www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Subota, 17 Kolovoz 2019
 
 
Naslovnica
BILI SMO TUMANOVI VOJNICI - PETAR VULI - ZBIRKA RATNIH PJESAMA
Ponedjeljak, 03 Kolovoz 2009

POVODOM
Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i
Dana hrvatskih branitelja
UDRUGA PRVI HRVATSKI REDARSTVENIK,
Podrunica Šibensko
-kninske upanije
imala je ast i zadovoljstvo predstaviti

ZBIRKU RATNIH PJESAMA
„Bili smo Tumanovi vojnici“
 Auktor knjige je splitski pjesnik
PETAR VULI

O knjizi je govorio:
dr. sc. VLADO NUI i prof. TOMISLAV OLAK,
Predsjednik šibensko-kninske Podrunice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik
Predstavljanje je odrano U nedjelju, 2. kolovoza 2009. u 19 sati u Vijenici
na Kninskoj tvravi

 

 
JADOVNO I ARANOVA JAMA: O RTVAMA BEZ PIJETETA
Petak, 24 Srpanj 2009
Piše: dr. Sreko BOIEVI

Politiki zatvorenik 208/209, srpanj/kolovoz 2009.


Sredinom lipnja ove godine, u popodnevnim smo satima imali priliku uti i vidjeti - prvo, na Novoj TV, a zatim i u veernjem Dnevniku prvog programa HTV-a, izlaganje "predsjednika-graanina" Stjepana Mesia pred otvorom Šaranove jame u blizini Jadovna na Velebitu. Moram priznati, kad sam to sve uo i vidio, bio sam zaista neugodno iznenaen! Prvo, što mi se tog trenutka nametnulo kao pitanje, bilo je: kako i zašto je od oko stotinu i više meni znanih jama-grobnica diljem krša Hrvatske, odabrana sada baš ova na Velebitu, zašto su bili prisutni samo oni koje smo vidjeli, a ne i neki drugi, i zašto su ponovno iznesene poluistine i netonosti o još jednoj nedovoljno istraenoj ljudskoj tragediji i uinjenim zloinima u ovom dijelu Hrvatske?

Kada sam prije nekoliko desetljea prvi put dolazio do Šaranove jame, cesta je bila makadamska. Sada je naš predsjednik dolazio od Trnovca u Likom polju asfaltiranom cestom i, pješaei nešto više od dvadesetak metara od ceste, došao je do ograenog otvora ove jame. Je li bio i u samom Jadovnu, na mjestu gdje je nekad bio ustaški logor, nisam vidio iz TV-priloga

Opirnije...
 
BLAGOSLOV SPOMEN KRIA NA GROBITU LE U KOTORIBI
etvrtak, 02 Srpanj 2009
DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
          RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, 42 000 Varadin
, telefon  098-961-93-15

P O Z I V N I C A


Kojom Vas, 12. srpnja  2009. godine s poetkom u 17 sati, pozivamo Vas na blagoslov spomen kria i sv. misu za rtve poubijane u poratnom razdoblju Drugog svjetskog rata koja e se odrati na grobištu Leš u Kotoribi koje se nalazi na trokutu, nasuprot eljeznikog kolodvora.

Društvo za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava osnovano je u rujnu 2000. godine, a u proteklom razdoblju podignuto je desetak spomen obiljeja prešuenim rtvama ratnog i poratnog stradanja Drugog svjetskog rata, kao i spomen na hrvatske branitelje i rtve poratnog jugo-komunistikog terora upe Vratišinec.

Smatramo da svaki ovjek ima pravo na ivot, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema pokojniku duni iskazati i poštivati je i pravo na grob, bez obzira na politiko, vjersko ili nacionalno opredjeljenje umrloga. Kako za rtve OZN-inih likvidacija poubijane na podruju uz prugu eljeznikog kolodvora u Kotoribi to proteklih desetljea nije uinjeno pozivamo Vas da nam se prikljuite u molitvi za pokojnike kojima njihovi krvnici uskratiše minimum dostojanstva i dosega civilizacije koje nas ubraja u ljude vrijedne poštovanja i europskog opredjeljenja.

Predsjednik Društva
Franjo Talan

 
DOGODILO SE NA DANANJI DAN 29. i 30. lipnja 1945.
Srijeda, 01 Srpanj 2009
Damir Borovak

SMRTNE PRESUDE
HRVATSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI 

Vrijeme poslije Drugog svjetskog rata bilo vrijeme nemilosrdnih masovnih odmazdi i ubijanja. U lipnju 1945. sude vojni sudovi po brzom i kratkom postupku, a smrtne se kazne provode odmah po presudi. Vjesnik od 30. lipnja 1945. na str. 2 objavljuje lanak o suenju u Zagrebu, pod naslovom »Inspiratore i izvršioce neuvenih ratnih zloina nad našim narodom i njihove pomagae stigla je zasluena kazna«.   U lanku se navodi da je prethodnog dana 29. lipnja »Vojni sud komande grada Zagreba donio presudu« (...) koja je i »izvršena nakon odobrenja po vojnom sudu II. armije«.

Navedeni popis osuenika raznovrstan je po vjerskoj konfesiji i crkvenoj hijerarhiji, po nacionalnosti i obrazloenju presude. Prvi na tom popisu nalazi se Miroslav Filipovi - Majstorovi, bivši redovnik koji je izašao iz franjevakog reda te se pridruio ustašama i neko vrijeme bio upravitelj logora u Jasenovcu. On je po svom priznanju poinio zloine a kao prvooptueni oito je trebao doprinijeti teini tog suenja. U istom postupku sueno i katolikim sveenicima Ivanu Guberini, upniku iz Šibenika, Kerubinu Šegviu, profesoru i katolikom sveeniku iz Splita, Radoslavu Glavašu, franjevcu, naelniku odjela bogoslovije, Stjepanu Kramaru, profesoru i kateheti uiteljske škole te Ivanu Timko, grkokatolikom upniku sv. irila i Metoda u Zagrebu, kojima su pripisane ideološke optube. Istom presudom presueno je i biskupu Evangelistike crkve u Zagrebu Filipu Poppu, te zagrebakom muftiji Ismetu Muftiu. Svi navedeni osueni su na smrt vješanjem i strijeljanjem. No nisu bili jedini.
 ini se kako su presude partizanskog vojnog suda bile poglavito usmjerene prema sveenicima Hrvatske pravoslavne crkve (HPC), koja je osnovana u Zagrebu 3. travnja 1942.g. Po toj presudi na smrt su sueni arhiepiskop Maksimov Germogen, episkop Spiridon Mifka, a zatim pravoslavni sveenici Hrvatske pravoslavne crkve u Zagrebu, Serafim Kupevski, Dimitrij Mrihin, Aleksej Borisov, Joco Cvijanovi i predsjednik upravnog odbora pravoslavne crkvene opine u Zagrebu Petar Lazi.

Koliko je presuda bila okrutna govori injenica da je arhiepiskop HPC Maksimov Germogen bio strijeljan u 85. godini ivota.
 

Lojzo Butorac; Sisak - Fokus, 27.03.2009.

Opirnije...
 
Komemoracija u Varadinskoj biskupiji - Sv. Ilija 3. srpnja 2009.
Srijeda, 01 Srpanj 2009
Povodom dvadesete obljetnice smrti blagopokojnog Vilima Cecelje (1909-1989) i stote obljetnice njegova roenja, Varadinska biskupija i upa Sveti Ilija (nedaleko od Varadina) organiziraju prigodnu komemoraciju u petak 3. srpnja 2009. 

 U 17.00 sati odrat e se molitva na grobu vlc. Cecelje na mjesnom groblju, a u 18.00 sati sveta Misa u upnoj crkvi. 
 Molitvu i Svetu misu predvodit e Varadinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Poslije Sv. mise biti e u pastoralnom centru „Vilim Cecelja" predstavljena novo izašla knjiga Andrije Lukinovi i Ivana Pomper: VILIM CECELJA ‑ Utjelovljena hrvatska caritas.
 

Vodstvo Poasnog bleibuškog voda poziva sve lanove i simpatizere da se odazovu pozivu na ovu komemoraciju.

 
VICEPOSTULATURA "POSTUPAK MUENITVA "FRA LEO PETROVI I 65 SUBRAE"
Ponedjeljak, 22 Lipanj 2009

VICEPOSTULATURA

Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«
Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuški-Humac
tel.: (039) 832-582; faks: (039) 832-585
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript ; www.pobijeni.info

IZ TISKA IZIŠAO 3. BROJ GLASILA STOPAMA POBIJENIH

Humac, 14. lipnja 2009. (Gojko Jeli / Vicepostulatura) – Borba hercegovakih franjevaca za izlazak na vidjelo istine o njihovoj pobijenoj subrai traje još od prvih dana njihove smrti. Preko naredbi i preporuka, tihog rada u tajnosti, došlo se, nakon Domovinskog rata, do ustanovljenja Povjerenstva za pripremu kauze muenika. Nedugo nakon toga raa se Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«. Postulatorom postaje fra Luca M. De Rosa, a vicepostulatorom fra Miljenko Stoji. Vicepostulatura najprije svoje sjedište ima u Mostaru, a potom na Humcu gdje je i sada.

U srpnju 2008. izlazi 1. broj glasila Vicepostulature pod imenom Stopama pobijenih. Glavni i odgovorni urednik je fra Miljenko Stoji. Od prvog broja ustanovljenje su rubrike: Iz ljetopisa, Podsjetnik, Povijesne okolnosti, Polja djelovanja, Stratišta, Svjedoanstva, Odjek u umjetnosti.

Ovih dana iz tiska je izišao 3. broj glasila koje slijedi dosadašnju ureivaku politiku, nudei ovaj put puno bogatiji sadraj.

Opirnije...
 
MISA ZADUNICA KOD JAME JAZOVKA ZA RTVE PARTIZANSKIH ZLOINA
Ponedjeljak, 22 Lipanj 2009
 

 22.06.2009 | 18:39 | IKA V - 113640/6

Misa zadušnica kod jame Jazovka za rtve partizanskih zloina

Misu predvodio zagrebaki pomoni biskup Valentin Pozai koji je u svojoj homiliji prozvao za prikrivanje istine o stratištima poput Jazovke


Sošice, (IKA) - Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na umberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijea odana poast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašia 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. "Spomen-pohod Jazovka" tradicionalno se organizira 22. lipnja, na Dan antifašistike borbe. Organizator je udruga Hrvatski obredni zdrug - Jazovka, a na komemoraciji se, kako navode organizatori, okupilo oko 5.500 predstavnika mnogobrojnih udruga i rodbine ubijenih iz cijele Hrvatske i inozemstva.
Misu zadušnicu kraj jame Jazovke predvodio je pomoni biskup zagrebaki mons. Valentin Pozai, koji je u propovijedi prozvao za prikrivanje istine o stratištima poput Jazovke. "Stojimo nad traginim grobom i traginom sudbinom mnogih ljudi, kojima se ni dan danas ne moe i ne smije obiljeiti grob, ni postaviti dostojan nadgrobni kamen, natpis, spomenik", kazao je biskup Pozai. Govorei o izvršiteljima pogubljenja mons. Pozai je rekao kako su se ponašali prema naredbama svog komesara koji je naredio da Boga nema.
"I oni su se ponašali kao da Boga nema, i sami su sebe, i jedni druge, proglašavali bogovima, gospodarima ivota i smrti. Dokazi njima nisu bili potrebni. Bilo je dovoljno njihovo mišljenje - komunistiko, zloinako", kazao je mons. Pozai.
Na misi su bili i rimokatoliki i grkokatoliki sveenici, a u ime islamske zajednice molitvu za rtve predvodio je izaslanik muftije Šefka Omerbašia imam Idriz efendija Beši.

Pokraj jame Jazovke proitan je i "Zahtjev" hodoasnika Spomen-pohoda, u kojem se Hrvatski sabor i Vladu poziva da uklone nasljee jugokomunistikoga totalitarnoga sustava te osude politikom i sudbenim odlukama jugokomunistika zlodjela. Navode da to zahtjeva i Europa. Politike predvodnike Republike Hrvatske pozivaju da osude zloinaki sustav i svjetonazor, da imenuju izravne krvnike i vrate svaku ast i pravo rtvama te da uklone svaki spomen Tita, kojeg nazivaju voom svih zloinstava jugokomunistikih.
U "Zahtjevu" hodoasnika Spomen-pohoda Jazovka 2009., kojega je potpisao predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka, Boris Prebeg, a kraj jame proitao glasnogovornik udruge Branimir Petener, Sabor i Vladu se takoer poziva da se u osnovama Ustava RH prizna kako je Republiku Hrvatsku oslobodio i uspostavio Obrambeno-osloboditeljski rat ili Domovinski rat, a nisu Titovi partizani, ni Avnoj ni Zavnoh.
Osvrui se na današnju proslavu Dana antifašizma u Brezovici kod Siska, hodoasnici Spomen-pohoda Jazovka 2009. u "Zahtjevu" navode kako je u toj šumi Brezovici grobište Hrvata muenika, njih preko šest tisua, koje su tzv. antifašisti zvjerski poubijali godine 1945., i to nakon rata.
 
POPIS PRITVORENIKA KOJI SU ODEVEDENI 24. LIPNJA 1945. IZ CENTRALNOG ZATVORA OZNE U LJUBLJANI
Ponedjeljak, 22 Lipanj 2009
U Knjizi Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji autora dr. Mitje Ferenca i elimira Kuatka koja je objavljena 2007. god. U nakladi POASNI BLEIBURŠKI VOD na strani 98 objavljen je i ovaj dokument:
Popis hrvatskih pritvorenika koje su odveli 24. lipnja 1945. god. u jedan poslije ponoi iz Centralnih zatvora OZNE u Ljubljani.

Kako se radi o Hrvatima koji su odvedeni iz bolnice a iji je popis sakrila jedna asna sestra taj vrijedni i rijetki dokument o popisu rtava Vam dostavljam kako bi se mogue netko od lanova porodice ili prijatelja i poznanika odazvao.
U tu svrhu molim da objavite ovo moje pismo a za detaljniji opis molim da se posluite navodima i slikama iz knjige.

Mogue da se netko javi te iste zemne ostatke prenese u njihov kraj.

elimir Kuatko
Podpe 6a 1352
Preserje Rep.Slovenija


Aker Salko, Antievi Mijo, Asievi Mehmed, Badari Aver, Boljkovac Rok, ai Jovo, oti Ante, Dekovi Tone, Drmi Luka, Demidi Ismet, Harak Emil, Jurgovi Nikola, Kolanj Peter, Livani Josip, Ljubii Mate, Luški Ivan, Mavrek Ludvik, Medvidovi Luka, Petrovi Joso, Sinanovi Nurah, Šebal Peter, Torbarina Boo, Turkalj Mate, Versaljko Luka, Vukosavi Nikola, Zori Ivan.

Iz Centralnih zatvora OZNE 24. lipnja 1945. odveden je vei broj ratnih zarobljenika. Svjedoenja mještana Rakitnice upuivala su da je istog dana u ponoru kod Konfina ubijena vea skupina ljudi, meu kojima su bili i ranjenici i bolesnici.

U okviru istraivakog projekta prof. dr. Lovra Šturma speleolozi su u svibnju 1999. ispod sloja kamenja na dnu 40 m dubokog ponora, dokumentirali ovjeje posmrtne ostatke. Skupina policajaca 2002. godine podrobno je pregledala okolinu i otkrila vei broj ahura, ostatke gipsa, umjetne drvene noge itd. U lipnju 2006. Vlada RS odluila je da e kao primjeri za ureivanje prijenosa posmrtnih ostataka sluiti iskopi iz grobišta Brezno kod Konfina I i Lovrenška grapa kod Škofje Loke.

Izmeu 14. kolovoza i 26. rujna 2006. skupina speleologa i arheologa iznijela je iz ponora oko 20 m
3
stijena, drveta i blata i donijela na površinu ostatke rtava. Pokazalo se da je ponor postao grobom za najmanje 87 a naj­više 90 ljudi. Pošto je 24. lipnja 1945. u jedan ujutro iz Centralnih zatvora OZNE odvedeno 60 Slovenaca, 26 Hrvata i 2 Srba, zakljuujemo da su zapravo radi o tim ljudima.

Posmrtni ostatci privremeno se nalaze u skloništu u Zgornjoj Bistrici, a pronaene predmete uva Muzej novije povijesti Slovenije.

Kao u proteklim godina nastavljam svoju djelatnost u okviru HD i PBV iji sam poasni lan i ovo je jedan prilog istom.
elimir Kuatko
 
KRIK ISTINE IZ UME LUG - Damir Borovak
etvrtak, 18 Lipanj 2009
Bjelovar - Lug, 16. lipnja; Poslijepodne je u bjelovarskoj crkvi sv. Terezije Avilske u koncelebraciji nekoliko sveenika sluena sv. misa za sve rtve Krinoga puta s podruja Bjelovarsko-bilogorske upanije. Nakon mise na spomenikom podruju gubilišta u šumi Lug nastavljen je spomen na sve hrvatske rtve jugokomunistikog boljševizma, pogubljene u porau 1945.g.

Poetnu molitvu i blagoslov grobnice predvodio je upnik sv. Terezije Avilske iz Bjelovara vl. Josip Stipanevi. Zatim su vijence poloili i svijee zapalili predstavnici upanije Bjelovarsko-bilogorske, Grada Bjelovara te više udruga iz Bjelovara, Donjih Mosti, Varadina, Koprivnice, Krievaca i Zagreba.  

Nakon izvoenja hrvatske himne spomen slovo odrao je Zdravko Ivkovi, predsjednik Matice hrvatske – ogranak Bjelovar i dopredsjednik Odbora za podizanje spomen obiljeja prešuivanim hrvatskim rtvama Drugog svjetskog rata i poraa s podruja Bjelovarsko-bilogorske upanije. Ivkovi je detaljno govorio o poratnim stradanjima i stratištima s podruja grada Bjelovara te nastanku spomen grobnice na rubu šume Lug. Gradonaelnik Grada Bjelovara Antun Korušec svjedoio je iz osobnog sjeanja i islustva svoje obitelji o stradanjima i pogubljenjima poslije završetka Drugog svjetskog rata, te se zaloio da se istraivanja prikrivenih grobnica nastave, posebice na podruju grada Bjelovara.

Program je završio prigodnim recitacijama i skladbama pjevakog zbora HORKUD »Golub« te prigodnim druenjem, a obilazak grobišta u samoj šumi Lug poremetio je dolazak nevremena uz jaki olujni vjetar.  

 

Opirnije...
 
SPOMEN-POHOD JAZOVKA 2009.
etvrtak, 18 Lipanj 2009

 MUENICIMA JAZOVKE!

Pokoj Vam vjeni Muenici naši,
 U grotlu duboke Jazovke jame,
Klanjaju se vama naraštaji vaši,
Na mjestu strašne krvave drame. 

ujemo zadnje krikove smrti,
Nad otvorom ove duboke jame,
Tu gdje se sotonizam vrti,
Kroz psovke, udarce i kame… 

Ranjeni mladii, djevojke, djeca,
Nezavisne ratne Drave Hrvata,
Od krvnika groznih pada i kleca,
Putovima krinim poslije rata… 

Stotine vas samo u Jazovki lei,
U ovoj jami pod zemljom duboko,
Osjeaji na vas vjeno su svjei,
Vidimo svake vaše zjene oko … 

Molimo se za vas muenici jame,
Naroda istog mi smo djeca vaša,
Nikli smo iz teške ivotne drame,
Preivjela koju je Hrvatska naša.

Genocid strašni narodu Hrvatu,
Stotine tisua pobiše bez suda,
Krvnici nakon Drugog svjetskog rata,
Dok kosti vaše ostadoše svuda...  

Zloinaca mnoštva Hrvatskom se kree,
Ubojice vaše u miru bez rata,
I nitko ih za to kanjavati nee,
Ordene nose za pokolj Hrvata… 

Stotine masovnih stratišta ima,
Postajama dugim krinoga puta,
Poiniše koje nama Hrvatima,
Nakon onog rata krvava i kruta. 

Još se nitko od njih poklonio nije,
Hrvatskim rtvama strašnog genocida,
Zloinstvo u njima neprekidno klije,
Bez ikakva ljudskog morala i stida.

 A samo zato krivi ste bili,
eljeli što ste Hrvatskoj slobodu,
Umiraše zbog tog naši prei mili,
Za temeljna prava hrvatskom narodu.

                                                                                                      Hvala vam i slava muenici sveti,
                                                                                                      Za hrvatsku što ste ivote dali,
                                                                                                      Uspomena na vas vjeno e ivjeti ,
                                                                                                      Sa stratišta vaših mi smo ustali.

                                                                                                       Muenicima u spomen
                                                                                                       Mato avar

Opirnije...
 
MISA ZA RTVE PALE ZA DOMOVINU - SVETITE SVETA MATI SLOBODE
Nedjelja, 07 Lipanj 2009

DANAS u nedjelju 07. lipnja 2009. u 19:00 sati

u Crkvi Sveta Mati slobode – Zagreb

Don Petar Šimi predvoditi e misu za sve rtve pale za Domovinu i sve rtve Krinih putova u ZAVJETNOJ CRKVI U SPOMEN PALIMA ZA DOMOVINU .

Svake godine pod budnom panjom gosp. Ante Belje odrava se i dogovara ova misa, koja je postala tradicionalna. 

Predsjedništvo Hrvatskog rtvoslovnog društva

 
SVEANA PROCESIJA I KONCELEBRIRANA SVETA MISA - MACELJ
Petak, 05 Lipanj 2009

U nedjelju 7. lipnja 2009. u 17.00 sati odrati e se godišnja spomen misa u Macelju povodom 64. obljetnice Krinoga puta. Misu e predvoditi pomoni zagrebaki biskup msgr. Valentin Pozai. Besplatan prijevoz organizira Franjevaki samostan - Kaptol 9, Zagreb. Potrebno se najaviti i dogovoriti na telefone (01) 4898 333 i 4898 327. Polazak je u nedjelju 7. lipnja u 14,00 sati ispred zagrebake katedrale.

Program:

16:00 - Krini put - Gospodinov i naš (o. Bonaventura Duda)
              Ispovijedanje hodoasnika u crkvi Muke Isusove

17:00 - Sveana procesija i koncelebrirana sveta misa

Vjerniko druenje i domjenak za sve hodoasnike uz prigodni duhovno-kulturni program
"MACELJ - GORA ZLOINA - dokumentarni film

 
SEDMI STRUNI SKUP - HAAKI SUD - "ZAJEDNIKI ZLOINAKI POTHVAT" - TO JE TO?
etvrtak, 04 Lipanj 2009

HRVATSKO KULTURNO VIJEE
poziva Vas na
sedmi struni skup o temi

HAAŠKI SUD – «ZAJEDNIKI
 ZLOINAKI POTHVAT» – ŠTO JE TO?
u Zagrebu, u petak, 5. lipnja 2009.
u hotelu «The Westin»
Kršnjavoga 1 - Zagreb
s poetkom u 9.00 sati
 Sudjeluju:

Opirnije...
 
AGRESIJA LAI - MILE PRPA
Utorak, 02 Lipanj 2009

Traiti istinu i razotkrivati lai treba nam biti smisao ivljenja. To je biblijsko razdvajanje pšenice od kukolja. A kako  su i pšenica i kukolj jednako Boje biljke, tako su jednako i istina i la  rezultat Boje slobode date ovjeku u njegovom ivljenju. Sloboda je - govoriti istinu, ali je sloboda i lagati. Samo te dvije slobode vode ljude u dva razliita duševna stanja, u dva razliita i oprena eshatološka smisla ivljenja.

Jedini smo narod u €uropi koji je, pored ratnih agresija, izloen i agresiji lai i to frontalno – in continuo - još od 1918.g. bez realne šanse da se ta agresija lai na Hrvatsku prekine u doglednoj budunosti. 

Opirnije...
 
KONFERENCIJA ZA SVE HRVATSKE MEDIJE I IZVJESTITELJE - MACELJ - GORA ZLOINA
Utorak, 02 Lipanj 2009

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata u lipnju 1945.
partizani su u Maceljskim šumama pobili tisue hrvatskih vojnika i civila,
koji su tom dolinom prolazili svoj Krini put od Bleiburga,
nadajui se povratku svojim domovima. 

POZIVAMO NA KONFERENCIJUSVE HRVATSKE MEDIJE
I IZVJESTITELJE
 
povodom promocije dokumentarnog filma
MACELJ – GORA ZLOINA
 u srijedu 3. lipnja 2009. u 12:00 sati
PUKO OTVORENO UILIŠTE – KRAPINA
Mala dvorana
Krapina, Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13 
Uvodna rije – dr. Josip Jurevi, povjesniar
Projekcija filma
Najava sv. mise u poast Maceljskim rtvama u nedjelju 7. lipnja 2009. 
U interesu potpunog obavještavanja hrvatske javnosti pozivaju se
nazoiti tiskovnoj konferenciji
predstavnici svih medija u Hrvatskoj.

Udruga Macelj 1945.
Hrvatsko društvo politikih zatvorenika
upa sv. Jurja urmanec 

 
DANI SJEANJA MUENIKE POSAVINE - ODAK
Ponedjeljak, 01 Lipanj 2009

DANI SJEANJA MUENIKE POSAVINE
Predloeno utemeljenje Hrvatskog rtvoslovnog društva BiH

U Odaku, Bosanska Posavina, organizirani su 24. i 25. svibnja 2009. i ove godine 12. po redu Dani sjeanja na hrvatske rtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata 1991.-1995. godine, kojima je nazoio nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Pulji iz Sarajeva, dr. Zvonimir Šeparovi, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva iz Zagreba i brojni branitelji Bosanske posavine i gosti iz Hrvatske.

U nedjelju, 24. svibnja u Balegovcu (Novo Selo) u oakom kraju, sluio je sv. Misu vl. Pavo Brajinovi, nakon koje se nazonima obratio dr Zvonimir Šeparovi koji je poloio vijenac na spomenik rtvama poginulim u II. svjetskom ratu i u Domovinskom ratu iz Balegovca (Novog Sela). Domaini su poklonili svom gostu  knjigu Poginuli u II. Svjetskom ratu iz Balegovca i zagrnuli ga tradicionalnim posavskim pletenim šalom.

Istoga dana domaini su pokazali mjesto strašnog zloina Buria Štalu, u kojoj su partizani na prijevaru da im se nee ništa dogoditi zatvorili više od 500 branitelja ovoga kraja iz Odaka, Modrie, Bosanskog Šamca i sela oko tih opina, koji su, puni ljubavi za svoj prag, branili  svoje domove još dva tjedna  nakon što je pao Berlin i završio Drugi svjetski rat, a potom od partizana odvedeni pod okriljem noi pobijeni na Pašincu, na obali rijeke Bosne, na Bajer i na uše Bosne u Savu kod Bosanskog Šamca. Tamo su ih sve muki ubijali.

 Buria štalu gostima su pokazali vl. Filip Brajinovi, upnik iz Garevca i predstavnici mjesnih udruga i za uspomenu poklonili knjigu Vlade Jaguština -  Buria Štala u kojoj na prvoj strani stoji potresna posveta:

Mladi momci ljudi oenjeni
U Buria Štali pobijeni.
Što je mogla pokrila je trava
A što nije odnijela je Sava.









Opirnije...
 
KOMEMORACIJA NA PODRUJU DRAVSKE UME - 31.SVIBNJA 2009.
Petak, 29 Svibanj 2009
DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, Varadin - telefon -
098-961-93-15 

Pozivnica


Kojom Vas pozivamo na komemoraciju i molitvu za rtve poratnih stradanja poubijane nakon Drugog svjetskog rata na podruju Dravske šume u Varadinu. Komemoracija e se odrati u nedjelju, 31. svibnja 2008. godine.

Program:
- 10,00 sati – misa u crkvi Dobroga pastira, kod groblja u Varadinu - slui vl. Mijo Horvat, upnik upe Sv. Fabijana i Sebastijana

Spomen kria na grobištu Dravska šuma – Varadin
- 11,30 sati – polaganje vijenca i molitva kod spomen kria u Dravskoj šumi

Nedjeljnom komemoracijom obiljeit e se 63-a  obljetnica poratnih stradanja i masovnih likvidacija na podruju grada Varadina i varadinske Dravske šume, a svijee e se zapaliti i u spomen na rtve ija su tijela tih proljetnih i ljetnih mjeseci 1945. godine nošena valovima rijeke Drave traila posljednju postaju u kojoj e poinuti. 

Smatramo da svaki ovjek ima pravo na ivot, a samim time i pravo na dostojan pokop i grob, bez obzira na njegovo politiko, vjersko i nacionalno opredjeljenje. Kako vjerujemo da dijelite naše mišljenje pozivamo Vas da nam se prikljuite u odavanju poasti rtvama kojima je to pravo desetljeima uskraivano i prešuivano.

Radujemo se Vašem dolasku!

U Varadinu, 27. svibnja 2009. godine

Predsjednik Društva
Franjo Talan
 
LANI POPIS RTVAMA JASENOVCA - NOVI LIST
Ponedjeljak, 25 Svibanj 2009

 

Novi list, Rijeka, 24. 5. 2009.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285D2863285A285828582861286328962897289E28632863285C285A285C285F285C286028632863286328592863Q


OTKRIVAMO: POGINULE U DRUGOM SVJETSKOM RATU S PODRUJA LIBURNIJE, PRIMORJA I ISTRE, STRADALE U PARTIZANIMA, UBIJENE U LOGORIMA ITALIJE I NJEMAKE, ILI PAK LIKVIDIRANE NA KUNOM PRAGU, MILAN BULAJI IZ BEOGRADA PRIKAZAO RTVAMA KONCENTRACIJSKOG LOGORA

Lani popis rtava Jasenovca

Popis je nastao u »radionici« Jasenovac Research Instituta iz New Yorka, politiki voenog iz Srbije, iza kojega se nalazi Bulaji, bivši diplomat SFRJ, dugogodišnji voditelj Muzeja genocida u Beogradu i predsjednik Srpskog Fonda za istraivanje genocida. Naši sugovornici Lucian Brumnjak i Adela Vidas, iji su se poginuli lanovi obitelji i sumještani našli na sumnjivom popisu kau da se radi o srpskoj propagandi usmjerenoj protiv Hrvatske

Piše Robert FRANK
 

Brau Maglica, Davida i Miroslava, roene 1904. i 1908. godine, njemaki vojnici strijeljali su 10. listopada 1943. godine u istarskom selu Vabriga. Prema popisu jedne njemake suradnice iz sela, u stvari, denuncijantice koja je još uvijek iva u Italiji, tu je no strijeljano 12 ljudi. Tada 12-godišnja O. M. gledala je nono odvoenje svog oca Miroslava i njegovog brata Davida na strijeljanje.
– Njemaki vojnici usred noi su provalili u kuu i odveli oca kojeg sam tada zadnji put vidjela. Tada su ubijeni moj otac Miroslav i njegov brat David, dok je trei brat Martin ubijen kod Kršana, kae O. M.
    Iako su sva tri brata u Istri okrutno ubili njemaki vojnici, dvojica od njih, David i Martin, vode se kao da su ubijeni u koncentracijskom logoru Jasenovac!
 – Zgroena sam da se netko tako poigrava sudbinom dva moja strica, kao i mnogim drugim ljudima koji su ubijeni na podruju Istre, a prikazani su kao rtve Jasenovca, kae O. M.

Opirnije...
 
MASOVNA GROBNICA - U HUDOJ JAMI PRONAENI I ENSKI KOSTURI
Subota, 23 Svibanj 2009
Huda Jama
Datum objave:
22.05.2009 20:15
Autor: Hina / tportal.hr

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/22354/U-Hudoj-jami-pronadeni-i-zenski-kosturi.html
U napuštenu rudniku Barbarinu rovu u naselju Hudoj jami blizu Laškoga (Slovenija), gdje je prije dva i pol mjeseca otkrivena jedna od najveih masovnih grobnica iz vremena neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, nalaze se i posmrtni ostatci ena, javila je Slovenska televizija.
Strunjak za sudsku medicinu Joe Balaic potvrdio je u razgovoru za novinare Slovenske televizije da su u rovu pronaena i tijela ena, ali je zanijekao informacije da su naeni posmrtni ostatci djece.

Novinari su posjetili Barbarin rov da bi provjerili kako tee ekshumacija do sada otkrivenih rtava.

Balaic je u razgovoru potvrdio da se u napuštenu rudniku po dosadašnjim istraivanjima nalaze tri jame, vjerojatno pune ubijenih rtava iz poraa, no one se za sada ne ispituju.

Dosad otkrivene rtve naene su u gornjoj galeriji rudnika, kad je u poetku oujka dravno povjerenstvo za rtve poraa s ekipom rudarskih inenjera probilo više betonskih, zemljanih i metalnih pregrada koje su godinama skrivale mjesto zloina.

Otkrivanje Hude jame i prikazivanje rtava koje su tamo umrle u agoniji odmah nakon sukoba u Drugom svjetskom ratu osupnulo je Sloveniju, u kojoj se nalazi više stotina grobnih mjesta iz prvih poratnih mjeseci u kojima se nalaze ubijeni pripadnici "poraenih vojski" i civili, meu njima i brojni Hrvati s "krinog puta".

Do sada se pretpostavljalo da su u Barbarinu rovu samo ubijene razoruane vojne osobe i muškarci, vjerojatno slovenski domobrani, te pripadnici hrvatskih oruanih snaga.

....................
Otkrie je osupnulo Sloveniju. Ima li u ostalim bivšim republikama (Hrvatska i BiH) osupnutih ljudi koji su godinama ekali potvrdu svojih sumnji… i eto doekali je… nema tu radosti … samo tuga…

(komentar administratora HD-a)


 

 
POASNI BLEIBURKI VOD IMA AST POZVATI VAS NA OTVORENJE IZLOBE
Srijeda, 20 Svibanj 2009
POZIVAMO VAS NA

otvaranju izlobe dokumentarnih fotografija,
umjetnikih djela i knjiga o Bleiburškoj tragediji.

U ETVRTAK 21. svibnja 2009. godine u 18:00 sati
AUTOBUSNI KOLODVOR, ZAGREB
Marina Dria 4, Zagreb

Boe Vukuši,
tajnik – glasnogovornik

 

 
«« Poetak « Prethodna 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1141 - 1170 od 1223
 
Top! Top!