www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Nedjelja, 21 Srpanj 2019
 
 
Naslovnica
POZIV NA HODOAE U ZRIN 2013.
Srijeda, 11 Rujan 2013
HRVATSKO RTVOSLOVNO DRUŠTVO
i
KOORDINACIJA UDRUGA BRANITELJA GRADA ZAGREBA
organiziraju hodoaše u
ZRIN – NEDJELJA 15. rujna 2013.
70. obljetnica stradanja Zrina
Misu predvodi sisaki biskup mons. dr. Vlado Koši 


POLAZAK AUTOBUSA U 5:45 ispred ulaza KD "Vatroslav Lisinski"
cijena prijevoza sa rukom u Zrinu 120 kn
REZERVACIJA OBAVEZNA

Kontakt 091 2536 039 ili Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
 
PRIOPENJE STOERA ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA
Ponedjeljak, 09 Rujan 2013
              Trg Hrvatskih branitelja 1, 32 000 Vukovar
Tel/mob: 091/7230 969, 099/2254 630    e-mail: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript  
Ur.broj: 106/2013



Vukovar, 09. rujna, 2013.g

                                                                                  Predsjedniku RH
                                                                                  Predsjedniku Vlade RH
                                                                                  Predsjedniku Sabora RH
                                                                                  Ministru unutarnjih poslova RH
                                                                                  Tiskovnim i elektronskim medijima

PRIOPENJE

Stoer za obranu hrvatskog Vukovara zahtjeva ostavku ministra športa u hrvatskoj vladi eljka Jovanovia

Na  nogometnoj utakmici Srbija-Hrvatska, 6. rujna 2013.,  ministar športa RH eljko Jovanovi nije napustio beogradski stadion nakon paljenja hrvatske zastave.

Morao je znati, netko mu je morao dojaviti,  a on je morao demonstrativno otii te oštrim priopenjem zatraiti ispriku, oitovanje, kanjavanje poinitelja te kanjavanje srpskog nogometnog saveza od strane UEFE. Nije to uinio.

Doma glumi andara, a u Beogradu tolerira najgrublje izgrede i blaenje naše drave: vandalizam, fašizam, šovinizam. Osramotio je Hrvatsku i stoga traimo ostavku ministra športa. Ostalu etniku ikonografiju ne elimo posebno isticati (pop uji pored natpisa Knin, Draa Mihajlovi...)

U skladu s vladajuima ponašaju se i njihovi mediji. Istiemo dva, a osuujemo sve primjere. Jutarnji list je najgrublji srpski šovinizam, vandalizam i fašizam nazvao tek "uobiajenim srpskim folklorom".

HRT, nacionalna i javna radiotelevizija, izvještavao je istim ublaavajuim i umanjujuim tonalitetom, s više od 16 sati odgode.

U rad komercijalnih medija se ne miješamo, ali HRT je javni mediji. Nedopustiva je ideologizacija i jednoumlje koje se namee od strane javne radiotelevizije i Stoer e se uskoro zasebno oitovati vezano uz HRT.

a vjerom u Boga i hrvatski narod za hrvatski Vukovar i Republiku Hrvatsku

STOER ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA
 
U LJUBUKOM POKOPANE RTVE KOMUNISTIKOG ZLOINA
Ponedjeljak, 09 Rujan 2013
 Ljubuški, 9. rujna 2013. (Josipa Vukoja / http://www.pobijeni.info/) – U nedjelju, 8. rujna 2013., na svetkovinu Male Gospe, odrana je komemoracija i pokop 61 rtve iz Drugog svjetskog rata i poraa koje su pronaene na više lokaliteta na podruju Opine Ljubuški. Meu pronaenima su i 2 hercegovaka franjevca: fra Slobodan Lonar i fra Martin Sopta. Sve se uivo moglo pratiti preko HR Ljubuški i HR Herceg Bosna.

Posmrtni ostatci ubijenih franjevaca i civila, koji su se nalazili u limenim sanducima prekriveni hrvatskom trobojnicom, izloeni su u 14.30 ispred zgrade Opine Ljubuški, a slubeni program komemoracije zapoeo je u 15.00. Nazonima se najprije obratio Vice Nii, proelnik Povjerenstva za obiljeavanje i ureivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraa na podruju Opine Ljubuški. Obraanje je zakljuio rijeima: »Još jednom pozivam sve one koji nešto znaju o moguim grobištima, masovnim ili pojedinanim, da se obrate Povjerenstvu kako bi se istraila i ta grobišta.« Okupljenima se s nekoliko rijei obratio i Nevenko Barbari, naelnik Opine Ljubuški koji je pozdravio sve nazone te se zahvalio Povjerenstvu, Vicepostulaturi postupka mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae« i svima koji su pomogli da ove rtve budu pronaene i dostojanstveno pokopane.

Nakon uvodne molitve koju je izrekao biskup mons. dr. Tomo Vukši, vojni ordinarij, povorka je krenula ulicama Ljubuškog prema Novom gradskom groblju. U ulicama kroz koje je povorka prolazila graani su na prozorima svojih domova istakli hrvatske zastave i upalili svijee za ove nevine rtve.

Po dolasku na Gradsko groblje, u 16.00, zapoela je sv. misa zadušnica koju je predvodio biskup mons. dr. Tomo Vukši, zajedno s provincijalom hercegovakih franjevaca fra Miljenkom Štekom i ostalim sumisnicima u nazonosti mnoštva puka. Biskup Vukši je u svojoj propovijedi istaknuo: »Ta vjera i ta nada danas su nas dovele ovdje da najprije u sprovodnoj povorci do groblja dopratimo posmrtne ostatke 61 osobe kojima je pravo na sprovod bilo uskraeno, da oivimo uspomenu na njihova imena iji je svaki spomen dugo bio zabranjen, a onda i da im darujemo grob kojega nisu smjeli imati te da za vjeni pokoj njihovih duša izreknemo javnu Misnu molitvu bez strahovanja da bi netko zbog toga mogao postati nova rtva.« Pozvao je svakoga od nas da se molimo Kristu Gospodinu kako bi nas oslobodio mrnje i napasti da na zlo uzvratimo zlim. Biskup je podsjetio kako kršani ni u jednom vremenu nisu pošteeni unutrašnjih iskušenja i vanjskih opasnosti koje sa sobom donosi obveza javnoga svjedoenja svoje vjere. Upozorio je: »Naša je obveza biti nasljedovatelji Isusa Krista i javni kršanski svjedoci: u zgodno i u nezgodno vrijeme, kako bi rekao sveti Pavao. Upravo zato su biskupi, uoi vanih dogaaja, koji bi se trebali dogoditi u listopadu, svima poruili: “udoredna je obveza svakog katolika javno i ponosno oitovati svoju vjersku pripadnost i uvijek se izjasniti katolikom, pa i na popisu puanstva, jer je javno ispovijedanje vjere jedna od temeljnih obveza svakoga katolikog vjernika.“ A asna je obveza uvati i njegovati svoj narodni identitet, posebice u ovim vremenima u BiH gdje skoro svi katolici pripadaju hrvatskom narodu.«

Nakon završnog misnog blagoslova uslijedile su sprovodne molitve i blagoslov groba u kojem e biti pokopane neidentificirane rtve. Veliki zbor sv. Ante s Humca otpjevao je Hrvatsku himnu, a zatim je se okupljenima obratio fra Miljenko Stoji, vicepostulator postupka mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«. Obraanje je zapoeo rijeima: »Godine 1944. i 1945. osobe, ije posmrtne ostatke danas pokopavamo, prošle su ljubuške ulice svezanih ruku i oznaeni kao neprijatelji naroda. Ubijeni su bez milosti i nedostojno pokopani s mišlju da im se zatre ime i postojanje. Tako je mislila zloinaka komunistika ruka. Meutim, danas su oni kao slobodni ljudi prošli istim ljubuškim ulicama nošeni našim rukama i molitvama.« Fra Miljenko je izmeu ostalog zahvalio svima koji su na bilo koji nain pomogli u pronalasku, iskapanju i organizaciji ispraaja ovih rtava, te je iznosei ukratko povijest istraivanja na podruju Ljubuškog dodao: »Drago bi nam bilo da smo uspjeli iskopati i dostojno pokopati dovedene iz ljubuške tamnice i pobijene na Novom groblju u Vrgorcu. Prošlog ljeta ta je grobnica pronaena, ali su trenutne hrvatske vlasti zaustavile daljnja istraivanja unato tome što obitelji pobijenih mole i trae da se to nastavi. Dokle tako?«

Na kraju je uslijedila predaja identificiranih i pokop neidentificiranih posmrtnih ostataka. Gvardijan fra Velimir Mandi posmrtne je ostatke fra Martina Sopte predao u ruke njegova bivšeg aka fra Hadrijana Sivria, a posmrtne ostatke fra Slobodana Lonara u ruke njegova bratia fra Milana Lonara. Ova dva franjevca bit e 7. veljae pokopani u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu. Posmrtne ostatke identificiranog civila Grge Maria, oca sedmero djece, naelnik Nevenko Barbari predao je Grginom sinu Andriji. Budui da su u zadnji tren pronaena novana sredstva za DNK analizu 12 pobijenih iza zgrade MUP-a, njihovi posmrtni ostatci ostavljeni su za dovršetak toga postupka. Tako je u zajedniku opinsku grobnicu pokopano 46 tijela. Prije dvije godine pokopan je u obiteljsku grobnicu u SAD-u zrakoplovac koji je takoer pronaen na podruju opine Ljubuški, u Studencima.

Ovime su ove nemilosrdno ubijene rtve nakon 68 godina dostojno ispraene i pokopane. Nama preostaje da se molimo za uspješan nastavak rada svih Povjerenstava za obiljeavanje i ureivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraa te Vicepostulature kako bi što više rtava iz Drugog svjetskog rata i poraa bilo pronaeno, identificirano i dostojanstveno pokopano.
 
20 GODINA OD STRAVINOG ZLOINA U GRABOVICI
Ponedjeljak, 09 Rujan 2013
INFO CENTAR HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE

PODODJEL ZA ISELJENIŠTVO GV HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE

20 GODINA OD STRAVINOG ZLOINA U GRABOVICI: Krv etverogodišnje  Mladenke Zadro ništa ne moe oprati

“PRAVDO, ako te ima, budi ZADOVOLJENA, kad-tad, i uini tako da primjerenom kaznom bude kanjen ZLOIN nad nedunim ljudima u Grabovici. PRAVDO, ako te ima, budi ZADOVOLJENA”, molim Uzvišenog  Stvoritelja, ovih minuta i trenutaka, baš kada je, u ovo vrijeme, u noi s 8. na 9. rujna 1993, poinjen stravian zloin i pokolj bez presedana u Grabovici. PRAVDO, ako te ima budi ZADOVOLJENA. Budi, zbog etverogodišnje MLADENKE ZADRO, koju su ubili monstrumi bez osjeaja, bez iega ljudskog u sebi. PRAVDO, ako te ima budi ZADOVOLJENA, zbog neduna 33 civila svirepo i brutalno likvidirana samo zato što su bili HRVATI. PRAVDO, budi zadovoljena…

Tono prije 20 godina, u noi s 8. na 9. rujna  1993, desio se stravian pokolj nad 33 neduna civila hrvatske nacionalnosti iz Grabovice. Pripadnici Prvog korpusa Armije RBiH, iz jedinice 9. brdske brigade, brutalno su pobili svakoga koga su zatekli u selu koje se nalazi izmeu Mostara i Jablanice. Najmlaa rtva ovog monstruoznog masakra bila je etverogodišnja djevojica Mladenka Zadro, a najstariji su bili Marko i Ivan Mari, koji su imali po 87 godina. Jedini koji su preivjeli ovaj pokolj bili su Mladenkina braa, Goran i Zoran, koji su imali 11, odnosno 13 godina. Spasili su se tako što su pobjegli u šumu iznad porodinih kua u selu u kojem su ivjeli iskljuivo Hrvati. Njih dvojica kasnije su svjedoili o pokolju koji se prije 20 godina desio u njihovom selu.

- “Došli su elini i Cacini, njih oko 300. Tri dana smo bili s njima. Kako su pucali – Boe sauvaj! Trei dan su elo i Caco naredili da se sve pobije. Trojica mladia su došla u našu kuu. Jedan je imao bijelu majicu, bio je ošišan na ‘talijanku’, drugi je imao bijeli prsluk, pancir i smei no, a trei plavi pancirni prsluk. Pitali su nas imamo li hajvana. Mi smo rekli da imamo. Onda su upitali jesmo li Hrvati. Odgovorili smo da jesmo, bez razmišljanja. Rekli su tati da doe pokazati hajvan. Kako on nije smio ii sam, pošli su baba i djed s njim. Tamo se ula galama i pria. Valjda su ih tamo postrojili. Ja to nisam gledao. uo se rafal. Pobili su ih. Da me brat nije poslušao, i on bi poginuo. Rekao sam mu: ‘Hajde da se sklonimo.’ I tad smo se sklonili. Ubili su mi babu Matiju, djeda Ivana, tatu Mladena, a mami sam isto govorio da se sklonimo ili da se barem oni (mama, sestra i brat) sklone, a da u ja otii i vidjeti jesu li ih ubili. Mama nije htjela, nego je rekla: ‘Ma hajde, proi e i ovo. Znaš koliko je bilo vojnika kod nas, smijenilo ih se oko dvjesto. Svi su dolazili, popili kavu i popriali.’ Kad su njih troje ubili, vratili su se po mamu i sestru. Mami je ime Ljubica, a sestri Mladenka. Odveli su njih dvije tamo kod pojate. ula se pucnjava dugo vremena. Mi smo se tada sklonili, a iza toga smo otišli još dalje na brdo. Sestri su bile taman pune 4 godine”, ispriali su braa Goran i Zoran Zadro.

Ovaj zloin bez presedana po nainu izvršenja i okolnostima pod kojima je izvršen najvea je sramota koja se desila u zoni odgovornosti IV korpusa Armije RbiH. Iako su u njemu uestvovali pripadnici Armije RBiH iz korpusa koji nije bio nadlean za tu zonu, to ne umanjuje ogromnu mrlju koja je ostala uz ime Armije RBiH.

Prema obdukcijskom nalazu na Patološkom odjelu KBC Firule u Splitu, iskazima svjedoka i naknadnoj rekonstrukciji dogaaja, zakljueno je da je veina rtava ubijena na veoma svirep nain:
- Jozo Brekalo bio je razapet na kri, nakon ega mu je glava otkinuta i nabijena na kolac;
- Luca Brekalo dugo je muena, da bi na kraju bila iva zapaljena;
- Pero Mari je zaklan;
- Ivan Šari ubijen je pred suprugom Ljubicom, koja je tada silovana, a nakon dugog zatoeništva razmijenjena, a kad je došla u Mostar, izvršila je samoubojstvo, što je posljedica pretrpljenih stresova.

I danas, 20 godina poslije, Grabovica je ostala nikad zalijeena rana. Izgleda potpuno pusto i sablasno, baš kako je izgledala i te kobne noi. Dvojica pripadnika jedinice koji su izvršili zloin u Grabovici osueni su na po 10 godina zatvora. Meutim, tom presudom pravda nije zadovoljena jer zloin u Grabovici mora i treba biti detaljno preispitan, naredbodavci i ostali izvršitelji moraju biti izvedeni pred Sud, ma koji to bude, mora primjereno sankcionirati zloin koji je poinjen. Tadašnjem komandantu Armije RBiH Seferu Haliloviu sueno je pred Tribunalom za ratne zloine u Haagu i za sluaj Grabovica, ali je on proglašenim nevinim po zapovjednoj odgovornosti.
 
DOGAANJA U VUKOVARU SRAMOTA SU ZA VLADU RH
Petak, 06 Rujan 2013
POTPORA ZAJEDNICE POVRATNIKA I HVIDRE

OSIJEK - Skinuti postavljene ploe i ponoviti popis stanovnika u Vukovaru kako bi se saznao realan broj stanovnika, pa tako i stvarni udio srpske narodne manjine u Vukovaru, predloili su to na odvojenim konferencijama za novinare juer u Osijeku iz Zajednice povratnika Hrvatske i Zajednice udruga Hvidre Osjeko-baranjske upanije.



- Dogaanja u Vukovaru izazvana postavljanjem dvojezinih ploa pod okriljem noi smatramo sramotom za Vladu RH i pokušavamo im na svoj nain pomoi da se ovakva situacija razriješi, poruuje Josip Kompanovi, predsjednik Zajednice povratnika. - Srpskoj manjini nitko ne smanjuje njihova prava, ali Vukovar je grad posebnog pijeteta, podsjea Damir Varadinac, prvi ovjek upanijske Hvidre. Miljenko Kolobari, u ime osjeke Hvidre, najavljuje kako branitelji više nee odlaziti u Vukovar ako se nee napraviti nešto konkretno.

- Pozdravljamo nasilno skidanje ploa, odluan je Kolobari.

No na obje konferenciji, uz jasno iskazanu podršku Stoeru za obranu hrvatskog Vukovara, upozoreno je kako se ovime ponovno nastoji odvratiti pozornost sa stvarnih problema u dravi - a to je gospodarstvo. “Ne moemo se oteti dojmu kako kod ove vlade, za koju kau da je Vlada RH, ali nije hrvatska, jednostavno ne postoji elja za kontaktom s civilnim sektorom”, upozorava Kompanovi, podsjeajui i na premijerovo ignoriranje nedavnih prosvjeda poljoprivrednika.

D. Kuštro
 
IZJAVA KOORDINACIJE BRANITELJSKIH UDRUGA GRADA ZAGREBA
Srijeda, 04 Rujan 2013
 
JUNAK DOMOLJUB
Utorak, 03 Rujan 2013

Jato hrvatskih ptica odletje širom svijeta,
Ogromno tuno jato,  s rodne hrvatske grude.
Otjera ga nepravda komunistika, kleta
Pod tue nebo, nek tui sluga bude.

U tom alosnom jatu sokol doletje sivi,
Naš Zvonko Buši, sin s Herceg Bosne, kama.
Slobode plamen u njemu buktao ivi,
Lik pradjedova, hrvatska zastava sama.

Pred dolarom Zvonko nije na koljena pao
Nit ga osvojiše rudnici amerikog zlata.
Za Hrvatsku je dis'o, srce joj na dar dao,
Osluškivao jauke zatoenih Hrvata.

Pripremajui letke bdio je mnoge noi,
Planove kovao ne ele nikom smrti.
Hrvatski narod plae, mora što prije poi,
Neprijateljski jaram treba zbaciti, strti.

Nadmonom smjelošu uz pomo prijatelja,
Zrakoplov „Boeing“ jedini spas mu bio.
Naalost, propade arka Zvonkina elja
Plan zlatnih snova, nije se ostvario.

Predade se mirno vlastima u Parizu,
Ne strahuju od kazne kol'ko god teška bude.
Tek bolna rana ga pekla: bijaše tako blizu,
Re bi na dohvat ruke, patnike rodne grude.

Ona e plakat i dalje, on e u zatvoru patit,
Oboje e ih boljet okova hladnih stisak.
Moda se nikad nee u krilo majke vratit,
Moda e vjeno slušat njezin pravedni vrisak.

Zvonko, hrvatski sokole, rtva ti prošlost kiti,
Trnjem si ukrasio staze zemaljske doli.
Poput pravednog Krista ispaštao si i ti,
Podnose strpljivo tisue muka i boli.

Nisi uivao potpunu branu radost,
Ni iskusio zagrljaj malog roenog eda.
Amerike tamnice ukradoše ti mladost,
Tuinska sila na nemilost te preda.

Trideset dva proljea sudba ti grubo uze,
Trideset i dva uvenula su cvijeta.
Trideset dvije Juliane suze,
Potekoše bolno diljem slobodnog svijeta.

Ta silna ena, aneo ivota tvoga,
Pratila te vjerno stazom teškoga kria.
Spajala vas ljubav darovana od Boga;
Što ste više patili, bješe ti srcu blia.

Vapila je za pravdom, a rugahu se sile:
„Opet slobodu trai ništavni Hrvat-ovjek?
Tim udnim ljudima muke su kanda mile.
Nek trunu u samici, nek sunca ne vide do vijek“.

Jest, trunio si, al' zaplakao nisi,
Jaala te snaga Zrinskoga, Frankopana.
Stepinev ponos osje'o u sebi ti si,
Ostao domoljub-junak, sve do zadnjega dana.

O sretnog li ovjeka što pravdu cijenit znade,
Što svoje ideale vjerno je slijedit htio.
Domovini majci srce i dušu dade;
Zvonko, hrvatska dušo, ti si taj ovjek bio.

Nek Bog blagoslovi hercegovaku grudu
I majku ti dragu, jer elik-junaka rodi.
Nek tvoje muke Hrvatu uzor budu,
Tvoja smionost, ko zvijezda nek nas vodi.

Brao Bugojanci, Andrii, Glavašu, Vegaru,
Mladi Ilija Lovriu, jedini majin sine.
Pjevajte danas u nebu slobode himnu staru,
Nek poklik Brune Buši, dijasporom se vine!

Nestao komunizam, neman paklena, gadna,
Nestao grozni reim Jugoslavije klete.
Ostala za njim djela grešna, krvava, smradna -
Jata odbjeglih ptica, rodnome gnijezdu lete.

Krasna Hrvatska zemljo, daj povratniku groba,
Izlijei rane njeg've, svij ga na tople grudi.
Ne daj da itko više uini od njeg roba,
Tvoje majinsko krilo najljepša plaa mu budi.

Marija Dubravac
Brisbane
 
POZIV NA POSLJEDNJI ISPRAAJ ZVONKA BUIA
Utorak, 03 Rujan 2013

Dragi prijatelji,
oproštaj od našeg dragog Zvonka, našeg hrvatskog muenika, 

biti e u srijedu 04. 09. 2013. u 12.00 sati na zagrebakom groblju Mirogoj.

Neka Svevišnji dragi Bog grli našeg dragog Zvonka u vjenosti svojim Srcem Boanskim!

 
ZVONKU BUIU
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Tuni su ovo dani.

A On!
Sokol posta!
Slobodan!
Leti visoko, visoko,
raširenih krila.
Zakrili
planine, brda, dolove,
sela, gradove,
mora, rijeke zelene,
svoje Hrvatske.
Leti, leti, sokole.

Anka Ana Zver
lan Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
 
IN MEMORIAM - ZVONKO BUI
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Napustio nas je Zvonko Buši, molei za oprost, razoaran hrvatskom stvarnošu, iako je neizmjerno ljubio svoju domovinu, svoj hrvatski narod, svoju obitelj, i svoju suprugu Julienn.

Otišao je slomljen nepravdama, kojima je u hrvatskoj sadašnjosti svakodnevno izloeno hrvatsko domoljubno bie.

Otišao je nošen s misli, kojom je itav ivot proivio, s misli Oca domovine, dr. Ante Starevia koja e dovijeka zvoniti u srcu i duši hrvatskog naroda i u Vjenosti hrvatskog domoljuba, muenika Zvonka Bušia.

Ne traim neprilike ni pogibelji, nu kad se radi o pravu domovine, o srei naroda hrvatskoga, ja ne znam ni za kakovu pogibelj, ni za kakovu rtvu, nego nastojim da ispunim svoju dunost, i na koliko mi to za rukom poe, na toliko sam zadovoljan, ne pazei na posljedice koje se mene sama tiu.

Neka mu je laka Hrvatska gruda koju je tako ljubio.

Dragutin Bauman
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
ZBOGOM DRAGI ZVONKO
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Na svakoj planini tvoje ime piše,
U svakome hrvatskom selu i gradu,
Zvonka meu nama iva nema više,
U narodu hrvatskom gajio si nadu.

Zašto dragi Zvonko ostade bez nade,
Hrvatska naša svoju budunost ima,
Ovu zemlju lijepu dragi Bog nam dade,
Katolikom narodu, svojim Hrvatima.

Cijeli si ivot posvetio narodu svome,
Tamnovanje dugo trides i dva ljeta,
Mueniko ime u rodu hrvatskome,
Poznato po zemljama cijeloga svijeta.

Što se dragi Zvonko s tobom zbilo,
Nakon hodoaša Crkvi Muenika,
Gdje se rtve brojne hrvatske slavilo,
Nazona je bila tvoja draga slika.

Za tobom cijeli hrvatski narod ali,
O dragome Zvonku priaju se prie,
Zbog hrvatske sudbe koliki su pali,
Zbog reimske klike, hrvatski uznie.

Gdje je tuna tvoja slavna Julijana,
Koju hrvatski narod voli i cijeni,
U narodu hrvatskom ona nije sama,
Suut najvea tvojoj vjernoj eni.

Pjesma posveena cijenjenoj
Julijani Buši i cijeloj obitelji.

Mate avar
 
IN MEMORIAM - ZVONKO BUI - RTVA ZA HRVATSKU
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
In memoriam

Zvonko Buši – rtva za Hrvatsku

Ostavio nas je hrvatski junak Zvonko Buši. Otišao je sa porukom, a cijeli ivot je slao poruke i onda kada je bacao letke kao student u Zagrebu sa svojom odabranicom Julienne inio je to i kada je iz zrakoplova bacao letke nad Londonom i Parizom traei slobodu za svoj hrvatski narod. Junaki je izdrao 32 godine najteih zatvora u Americi. Vratio se prije pet godina sretan što je u slobodnoj Hrvatskoj, ali uskoro dolazi do razoaranja. Pokušao je ujediniti domoljubne hrvatske stranke, ali u tome nije uspio. Prije nekoliko godina u jednom dnevnom listu u intervjuu je rekao da je elio suzbiti apatiju koja je zahvatila Hrvate, a eto nakon svega i njega samoga.  Rekao je da je zatekao katastrofalno stanje u Hrvatskoj. „Bilo je oito da politike elite naš narod i dravu vode u propast.“ Rekao je da bi htio da u Saboru budu ljudi koji e zastupati hrvatski nacionalni interes. Teret dubokog razoaranja odveo ga je do poteza oaja, podigao je ruku na sebe.

Osobno imao sam nekoliko situacija u kojima sam se sretao s fenomenom hrvatskog junaka Zvonka Bušia. Onog 10-tog rujna 1976. bio sam u Bostonu na svjetskom kongresu viktimologa kada je stigla vijest o otmici zrakoplova. Okruili su me poznati i nepoznati s pitanjem tko su otmiari i zašto otmica. Rekao sam im: to su mladi Hrvati, koji hoe ukazati na neodrivost poloaja Hrvatske u jugokomunistikoj dravi.  Godine 1999. kao ministar pravosua Vlade RH pozvao sam William Montgomerya, veleposlanika SAD i prenio mu našu molbu za pomilovanje Zvonka Bušia, ako ne drukije, makar i uz uvjet da izdrava ostatak kazne u zatvorima u Hrvatskoj. Na njegovu oslobaanju  radio je intenzivno predsjednik Tuman i supruga Julienne, koja je radila u Uredu predsjednika.

Jednom sam pozvan na intervju s pitanjem „Zvonko Buši – junak ili terorist“. Odgovorio sam za mene ta dilema ne postoji. Zvonko Buši je junak, najbolji izdanak svog naroda, a ne terorist. Na dan kada je objavljena njegova smrt HTV postavlja istu dilemu da je Zvonko Buši za jedne domoljub za druge terorist. Sramotno je da dravna televizija Hrvatske širi takvu dilemu. Zvonko Buši bio je rtva i muenik za Hrvatsku sa porukom: oslobodite moju Domovinu. I ovaj njegov in u Rovanjskoj kod Zadra poruka je Hrvatima i Hrvatskoj da je stanje u Hrvatskoj postalo neizdrivo. Dan prije smrti bio je na Udbini na mjestu hrvatskih muenika. Moda se je tamo odluio prikljuiti svima onima koji su se borili i ginuli za Hrvatsku.

Zvonko Buši bio je junak i muenik, veliki borac za nacionalne interese svoga hrvatskog naroda, kojega je nadasve ljubio. Bio je poput Garibaldija i Mandele, poput Zrinskih i Frankopana. Veliki hrvatski domoljub, rtva s porukom - spasite moju Hrvatsku.

Neka mu je laka Hrvatska zemlja za koju je ivio svim svojim biem!

dr. Zvonimir Šeparovi
predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
ZVONKO BUI - SIMBOL MUKE I PATNJE U HRVATSKOJ EMIGRACIJI
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
ZVONKO BUŠI PRIDRUILO SE PLEJADI HRVATSKIH VITEZOVA, RATNIKA I DOMOLJUBA DO VJENOSTI

Dok je bio iv Zvonko je bio simbol muke i patnje u hrvatskoj emigraciji, ali oito nije bio prihvaen u Hrvatskoj, jer ono zašto se je borio u suprotnosti je s onim s ime se susreo u (ne)slobodnoj i (ne)demokratskoj RH. Hrvatski se narod hrani s malodušnošu, malonacionalnošu, malokatolianstvom, maloljudstvom i nimalo volje za rtvu, a najbolji naputak je sebinosti. Prije dva desetljea Hrvati su bili uzor herojstva u svijetu, a danas ih se moe samo prepoznati na nogometnim utakmicama hrvatske reprezentacije.! U Hrvatskoj je domoljublje prihvatljivo, ali nacionalizam je rak-rana, ili kako jedan umišljeni novinar napisa: 'tinjajui arište mrnje''. No, Zvonko je imao drugaije tumaenje, jer je upravo zbog manifestiranje hrvatskog nacionalizma dobio drakonsku zatvorsku kaznu. Kada se ovjek odui da oduzme ivot sam sebi, onda je to krajnje ishodište koje je mogue uiniti u tom sudbonosnom vremenu, a ako to ljudi ine još pri punoj svijesti, kao što je Zvonko bio, jer je ostavio dva pisma; jedno svojoj obitelji i drugo hrvatskom narodu, onda je to bezizlaznost - odluka u oaju. 

Na alost, nije Zvonko jedini koji je sebi oduzeo ivot, naime ima više od 2000 hrvatskih branitelja koji takoer nisu mogli više ivjeti u Platonovoj peini (kako je Zvonko Buši nazvao Republiku Hrvatsku), pa su svojim ivotom ukazali i posvjedoili na zlodjela koja su ih natjerala na najdrastiniju smrt. Koliko god nije prihvaeno samoubojstvo s ljudskog i Bojeg gledišta, kao odgovor na bilo kakvu ivotnu prisilu, suosjean s onima koji su se odluili na takvo okonanje ivota, jer su vjerojatno došli do prepreka koja su više i jaa od njihove ljudske izdrljivosti. Moda e smrt Zvonke Bušia probuditi i pobuditi duše hrvatskog naroda, moda više nego što su to bile njegove rijei i djela, pa e u znak rtve koju je doprinio za Hrvatsku, biti ponukani da se trgnu iz umalosti, oslobode od sebinosti i organiziraju hrvatsko zajedništvo, koje e pobijediti vladajuu crveno-crnu kliku i sve neprijatelje hrvatskog naroda. Aleluja! Moda se u Hrvatskoj nee podii spomenik pokojnom Zvonki Bušiu, ali to nije ni bitno, jer on je za vrijeme svog ivota podigao spomenik sam sebi, kojeg nee moi srušiti zlobnici, antihrvatski i antikatoliki neprijatelji, jer je uvršen u srcima i dušama hrvatskih dravotvornih rodoljuba.

 S bolom u duši uruujem suut ucviljenoj supruzi Julienni - sestri Zdravki, oalošenoj obitelji i svim Hrvatima u obje domovine, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i u svijetu, koji suosjeaju tuni svršetak munog ivota pokojnog Zvonke Bušia. Pomolimo se Isusu Kristu za njegovu dušu da po Isusovom milosru doe u Kraljevstvo nebesko. Muenie, neka ti bude laka hrvatska gruda za koju si ivio i u kojoj si preminuo!
 

Nikola Debeli, lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
VUKOVAR JE POD OPSADOM
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
Naš Zvonko Buši juer je digao ruku na sebe u prosvjedu zbog ugroene Hrvatske, da je iv, danas bi se, na vijest o opsadi Vukovara zbog irilice, moda javno spalio na Markovu trgu u Zagrebu. Kuda ide Hrvatska? Sve sami oaj, malodušje, razoaranje, patnja, ugroza, gubitak slobodne Hrvatske.

Na noge, Hrvatska je izdana!
Neka zvone zvona na uzbunu.
Hrvatska je opet u opasnosti!
 


dr. Zvonimir Šeparovi

predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva


VUKOVARSKE RTVE IMAJU PRAVO NA POŠTOVANJE I ZAŠTITU
Priopenje Obiteljske stranke povodom postavljanja irilinih natpisa

Kome je potreban sukob u Vukovaru kroz navodnu zaštitu prava na jezik i pismo srpske nacionalne manjine? Upravo onima koji su doveli do agresije na Hrvatsku i koji slobodnu Hrvatsku ni danas ne mogu zamisliti! Komunistika partija, potpomognuta etnikim elementima, oigledno eli sukob unutar hrvatskog nacionalnog bia i meunacionalni sukob. Za poetak tog sukoba izabrala je Vukovar kao duboku hrvatsku ranu i srpsku frustraciju zbog sloma velikosrpskih ciljeva.

Obiteljska stranka smatra da nametanje irilice u Vukovaru nema ustavno, zakonsko ni moralno utemeljenje. Stoga pozivamo cijeli hrvatski narod i sve hrvatske dravljane na otpor novim soljenjima još nezacijeljenih rana. Pozivamo srpsku zajednicu u Vukovaru i Hrvatskoj na otpor komunistiko-etnikim izazivanjima podjela. Pozivamo policiju da stane na stranu vukovaraca i hrvatskog naroda.

Hrvatski narod ima pravo otpora komunistiko-etnikim planovima koji su doveli do agresije na Hrvatsku, a koji sada lome hrvatsku teško izborenu slobodu. Oduprimo im se civilizirano i odluno!

U Zagrebu 2. rujna 2013.

Za Obiteljsku stranku predsjednik
Mate Knezovi
 
SVEANI ISPRAAJ 61 RTVE KOMUNISTIKOG ZLOINA
Ponedjeljak, 02 Rujan 2013
VICEPOSTULATURA
Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«

Kard. Stepinca 14, 88220 Široki Brijeg; tel.: (039) 700-325; faks: (039) 700-326;
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript ; www.pobijeni.info

IB: 4227318660009; UniCredit Bank d.d. Mostar, poslovnica Ljubuški:
Hercegovaka franjevaka provincija Uznesenja BDM – Vicepostulatura
iro-raun (BiH): 3381602276649744; devizni raun (inozemstvo): IBAN:
BA393381604876650839; SWIFT: UNCRBA22



Ljubuški, 2. rujna 2013. (Josipa Vukoja / Vicepostulatura) – U organizaciji Povjerenstva za obiljeavanje i ureivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraa na podruju opine Ljubuški te Vicepostulature postupka mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae« provedeno je ekshumiranje rtava iz Drugog svjetskog rata i poraa na podruju Opine Ljubuški. Bilo je to od srpnja 2010. do lipnja 2011. na lokalitetima Tomia Njiva, Bare, iza zgrade MUP-a i Pregrae, kao i u Studencima gdje je pomou vojnike ploice identificiran ameriki zrakoplovac i ve predan obitelji. Meu pronaenima su i posmrtni ostatci dvojice franjevaca: fra Martina Sopte i fra Slobodana Lonara.

Sveani ispraaj 61 rtve komunistikog zloina odrat e se u nedjelju 8. rujna 2013., na svetkovinu Male Gospe. Posmrtni ostatci ubijenih franjevaca i civila bit e izloeni u 14.30 ispred zgrade Opine Ljubuški, a komemoracija zapoinje u 15.00. Na poetku komemoracije nazonima e se obratiti Vice Nii, proelnik Povjerenstva te Nevenko Barbari, naelnik Opine Ljubuški. Nakon molitve koju e predvoditi biskup mons. dr. Tomo Vukši, vojni ordinarij, povorka e se kroz središte Ljubuškog uputiti prema Novom gradskom groblju gdje e pobijeni biti pokopani. Sv. misu zadušnicu, uz suslavlje drugih sveenika, kao i obred pokopa, takoer e predvoditi biskup Vukši.

Nakon sv. mise zadušnice posmrtni ostatci dvojice franjevaca bit e predani franjevcima da se pokopaju u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu, posmrtni ostatci identificiranih njihovim obiteljima da se pokopaju u obiteljskim grobnicama, a oni za koje se još ne zna pravi identitet bit e pokopani u zajedniku opinsku grobnicu u Ljubuškom. Svi posmrtni ostatci su u limenim sanducima, pomno obiljeeni, tako da e biti mogua i naknadna identifikacija. Prilikom ukopa nazonima e se obratiti vicepostulator fra Miljenko Stoji koji e izmeu ostaloga kratko predstaviti kako, gdje i kada su pobijeni pronaeni.

Radio Herceg Bosna uivo e prenositi ispraaj posmrtnih ostataka i svetu misu zadušnicu. Stoga svi oni koji nisu u mogunosti u nedjelju doi u Ljubuški imaju priliku putem radiovalova biti povezani s okupljenim pukom u Ljubuškom i moliti za ove nevine rtve.

Ostale podrobnosti o dogaaju mogu se dobiti od proelnika Povjerenstva Vice Niia na broj mob.: 063 322-770. Glede pobijenih franjevaca podrobnosti se mogu dobiti na tel. Vicepostulature: 039 700-325 ili preko portala pobijeni.info.
 
PROSLAVA DANA DRAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE U DUBRAVI
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013


    
   
   
   
 

 

 

Barica Spudi ... sin Pavao - Dado                                       
ubijen na Ovari u 26. godini 
 

                                                                                                                             
Fotografije: eljko eli
 
DAN DRAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013

Poštovani hrvatski branitelji i ratni veterani, vojni invalidi, lanovi obitelji poginulih hrvatskih vitezova, lanovi i aktivisti braniteljskih i stradalnikih Udruga proizašlih iz domovinskog obrambenog rata !

Poštovane dame i gospodo, simpatizeri aktivnosti Koordinacije braniteljskih Udruga grada Zagreba, dragi naši asni hrvatski domoljubi u zemlji i iseljeništvu !

Radosna srca i duše najiskrenije Vam estitamo Dan Dravnosti Republike Hrvatske !

U prisjeanju na zaetke raanja Nove Hrvatske Drave, svojim mislima poseemo u burna razdoblja daleke prošlosti, višestoljetnih tenji i elja mnogih hrvatskih politikih prvaka i vojskovoa koji su stoljeima prije naše generacije stremili svojim postupcima i rtvama k zajednikom cilju stvaranja Hrvatske neovisnosti, samostalnosti i dravnosti. Zaista je to bio dug put i bespoštedna borba do hrvatske dravnosti, sve do naših dana i golorukih ratnika koji su stali gordo, prkosno i ponosno pred najezdom srpskih agresora tijekom Domovinskog rata.

Raanje nove Hrvatske drave i potreba oruane sile, postala je poetkom devedesetih godina prošlog stoljea naša nasušna potreba. Nastala je nova Hrvatska drava, nova hrvatska vojska i policija, iz muenike povijesti, iz krikova i muka potlaenog i obespravljenog  naroda u prošlosti, jer su se svojim palim rtvama za slobodu uzdigli u svetom idealu dravnosti kako bi im novi naraštaji ivjeli kao svoji na svome u vlastitoj dravi Hrvatskoj.

Danas smo ui drugaijim okolnostima ivljenja, bitan nam je razvoj Hrvatske i rast društvenog standarda svih dravljana Republike Hrvatske uz poštivanje dostojanstva, ljudskih prava kako Hrvata tako i nacionalnih manjina, uz zaštitu privatnog i dionikog vlasništva  uz provoenje svih moralnih obveza prema narodu i pravnoj zaštiti i ugledu Hrvatske dravnosti. Mi smo hrvatski branitelji itekako socijalno osjetljivi u odnosu politike prema radnicama i radnicima u svim segmentima hrvatskog društva jer smo i mi donedavno bili radnici. Moramo se zapitati, ispunjavaju li naši vrli zastupnici, dunosnici u Saboru i Vladi RH svoje obveze i ine li išta pozitivno za razvoj naše drave, za nova zapošljavanja ili svojom inertnošu i neznanjem potiu novi val iseljenja u svijet obrazovanih i talentiranih mladih kadrova kako bi unazadili vlastiti narod.

Mi ratni veterani jesmo duni poštovati glas svog naroda jer smo štitonoše njegova mira i slobode te kulturne i humanistike baštine steene pod  okriljem Europskih civiliziranih naroda. Danas je naša zadaa u miru, biti u javnom ivotu Hrvatske korektivni štit i obrana domoljubnih i nacionalnih vitalnih interesa svih dravljana Republike Hrvatske (pa tako i ratnih veterana) od moebitne ugroze „raznoraznih politikanata“ kojima ista nije u srcu niti im je ikada znaila kao nama koji smo se za nju borili.

Dragi prijatelji, danas mi slavimo Dan hrvatske dravnosti, stoga je nedolino i neprimjereno isticati kako ga obiljeavamo, nego slavimo ga, jer je   itekako bitan dogaaj naše povijesti, za nas pojedinano, za naše obitelji, za hrvatsko društvo. U ovoj prigodi se prisjetimo uz duno poštovanje naših dojuerašnjih suboraca koji su poginuli u obrani slobode i Hrvatske dravnosti. Prisjetimo se ljudski i odgovorno i umirovljenih dojuerašnjih suradnika i ratnih veterana i svih rtava rata koji su svaki na svoj nain pruali obol i pridonosili konanoj pobjedi tijekom Domovinskog rata tako i u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Pojavimo se dostojanstveno 25. lipnja 2o13 godine u prijepodnevnim satima u našim crkvama i kapelicama diljem Domovine Hrvatske. Izaimo uzdignutih glava i s ponosom na gradske i mjesne trgove, pred spomen obiljeja s molitvom i svijeama u znak poštovanja i zahvalnosti našim poginulim i nestalim suborcima jer na taj nain uvaavamo njihovu rtvu, ivimo njihove uspomene, te slavimo hrvatsku dravnost.

Vraamo se uskoro ponovo u Europu, svoje mjesto imamo u zajednici sa velikom porodicom europskih civiliziranih naroda, sa svim ravnopravnim ureenim ugovorenim bilateralnim i multilateralnim odnosima meu dravama. Ne smijemo pristajati na ponienja i negaciju  dravnosti Republike Hrvatske, duni smo trajno uvati dio samostalnosti i teritorijalne cjelokupnosti drave Hrvatske u svim meunarodno priznatim granicama. Itekako emo morati raditi svakodnevno u zaštiti i osiguranju dostojanstva i samostalnosti naših graana jer smo pred teškim izazovima politike globalizma, koja ima svoja naela i zakone integriranja u meunarodne asocijacije. Po brojnosti jesmo manji narod u odnosu na neke narodne zajednice u Europi, ali iz povijesti izvlaimo i pouke, kako ne smijemo nikada dopustiti da uvijek stradaju oni koji ive pošteno.

Budimo ujedno moderni, suvereni i nezavisni, kao graani ove zemlje i odgovorimo svojim radom i djelovanjem za boljitak naše djece, jer su nas kroz stoljea odrale vjera i nada uz rtve i vrednote ivota koje smo prinosili za boljitak hrvatskog naroda. Zar i mnogi prije nas nisu bili nadahnuti i ispunjeni eljama za izgradnjom nekog ljepšeg, pravednijeg i humanijeg svijeta u kojem bi svakom ljudskom biu bila omoguena egzistencija dostojna ovjeka toga vremena.

Svima nama je ast i ponos ali i obveza sluiti blinjemu, bratu ovjeku u nevolji. Dostojanstvo ovjeka nam treba uvijek biti na prvom mjestu po svjesnom i slobodnom izboru jer ga isto potie i vodi kroz osobna uvjerenja  u odabiru slobode i savjesnog rada. Odgoj savjesti i civilizacija ljubavi jesu u temelju svakog napretka, jer je ista u slubi duhovne i domovinske obnove i usko je vezana uz ljudsku osobu. Sluenje drugima je esto teško, ali je to pozitivno djelovanje koje stvara ozraje proeto zajedništvom i duhom evaneoske slobode kroz pomaganje ljudima u izgradnji njihove osobnosti, u razvoju kulture koja s vjerom osvjetljava vrijednosti i dobrobiti ljudskog društva u izgradnji humanijeg svijeta. I na kraju, ono dobrohotno u nama ljudima, kroz pouzdanje u Boga i molitvu ui nas, kako na zemlji nije ništa pree i svetije od ovjeka, jer je Bog upravo njemu dao najvee dostojanstvo na zemlji. Kroz odgovornost u svakodnevnom radu i vjernost vlastitim uvjerenjima pa i idealima, mi postiemo preduvjete izgradnje zdravih meuljudskih odnosa, gdje je svatko zadovoljan, bez osjeaja ugroenosti, u slobodi razluivanja i rasuivanja sa pozitivnim kriterijima koji su svakako proizašli iz kulturnih steevina i pouka bogatstva mudrosti hrvatskog naroda.

estitamo Vam Dan dravnosti Republike Hrvatske !

Upravni Odbor KBUGZ-a
Ivica Matoševi, predsjednik

U Zagrebu, 25. lipnja 2013 godine.

 
POZIV NA SPOMEN MISU ZADUNICU NA UPNIKA IGROVIA
Ponedjeljak, 24 Lipanj 2013
Pozivnica

Kojom Vas, povodom sedamdesete obljetnice muenike smrti vl. plemenitog Matije igrovia (17.07.1943. – 17.07.2013.), upnika u upi Gornje Jesenje, pozivamo na misu zadušnicu za rtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu kao i poginule, stradale i ubijene od totalitarnih ideologija XX stoljea, i poginule u Domovinskom ratu.

Spomen na upnika igrovia odrati e se u nedjelju 14. srpnja 2013. godine

Program:

09,00 sati – groblje Krapina – polaganje vijenca i molitva – franjevaka grobnica – udruga „Macelj 1945“
i ostali   

10,00 sati – vjeronauna dvorana upe Gornje Jesenje - otvaranje izlobe: rtve, muenici Varadinske biskupije stradali u ratnim i poratnim progonima II. svjetskog rata

10,15 – vjeronauna dvorana - Damir Borovak  - izlaganje
upnik Matija igrovi pretea Maceljskih rtava

11,00 - upna crkva sv. Ivana Krstitelja – G. Jesenje -  misu zadušnicu predvoditi e mons. Josip Mrzljak, varadinski biskup

Radujemo se Vašem dolasku!

pl. igrovi Matija roen 8.veljae 1886,  mjesto roenja Kalinje - Sv. Ivan Zelina. Za sveenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer, 24. oujka 1912. godine. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju, a za vrijeme Prvoga svjetskog rata etiri je godine proveo na ratištu kao vojni sveenik. Poslije toga bio je kapelan u Turnašici i Maarevu, a zatim je imenovan upnikom u Kostelu. Posljednjih 10-ak godina ivota proveo je kao upnik u Gornjem Jesenju.  Sa upnog dvora odveden je od partizana 17. srpnja 1943. godine, muen i ubijen, a tijelo mu bacili u rjeicu Krapinicu. Iznakaeno tijelo upnika ubrzo je pronaeno te je pokopan u franjevaku grobnicu
na groblju u Krapini.
 
Nekanjeni zloini u Bainu
Nedjelja, 23 Lipanj 2013
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19129:nekanjeni-zloini-u-bainu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11
  

Šesti hrvatski rtvoslovni kongres odran je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisakog biskupa Vlade Košia. Naglasak kongresa su bila istraivanja rtava Siska i Sisako-moslavake upanije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banovine, a posebno masovnog zloina u Bainu.

Opširnije izvješe o Kongresu i zajednikoj svetoj misi u sisakoj katedrali mogue je vidjeti na internetskim stranicama Sisake biskupije www.biskupija-sisak.hr

Poslije misnog slavlja u nedjelju 16. lipnja sudionici Kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozaranin“ odrana završna sveano-radna sjednica. Sjednicom je predsjedavao prof. dr. Zvonimir Šeparovi predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva, u nazonosti biskupa dr. Vlade Košia, ravnateljice škole Suzane Vogrinc i tajnice društva Jadranke Lui. U duljem programu koji su zapoeli uenici osnovne škole "Ivo Kozaranin", kongres je pozdravio naelnik Hrvatske Dubice gosp. Tomislav Mateljak. Potom je predsjednik HD prof. Šeparovi dodijelio priznanja najzaslunijim sudionicima i podupirateljima Kongresa. U programu su nastupili sudionici Kongresa, pjesnik Joja Ricov, hrvatski dragovoljac, branitelj i invalid Domovinskog rata gosp. Mario Filipi, akademski slikar Miljenko Romi, predstavnik Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba satnik Ivica Matoševi, pjesnikinja iz Vancuvera Vera Vali Beli i domoljub iz Melbourna Petar Gelo. Posebice je zasluan lan HD ing. Dragutin Bauman, koji je inicirao odravanje Kongresa u Sisku i upozorio na zaboravljene rtve u Bainu.

Po završnoj sjednici u osnovnoj školi sudionici Kongresa sa svojim domainima krenuli su u Bain, na mjesto stradanja ubijenih civila, gdje su poloili vijence i odrali komemoraciju. Sveanost polaganja vijenaca i paljenja svijea predvodili su hrvatski branitelji iz Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba po vojnom protokolu.

Ratni zloin kod Baina dogodio se 21. listopada 1991. Pokolj su poinile odmetnute paravojne srpske postrojbe uz pomo JNA, uz rijeku Unu, na lokaciji Skelište. Za vrijeme velikosrpske agresije, taj dio Hrvatske postao je dio teritorijalnih pretenzija etnika i velikosrba. Poetkom listopada 1991. srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice. Oko 120 seljana Hrvata, uglanom starije dobi ostalo je ivjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Bainu. Ujutro 20. listopada 1991. srpske postrojbe su odvele 53 osobe iz Dubice i drali ih u pritvoru u vatrogasnom domu. Toga dana i idue noi, desetero njih je bilo pušteno, zbog toga što su bili Srbi ili povezani sa Srbima. Idueg dana paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baina te im se pridruilo najmanje 13 drugih civila dovedenih iz Cerovljana u Bain. Svih 56 osoba je pogubljeno na tom mjestu. U isto vrijeme, etnici su dovukli još 30 civila iz Baina, troje iz Dubice i 24 osobe iz Cerovljana te ih pogubili na nepoznatoj lokaciji. Nekim rtvama je utvren identitet, a neke su rtve još uvijek neidentificirane. Po brojnosti rtava ovaj je zloin drugi najmasovniji zloin u Domovinskom ratu poslije Ovare. Meutim, o zloinu u Bainu, premalo se zna, nedovoljno je poznat široj hrvatskoj javnosti i poinitelji su nekanjeni.

Za zloine u Bainu 11. oujka 2013. Vijee za ratne zloine upanijskog suda u Rijeci osudilo je Branka Dmitrovia na 15 godina, Slobodana Borojevia na 15 godina, Milinka Janjetovia na 20 godina, Momila Kovaevia na 20 godina, Stevu Radunovia na 20 godina, Veljka Radunovia na 20 godina i Stevana Dodoša na 15 godina, no svi osueni nisu dostupni hrvatskom pravosuu. Sudsko vijee visinu dosuene kazne obrazlae brojem rtava, njihovom ranjivošu te nainom izvršenja zloina i nedostatkom pijeteta. Ubijeno je najmanje 76 starijih osoba. Milinko Janjetovi i Momilo Kovaevi su zloine zapovjedili te proveli zajedno sa Stevom i Veljkom Radunoviem, ocem i sinom, pa su oni osueni na zatvorske kazne po 20 godina. Stevan Dodoš, koji je takoer sudjelovao u ubojstvu, osuen je na 15 godina zatvora jer je sudsko vijee utvrdilo da je bio samo pripadnik Teritorijalne obrane te nije imao zapovjedne ovlasti. Branko Dmitrovi kao mjesni zapovjednik Teritorijalne obrane i elnik civilne vlasti u Hrvatskoj Dubici te Slobodan Borojevi, zapovjednik milicije "SAO Krajine", osueni su na zatvorske kazne od 15 godina jer je sudsko vijee utvrdilo da, iako su znali za odvoenja i ubojstva, nisu ništa uinili da to sprijee niti da se poslije poinitelji kazne. Marin Krivoši i Katica Peki, koji su u tom postupku bili optueni za sudjelovanje u oruanoj pobuni protiv Hrvatske, osloboeni su na temelju Zakona o opem oprostu. Tijekom suenja u pritvoru je bio jedino Marin Krivoši, a ostali nisu dostupni hrvatskome pravosuu. Nakon završetka glavne rasprave i Krivoši je bio pušten iz pritvora pa na izricanju presude nije bilo nijednog optuenika. U likvidaciji je sudjelovalo još osoba, ali njihov identitet nije poznat, ili su u meuvremenu umrli, rekla je sutkinja Šari. Takoer je istaknula da je po naznakama iz izjava svjedoka, sigurno ubijeno znatno više osoba nego što je utvreno optunicom, ali je nemogue utvrditi koliko i tko su one, jer je dio tijela odnijela rijeka u poplavama, a dio ih je premještan na druge lokacije. Utvreno je da su neka tijela ubijenih leala na Skelištu i do 15 dana kao i da su straari uvali lokaciju do 1992. godine.

Dakle, zloin je bio podmuklo etniki planiran, tako je i poinjen, a 'samo' 22 (!) godine kasnije odrano je i suenje, no poinitelji zloina i dalje su nedostupni za primjenu hrvatske kazne??? Ako jednog dana i postanu dostupni hrvatskim pravosudnim vlastima, ve po obiaju etniki zloinci imaju pravo na obnovu suenja, zbog razno-raznih pravnih razloga. Poslije odustajanja od tubi za genocid, koju naveliko zagovaraju sadašnji predsjednik drave i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, moglo bi se dogoditi da se od zloinaca i zloina u Bainu jednostavno odustane. Bitno je samo to da su Hrvati svakako krivi, jer su se drznuli na referendumu izjasniti za svoju slobodnu hrvatsku dravu. Pa znamo i sami danas, koliko su referendumi konzervativni i nepotrebni, jer nas politiari bre-bolje vode u stanje blagostanja opeg pomirenja, umjesto tjeranja nekakve pravde koju trai zatucana veina hrvatskog naroda.

Tekst i fotografije: DAMIR BOROVAK

 
70 GODINA SVEENSTVA
Subota, 22 Lipanj 2013
Rkt. upa sv. Petra i Pavla
Odbor za obiljeavanje 70 godina
sveeništva pre. g. Mate Repia

Petrijanec, 20. lipnja 2013.

PRIOPENJE MEDIJIMA

Preasni gospodin Mato Repi, umirovljeni sveenik Zagrebake nadbiskupije i dugogodišnji lepoglavski upnik, koji ivi u sveenikom domu sv. Josip u Zagrebu, obiljeava ove godine 70 godina sveenike slube. Za sveenika je zareen 6. lipnja 1943. a mladu misu je sluio 27. lipnja 1943. u rodnom Petrijancu.

Ovu prekrasnu obljetnicu obiljeit e slavljenik svetom misom u rodnoj upi, u upnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Petrijancu 23. lipnja (nedjelja) u 11.00 sati.

Na svetoj misi oekujemo velik broj upljana upe Petrijanec, kao i upljana upa Vidovec i Vinica, gdje je pre. Repi slubovao kao kapelan, te posebice upe Lepoglava u kojoj je bio upnikom pune 53 godine i sedam mjeseci!

Pozivamo i Vas da nazoite ovom jubileju i o njemu i jubilarcu izvijestite u Vašem mediju. Hvala!

Kontakt osobe: Ivan Saka, upnik upe Petrijanec – 042/714-255, mob:098/910-02-90
Stjepan Kosi, lan Organizacijskog odbora: 042/714-026, mob. 098/446-100
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 121 - 150 od 1223
 
Top! Top!