva knjievnika Hrvatske odrana je Tribina prigodom 65. obljetnice tragine pogibije trinaestorice Hrvata, doasnika Bugarske vojske, u kojoj su sudjelovali prof. Zvonimir Šeparovi, Ante Beljo i Dijana Glasnova, dopisnica Bugarskog dnevnog lista Telegraf.

Dr. Zvonimir Šeparovi, predsjednik HD-a zahvalio se organizatorima naglasivši da je ovo jedna izuzetna, osobita tribina koja pokazuje povijesnu povezanost Bugara i Hrvata. Naglasio je da je Dijana Glasnova podnijela referat na etvrtom hrvatskom rtvoslovnom kongresu odranom u Zagrebu 2007. godine, koji je, pod naslovom Sudbina hrvatskih asnika 64. i 65. klase Vojne akademije Njegovog Velianstva Borisa Treeg, Cara Bugara, objavljen u Zborniku radova spomenutog kongresa. Ona je napisala i knjigu Ratnici milosra, Alfa, Zagreb, 2009. u kojoj se bavi ulogom Bugarske vojske u Drugom svjetskom ratu i pojedinanim sudbinama Hrvata  u tom ratu. Ona piše. U svibnju 1945. Bugari su bili svjedoci neviene osvete i likvidacije hrvatskih zarobljenika. Kao vojska se nisu mogli organizirano umiješati i sprijeiti zloin, ali mogli su postupati prema savjesti i vienom na terenu. Oni najhrabriji nisu ispunjavali zapovijed maršala Tolbuhina i pomagali su zarobljenim Hrvatima. Nisu ispunjavali svoju vojniku dunost. Ispunjavali su Boju poruku - spasiti ivot blinjega svoga." Profesor Šeparovi je zakljuio: Dijana Glasnova je u svojim najnovijim spomenutim radovima pokazala. prvo, da je temeljita istraiteljica povjesniarka i publicistkinja koja je istraila sudbine Hrvata u kao su rata, drugo dokazuje da su Hrvati i bugari imali prijateljske odnose u dalekoj i u najnovijom povijesti, i tree, da je kao autorica izrasla u viktimologa meunarodnog znaaja, koja se bavi pravim rtvoslovnim temama u rodnoj Bugarskoj ali i u ovim našim prostorima, u Hrvatskoj. Na kraju, dr. Šeparovi je naglasio da e osobno i u ime Hrvatskog rtvoslovnog društva novom predsjedniku Republike Hrvatske koji bude izabran u veljai 2010. predloiti da se gospou Dijanu Glasnovu odlikuje za zasluge za unapreenje prijateljstva izmeu Bugarske i Hrvatske. Ovom sadašnjem predsjedniku takav prijedlog neemo stavljati jer on u svom 'antifašizmu' ne vidi rtve komunizma.

Ante Beljo, upravitelj hrvatskog informativnog centra i jedan od ponajboljih poznavatelja Bleiburške tragedije i krinog puta (autor je knjige YU - GENOCIDE koja je objavljena na hrvatskom i na engleskom jeziku u Kanadi) ukazao je na ulogu Bugarske vojske u završnim akcijama na kraju Drugog svjetskog rata iz koje se vidi da su Bugari nastojali pomoi Hrvatima koliko im je to bilo mogue. Naveo je britanske i partizanske (Milan Basta) izvore i podatke.

Dijana Glasnova,
autorica kongresnog referata i knjige RATNICI MILOSRA zahvalila se svima koji su pomogli njeno istraivanje Vici Vukojeviu, dr. Ruici avar, dr. Zvonimiru Šeparoviu i drugima, naglasivši da su ubijeni Hrvatski graani koji su bili doasnici bugarske vojske. Razoarana je slabim interesom slubenih krugova i medija za ovu tragediju Hrvata na kraju Drugog svjetskog rata. Rekla je da je, kao i pri pisanju knjige, voena svjetlošu ljubavi koju duboko u sebi nose naša dva naroda. Dva naroda, Bugarski i Hrvatski, koja nadahnjuju moju vjeru u Dobro i u ovjeka.

Tribini je nazoilo više uglednih ljudi iz javnog i politikog ivota.

Fotografije: Oskar Šaruni

 
KATOLIKA MISIJA U MARIBORU - SPOMEN MISA ZA RTVE TEZANSKOG GOZDA I OKOLICE MARIBORA
Ponedjeljak, 26 Listopad 2009
 Dolaskom novoga sveenika voditelja katolike misije u Maribor vl. Ilije Janjia, a na poziv predsjednika HRVATSKOG KULTURNOG DRUŠTVA gosp. Josipa Kelemena odrao sam predavanje HRVATSKI KRINI PUTEVI HRAVATA - UZROCI I POSLJEDICE.

Nakon predavanja ukratko smo upoznali o tekuim zbivanjima i problemima novog voditelja katolike misije. Donijeli smo zajedniku odluku da se nastavi, obnovi i odri ve ranije ustanovljena tradicionalna Spomen misa za rtve Tezanskog gozda i okolice Maribora.Mene je pripalo zaduenje da izvršim organizaciju i pozovem udruge i predstavnike iz Hrvatske.


U roku od etiri dana misu smo pripremili, zahvaljujui  prije svega vl. Iliji Janjiu uspješno je obavili. Hvala mu da se svijea i ove godine kao prošle nije ugasila na Dobravi.

 Nakon komemoracije na Dobravi predloio sam obilazak mjesta gdje je vršen iskop. Na mjestu Gramoznice gdje nije izvršena sondaa postavljen je spomenik, a za koju su svjedoci izjavili da tu lei 40 - 60.000 rtava Krinog puta.

Zapalili smo svijee.

Veleasnog Iliju Janjia i prisutne sam upoznao o vremenu iskopa iz protu oklopnog jarka kao i njegovom sondiranom djelu u duini 950 m nakon ega je veleasni blagoslovio ove terene i obavio vjerski obred.
 

elimir Kuzatko
 
HRVATSKI BISKUPI POHODILI OTOK DAKSU POKRAJ DUBROVNIKA
Petak, 23 Listopad 2009

21.10.2009 | 16:16 | IKA V - 116283/10

Hrvatski nadbiskupi i biskupi okupljeni na 39. plenarnom zasjedanju HBK u Dubrovniku pohodili su otok Daksu pokraj Dubrovnika i pomolili se za sve Dubrovane pogubljene na tom otoku u listopadu 1944. godine od strane jugokomunistikih vlasti

Dubrovnik, (IKA) – Hrvatski nadbiskupi i biskupi okupljeni na 39. plenarnom zasjedanju HBK u Dubrovniku pohodili su 21. listopada otok Daksu pokraj Dubrovnika i pomolili se za sve Dubrovane pogubljene na tom otoku u listopadu 1944. godine od strane jugokomunistikih vlasti. Šezdeset pet godina nakon toga ratnog zloina, kako je u govoru rekao predsjednik Udruge Daksa 1944/45. Mato Raevi, iskopani su posmrtni ostaci ukupno 48 rtava i prije mjesec dana preneseni na patologiju. elja obitelji stradalnika kao i lanova Udruge je da se nakon identificiranja tijela ponovo vrate i pokopaju na Daksi gdje su poivala 65 godina. Tu elju podrao je i dubrovaki gradonaelnik Andro Vlahuši koji je uz pozdrave biskupima izrazio suut neduno stradalima ustvrdivši kako je Daksa jedna tuna dubrovaka pria. Nakon što su okupljeni otpjevali pjesmu "Do nebesa nek se ori", za koju je rijei napisao pater Petar Perica, jedan od stradalnika na Daksi, dubrovaki biskup elimir Pulji je uputio svoju rije.
"Osjeam obvezu i dunost prije samog molitvenog ina u ime okupljenih vjernika zahvaliti uzoritom kardinalu Bozaniu, nadbiskupu Srakiu, predsjedniku HBK i svim našim (nad)biskupima za ovu molitvenu nazonost na Daksi, na mjestu stradanja dragih nam sugraana. Nalazimo se, naime, na povijesnom mjestu koje svjedoi o teškom vremenu komunizma koji s nacizmom i fašizmom predstavljaju tri zlokobne ideologije XX. stoljea. Opirui se junaki tim trima zlima Crkva je u hrvatskom narodu stekla silno mnoštvo svjedoka s kojima se opravdano ponosi. Stoga na mjestima njihovog stradanja palimo svijee, polaemo vijence i upuujemo molitve za njih. Takva su se mjesta uvijek posebno obiljeavala, a oko njihovih grobova ljudi su se rado okupljali. I mi hrvatski biskupi došli smo danas na ovaj otoi pomoliti se za duše pobijenih one kobne listopadske noi, prije 65 godina (1944.). elimo ovim pohodom oitovati i iskazati duno poštovanje pred njihovom rtvom koja je postala dragocjenom baštinom naše sadašnjosti", kazao je biskup Pulji. Dodavši kako su danas svi okupljeni na Daksi zapravo "u pozadini, maleni i neprimjetni, pred moralnom veliinom onih radi kojih smo se okupili", dubrovaki biskup se zahvalio svim nazonim koji njeguju uspomenu na njih: rodbini i prijateljima, sveenicima i redovnicima, te Udrugi Daksa koja u suradnji s Gradom svake godine organizira ove susrete. Biskup je takoer pohvalio in gradskih vlasti koje su svojedobno podigli optunicu protiv nepoznatog poinitelja, a vezano za ubojstvo gradonaelnika Nika Koprivice, te nastanak dviju dokumentiranih knjiga „o tom strašnom vremenu: "Sve naše Dakse" (836 stranica velikog formata) koju je priredio i 2003. objavio gospar Joško Radica, te "Dubrovake rtve – jugokomunistiki teror na hrvatskom jugu 1944. i u poratnim godinama" (370 stranica) dr. Hrvoja Kaia." "To je onaj dug prema stradalnicima na što nas je pozvao Ivan Pavao II. kad je rekao neka se 'uini sve da se ne pusti zaboravu spomen onih koji su trpjeli za vjeru i Crkvu' i potakao da se prikuplja potrebna dokumentacija kako ne bi ostali 'nepoznati borci velike Boje stvari'," zakljuio je biskup Pulji.
Prigodnu molitvu predvodio je predsjednik HBK nadbiskup Marin Sraki. Evanelje je navijestio dr. fra Josip Sopta, provincijal Franjevake provincije sv. Jeronima u Zadru iji redovnici su ubijeni na Daksi, i isusovac Jerko Šimi, iji subrat je tu takoer stradao 1944. godine.
Svijee i vijence podno spomenika poloile su dubrovake udruge i predstavnici vlasti, te lanovi obitelji stradalnika. Sjeanje i molitva za stradalnike na Daksi završeni su blagoslovom koji je ivima podijelio nadbiskup Sraki.
 
SJEANJE NA RTVE PARTIZANSKOG TERORA GROBITA LESKOVEC I POGINULE BRANITELJE DOMOVINSKOG RATA
etvrtak, 22 Listopad 2009
U nedjelju 27. rujna u upi Svibovec odrana je dvostruka sveanost u kojoj je u prvom dijelu odana poast rtvama partizansko-komunistikog terora, a u drugom dijelu vl Juraj Kopjar blagoslovio je spomenik poginulim hrvatskim braniteljima upe Sveta tri kralja kojih je u Domovinskom ratu poginulo jedanaest, od stotinjak koji su sudjelovali u obrani Domovine. Tako je na grobištu Kruška nedaleko Leskovca odrano sjeanje na 66 obljetnicu prvog masovnog partizanskog ubojstva u Varadinskoj upaniji, a nakon toga kod dvorane Osnovne škole u upi Svibovec blagoslovljen spomenik poginulim hrvatskim braniteljima, bivšim acima i vjernicima upe 

Sjeanje na rtve partizanskog terora grobišta Leskovec i poginule branitelje Domovinskog rata upe Svibovec 

 Lijep, prekrasan jesenji dan koji se u nedjelju 27. rujna nadvio nad Kalnikom i njegovim pitomim breuljcima koji se s jedne strane spuštaju prema dolini rijeke Bednje, a s druge strane, prema jugu dopiru do ponosnog grada Krievci. Sjeverna strana kalnikog gorja, moda bi pravilnije bilo rei uzvisine preteno pokrivaju šumoviti predjeli, a takav je skoro cijeli Kalnik, koji odiše svjeinom u kojoj svaki pronalazi ljepotu i istou prirode. U toj prirodnoj ljepoti, oko tri kilometara od rijeke Bednje, i nešto manje od naselja Leskovec koji se prua uz cestu koja Varadinske Toplice i Svibovec povezuju s dravskim pojasom gornje Podravine u kojoj se sve ljepše razvija Ludbreg, kojeg prozvaše i centar svijeta, nalazi se mjesto na kojem je u toku Drugog svjetskog rata izvršena prva masovna likvidacija zarobljenika na podruju Varadinske upanije. Tu u grabovoj šumi na najokrutniji nain poubijani je preko sedamdeset zarobljenika koji su prethodno mueni i na najokrutniji nain poniavani.  

Potkraj rujna 1943. godine partizanske snage napale su Varadinske Toplice i u akciji koja je završila 29. rujna zarobili 88 feldandara i 59 konjanika, zapisano je u knjizi XXXII divizija. Još se dodaje u spomenutom dijelu da je kod napada partizansko-komunistike vojske na strani branitelja bilo i 30 mrtvih dok je napada imao tri mrtva i 21 ranjenika.


Za grobište u šumi iznad Leskovca znalo je okolno stanovništvo, a brojni su morali sudjelovati u kopanju graba za rtve koje su tu ubijane. Desetljeima se o tome šutjelo. Pa i kad je ve komunizam sišao s pozornice i kad je došlo do osamostaljenja Hrvatske koja se umjesto razvoja i svekolikog napretka morala ponovo boriti za samu opstojnost drave i naroda. U barbarskom napadu jugo-vojske i etnikih formacija na Hrvatsku maksimalna energija usmjerena je na obranu Domovine i fizike opstojnosti Hrvata, tako da je unato Hrvatske samostalnosti, obiljeavanje masovnih stratišta iz Drugog svjetskog rata i poraa bilo stavljeno u drugi plan, a obiljeavanje grobišta u Leskovcu realizirano je tek nakon šezdeset godina, 2003. godine. Tom je prilikom misu zadušnicu sluio varadinski biskup Marko Culej, a misnom slavlju prisustvovalo je oko dvije tisue ljudi iz okolice i susjednih podruja, kao i brojni hodoasnici.

Opirnije...
 
DUG RTVAMA II. SVJETSKOG RATA UPE KLOTAR PODRAVSKI
Ponedjeljak, 19 Listopad 2009

 Dovršen je posao na popisu rtava II. svjetskog rata upe Kloštar Podravski.
Popis je objavljen u posebnom broju glasila „Benedikt“
Javnosti e biti predstavljen u subotu
24. listopada 2009. godine u 19.30 sati
u Društvenom domu u Kloštru Podravskom. 

Opirnije...
 
DAN NEOVISNOSTI NA OLTARU DOMOVINE
Petak, 09 Listopad 2009
S veseljem Vas obavješujemo o slubenom obiljeavanju DANA NEOVISNOSTI.u etvrtak, 8. listopada 2009. godine klub veterana 148. br. HV organizirano je poloio svijee, pomolio se i odao minutu šutnje za sve koji su svoj ivot poloili za slobodu Domovine Hrvatske. Ujutro u 9.00 sati okupili smo se ispred spomen ploe svim poginulim Trnjanima u ulici C. Zuzori 1. Nakon toga smo organizirano, osobnim automobilima otišli na OLTAR DOMOVINE na Medvedgradu. 
 

Izaslanstvo Kluba veterana 148. br. HV je, uz nazonost puno posjetitelja - izletnika, poloilo cvijee i pomolilo se za sve poginule za Domovinu Hrvatsku od prvog spomena njenog imena do danas.
Neposredno poslije nas poast svim palim za Domovinu odali su umirovljeni asnici HV sa admiralom Davorinom Domazetom i prof. Miroslavom Tumanom.
Na kraju smo uz kavicu potpisali razglednice koje šaljemo kao simbol potpore generalu Anti Gotovini, svim Hrvatima nepravedno optuenima u Haagu te Dariju Kordiu.

Pozdrav od Milana Zanoški, tajnika Kluba veterana 148.br. HV

 
HODOAE HRVATA AUSTRIJE U BLEIBURG, 03.10.2009.
Nedjelja, 04 Listopad 2009

p. Zlatko Špehar - SVETA MISA U 12 SATI

Vjerni hrvatski narode!

Vjeran je hrvatski narod svome Bogu od asa prvog krštenog Hrvata. Opran krsnom vodom od svojih kumira i bogova, krenuo je ist od grijeha putem Krista raspetoga.  Rijeju svetog evanelja hranjen punio se duhom evaneoske ljubavi koja mu je sve više otkrivala lice Oca po Sinu u Duhu Svetom. Zajedništvo boanske ljubavi osvijetlilo mu je put i raspršivalo mrak neznanja iz kojeg ga je krsna voda povela prema svijetloj spoznaji vjenoga ivota. Ostati vjeran kroz svih etrnaest stoljea usprkos razmeu povijesti i vihora zla koja su se svako toliko sruila na njega, vjernik  Hrvat ne odustaje od uporne ljubavi u tenji za istinom koju je jedinom u svakom djeliu svoga posveenog ivota prepoznavao u Kristu raspetome. Muka i smrt nisu mu bili nepoznati. Svakodnevno se s njima susretao oi u oi u nepravdama koje su se na njemu lomile i priljubljivale uz zemlju – njegovu od Boga mu darovanu zemlju, koju Hrvat molitvom na
usnama zalijeva suzama i tako ju ini plodnom za još hrabriju nadu i snagu za još veu navezanost na Onoga koji ga moe spasiti od vjene smrti: suobliio se svaki puta u svojoj muci, i osobnoj i narodnoj, s Kristom, ne odbijajui kale gorki iz kojega su ga prisiljavali piti mnogobrojni samozvani monici ne bi li iskapljujui njihovo zlo do dna isušili korijene ovom hrvatskom Bogom bogatom narodu.

ovjek odan zlu i nasilju ne razumije kako se njegov otrov zla nije smru iskalio nad njegovom rtvom. Zaboravio je kako suzama krvavim natapan kale njihova zla prestaje biti otrovan: u sukobu dobra i zla nikada zlo nije odnijelo pobjedu. Vjernik Hrvat je to prepoznao u Kristovu kriu na kojemu se odvijala borba izmeu vjenosti i zemljane smrti. Prividnost nestanka ivoga Isusa iza kamenih vrata groba dala je kratki dah veselju nasilnom ovjeku: Bog Otac uskrišava Sina Isusa po nedjeljivoj i jedinstvenoj ljubavi izmeu sebe i Sina koja se oitovala u ivotodarnoj snazi Duha Svetoga.


Opirnije...
 
POZIV NA KOMEMORACIJU I SPOMEN NA POGINULE HRVATSKE BRANITELJE UPE VRATIINEC 08. LISTOPADA 2009.
Nedjelja, 04 Listopad 2009
DRUŠTVA ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
RATNIH I PORATNIH RTAVA
Podrunica akovec -
telefon – (
095-532-0190),
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Pozivnica
Kojom Vas, na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, u etvrtak, 08. listopada 2009. godine, pozivamo na komemoraciju i spomen na poginule hrvatske branitelje i  rtve poratnog jugo-komunistikog terora Drugog svjetskog rata  upe Vratišinec koja e se odrati u znak sjeanja na stradale.


Program: - kod spomen obiljeja

16,45 sati 
-          okupljanje

17,00 sati  -          hrvatska himna

                 -          prigodna rije predstavnika Društva i gostiju

                 -          polaganje vijenaca i paljenje svijea

17,45 sati  -      Procesija do crkve Uzvišenja Sv. Kria

18,00 sati  -  Crkva Uzvišenja Sv. Kria (postavljen vitraj sa zahvalom sveeništva) 

                 -          misa zadušnica za hrvatske branitelje kao i za rtve komunistikog terora u kojem su poubijani i mnogi sveenici i brojni nevini ljudi, kojima se ni 
  danas ne zna mjesto ukopa.


Spomen obiljeje podignuto je preko puta groblja u Vratišincu, nasuprot parkirališta kod grobne kuice, a najlakše je doi iz smjera akovca cestom prema M. Središu s koje se nakon pet kilometara u iškovcu skrene prema Vratišincu.

Za Društvo Josip Kolari
predsjednik podrunice akovec

 
EKSHUMIRANO 48 RTAVA S DAKSE
Subota, 03 Listopad 2009
Postupkom ekshumacije posmrtnih ostataka rtava komunistikog terora na Daksi, koja je zapoela prošlog etvrtka, pronaeno je ukupno 48 tijela. Prema rijeima Mata Raevia, predsjednika Udruge Daksa 1944/45., posmrtni ostatci traili su se na šest lokacija, s tim da na dvije nije naeno ništa. Uz posmrtne ostatke rtava, meu kojima su i lubanje s prostrijelnim ranama, naeni su i osobni predmeti kao što su dvije zlatne vere, od kojih jedna ima ugravirane inicijale te datum vjenanja, dva sveenika kolara, jedno raspelo, jedan kralje u vrlo lošem stanju, zlatna ogrlica, dosta zlatnih zubi, dvije dentjere s metalnom unutrašnjošu, te dosta pištoljskih ahura što, govori Raevi, potvruje tezu da su svi ubijani iz kratkog oruja.

- Oekivali smo da emo pronai najmanje 45 posmrtnih ostataka, a prema nekim informacijama i puno više. Ukupan broj pronaenih posmrtnih ostataka je 48 plus dr. Niko Koprivica koji je završio u moru te za sada imamo 49 tijela, što je više od onoga što je bilo za pretpostaviti - naveo je Mato Raevi.
Posmrtni ostatci kao i pronaeni predmeti prevezeni su na patologiju radi daljnjih analiza, a ono što slijedi su forenzika istraivanja te DNK analiza. Raevi je takoer naglasio kako je dan popis svih obitelji kako bi se mogla odraditi identifikacija, odnosno DNK analiza.

- Stav udruge i obitelji je da se nakon odraenih radnji patološke obrade i DNK analiza posmrtni ostatci vrate u jamu kraj Spomen obiljeja - istaknuo je Raevi naglašavajui kako za Udrugu posao nije završen.
- Ovo je tek poetak. Morat emo odraditi detaljnu sondau te posao nije priveden kraju - rekao je Mato Raevi te dodao kako e se s poslom nastaviti ovisno o financijskim mogunostima i vremenskim prilikama.

Na konferenciji za novinare sudjelovao je i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac.
- Daksa je emocijama vrlo nabijeno mjesto. Ona je jedna od kljunih postaja na krinom putu zloina i nitko ne moe tvrditi da detalje oko Dakse nije znao, ali dosad ništa nije poduzeto da se doista vidi što se na ovom otoiu dogodilo u listopadu '44. godine. Dakle mnogo prije završetka II. svjetskog rata - rekao je Banac istiui kako je na osnovu ovih otkria vano nastaviti i korak dalje te potraiti one koji su odgovorni ukoliko su još ivi.

Mato Raevi zahvalio se kompletnom timu koji je sudjelovao u ekshumaciji posmrtnih ostataka - istranom sucu Zlatku Vranješu, patologu dr. Igoru Boriu i njegovom pomoniku Mariu Šljuki, policijskom tehniaru Petru Škorvagi, pirotehniaru Ivici Gleu, rukovatelju rovokopaa Mihu Baroviu, djelatnicima i direktoru tvrtke Dubrovnik Eko te svima koji su im pomogli u obavljanju ovog posla.

afr
Snimio:  Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Fotografije ekshumacije - Udruga Daksa 1944/45.
Link
http://dulist.hr/content/view/6363/65/
 
TISKOVNA KONFERENCIJA - EKSHUMACIJA POGUBLJENIH NA OTOKU DAKSA 1944. GOD.
Srijeda, 30 Rujan 2009

UDRUGA „DAKSA 1944/45“
Pionirska 1¸
20000 DUBROVNIK
tel./ fax.: 020 418 530
GSM: 091 538 9014
e-mail:
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

MEDIJIMA / SVIMA

Pozivamo vas na
TISKOVNU KONFERENCIJU
na temu :
Ekshumacija pogubljenih na otoku Daksa 1944. god.
u petak, 2. listopada 2009. god. u 10:00 sati
na taraci restauranta  „Zrinski“ u Gruu na adresi Pionirska 1

Tiskovnoj konferenciji prisustvovat e i naš gost – predsjednik udruge Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava - gospodin IVO BANAC
Mato Raevi, predsjednik
30.09.2009.

 
BRITANIJA I BLEIBURKA TRAGEDIJA - PREDSTAVLJENA KNJIGA U HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA
Petak, 25 Rujan 2009
 Hrvatsko rtvoslovno društvo uz asniki klub 242 - Zagreb i Hrvatski meudruštveni odbor za New South Wales danas je predstavio u Matici hrvatskih iseljenika - Zagreb, prijevod knjige Britanija i Bleiburka tragedija u uvjerenju da e i ovo biti vrijedan doprinos istraivanju naše prošlosti.

Suzanne Brooks-Pinevi, Francuskinja porijeklom, vezana za Veliku Britaniju i Novi Zeland, gdje ivi sa svojim suprugom Hrvatom gospodinom, Gašparom Gary Pineviem s kojim dijeli ljubav za Hrvatsku, u ovoj je knjizi otvoreno osudila izdaju Velike Britanije na kraju II. sv. rata u odnosu na neduni hrvatski razoruani puk.

Bio je to zloin u miru, a ne ratni zloin. Prekršena su sva pravila meunarodnog humanitarnog prava himbenom ulogom Velike Britanije i mega zloinom kojeg su oni omoguili i u kojem su sudjelovali, a izvršitelji u bili Tito i njegovi srpsko-jugoslavenski partizani. Hrvati su doivjeli izdaju na Krbavskom polju od Turaka, od Habsburgovaca zloinom nad Zrinskim i Frankopanom i na Bleiburgu od asnika Velike Britanije i razbojnika Titovih bandi.


Zahvalni smo Suzanne Brooks-Pinevi na ovom slikovitom pjesnikom prikazu tunih dana Bleiburga i tragedija Domovinskog rata.

U Zagrebu, 24.09.2009.
Zvonimir Šeparovi

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
Opirnije...
 
PREDSTAVLJENA KNJIGA BRITANIJA I BLEIBURKA TRAGEDIJA
Petak, 25 Rujan 2009

Zagreb, 24.rujna 2009.

Damir Borovak: fotografije i tekst

Danas je u prepunoj dvorani Hrvatske matice iseljenika predstavljeno hrvatsko izdanje knjiga Suzanne Brooks-Pinevi Britanija i Bleiburka tragedija. Pozdravno pismo autorice Suzanne Brooks-Pinevi proitala je Maja Runje iz Udruge Krug za trg.

 

 

 










 






 





Knjigu su predstavili prof. dr. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva, Tom Beram, predsjednik Hrvatskog meudruštvenog odbora odbora za NSW iz Australije, Stjepan Brajdi, preivjeli sudionik Bleiburške tragedije, sudionik Krinog puta, osuenik na smrt i robijaš iz jugokomunistikih kazamata te prof. dr. Miroslav Tuman. Na završetku predstavljanja zaslunim se pojedincima zahvalio urednik knjige Tomislav Nürnberger. Predstavljanje su pratili izvjestitelji i kamere HRT-a i OTV-a.

Opirnije...
 
BOLNO SJEANJE - 64. OBLJETNICA 1945. - 2009.
Srijeda, 23 Rujan 2009
 

Sveta misa zadušnica u Bazilici Srca Isusova, Palmotieva 31 u Zagrebu sluit e se u etvrtak, 24. rujna 2009. u 17 sati za 35 hrvatskih muenika, visokih asnika, generala i pukovnika Hrvatske vojske NDH, koji su nakon Bleiburga, 7. srpnja 1945. godine, iz zagrebakog zatvora Nova ves, uz sva usputna poniavanja i vrijeanja, otpremljeni vlakom u Beograd, gdje im je uprilieno takozvano suenje, i gdje je 18 generala osueno na smrt, što je uz teška muenja izvršeno upravo 24. rujna 1945. godine. Za tjelesne ostatke im se ne zna.

Ostali su osueni na tešku robiju, gdje ih je veina umrla ili ubijena.

asnici muenici su:  Artur Gustovi, uro Gruji, Tomislav Serti, Ivan Markulj, Ivan Tomaševi, Slavko Skoliber, Zvonimir Stimakovi, Mirko Gregori, Bogdan Majeti, Franjo Dolacki, Muhamed Kromi, Antun Nardelli, Julio Fritz, Josip Šolc, Vladimir Metikoš, Rudolf Lukanec, Miroslav Sacher, Ivan Severovi, Romuald Manola, Ivan Kurelac, Dragutin Mesi, Rudolf Setz, Mio Mii, Zvonimir Jakši, Vladimir Majer, Petar Sabljak, Anelko Grabi, Ivan Poji, Nikola Mikec, Zlatko Šinti, Franjo Dal, Antun Schuh, Hinko Hubl, Julio Niderlender, Dragutin ani

Hrvatski rodoljubi, doite na svetu misu i pozovite prijatelje!

Svi Hrvati Domovine i svijeta, sjetimo se svetim misama zadušnicama hrvatskih muenika u Beogradu  

Štovatelji

Opirnije...
 
ZAHTJEV ZA PUNU PODPORU DORH-A ZNANSTVENIM IZSTRAIVANJA O PARTIZANSKIM ZLOINSTVIMA
Utorak, 22 Rujan 2009

Hrvatski  Obredni  Zdrug
HOZ   JAZOVKA  
10000 Zagreb, Josipa Slavenskoga 7

Prima:
D O R H
Dravno odvjetnišvo Republike Hrvatske
10000 Zagreb, Gajeva 30a

U Zagrebu, dne 10. rujna 2009.

Predmet:  
Z A H T J E V za punu podporu DORH-a znanstvenim iztraivanjima o partizanskim zloinstvima i za hitan pravosudni progon oznaško-partizanskih zloinaca  

Poštovani dravni odvjetnici! Pozivamo se na obepoznate injenice o uzastopnim odkriima mnotvenih stratišta i grobišta, te o ekshumacijama rtava pokolja u 2. svjetskome ratu, a poglavito u porau, i to diljem Hrvatske i bivše drave Jugoslavije. rtve su bez ikakva suda divljaki poubijali oznaško-partizanski zloinci po zapoviedima svojih komandira, komandanata, komesara te njihovih vojno-partijskih monika s Josipom Brozom Titom na elu. Primjerice, u Sloveniji se odnedavna javnosti odkrivaju strahote iz rudnika sv. Barbare, u Hrvatskoj mnotvena grobišta Gornji Hrašan, Zapreši, Benkovac, Daksa, ...           

Pozivamo se i na  Odluku ili Rezoluciju Viea Europe od 25. sienja 2006., na Izjavu ili Deklaraciju Hrvatskoga sabora od 30. lipnja 2006. i na Odluku ili Rezoluciju Europskoga sabora ili parlamenta od 2. travnja 2009., jer takve europske i hrvatske izprave zahtievaju osude komunistikih zloinakih sustava, zloinstava i zloinaca, pa obvezuju i DORH na provedbu!
           
Opirnije...
 
PROMOCIJA KNJIGE GA SUZANNE BROOKS PINEVI - BRITANIJA I BLEIBURKA TRAGEDIJA
Petak, 18 Rujan 2009

 

U etvrtak, 24. rujna 2009. u 12:00 sati
Dvorana Hrvatske matice iseljenika
Trg Stjepana Radia 3, Zagreb

Knjigu e predstaviti:

Prof. dr. Zvonimir Šeparovi, predsjednik HD
Stjepan Brajdi, preivjeli sudionik Bleiburške tragedije
Tom Beram, predsjednik Hrvatskog MD odbora NSW, Australija
Prof. dr. Miroslav Tuman 


Hrvatski dragovoljci 1941. i 1991. biti e posebno dragi gosti!

Radujemo se odazivu svih, a posebno mladih!








Cijena knjige je 150,00 kn, za dragovoljce 100,00 kn.
Tomislav Nürnberger
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

 
«« Poetak « Prethodna 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1111 - 1140 od 1223
 
Top! Top!