www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Srijeda, 20 Studeni 2019
 
 
Naslovnica
DOBRO NAM DOLA DRAGA VERA!
Srijeda, 12 Lipanj 2013



Zagreb, 11. lipnja 2013. g. - Sastanak Predsjedništva - eljko Tomaševi, Vera Vali Beli i prof. Zvonimir Šeparovi
u uredu društva u Ilici 36 - Zagreb

Ga Vera Vali Beli upravo je došla sa Trinaestog susreta pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike koji je odran od 6. do 8. lipnja 2013. g. u Beu pod nazivom „Na pragu doma“.

Oko 40 pjesnika iz Amerike, Australije, Kanade, Danske, Francuske, Italije, Njemake i Austrije koji u izvandomovinstvu briljivo njeguju voljeni hrvatski jezik pretaui ga u stihove kako ne bi pao u zaborav.

Dobro nam došla na VI. Hrvatski rtvoslovni kongres draga Vera!

Fotografije i tekst: Jadranka Lui

 

 
DRAVNI URED POMAE ORGANIZACIJU SUSRETA PJESNIKA U BEU
Srijeda, 12 Lipanj 2013
 http://www.crowc.org/index.php?option=com_content&view=article&id=638:dravni-ured-pomae-organizaciju-susreta-pjesnika-u-beu&catid=50:austrija&Itemid=279

Nedjelja, 03 Oujak 2013 23:46



20 000 kuna za pomo projektu Susreta pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike

U Beu e se poetkom lipnja odrati Susreti pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike. Kao i što sam naziv manifestacije otkriva, na Susretu e sudjelovati hrvatski pjesnici koji ive u izvadomovinstvu i koji briljivo njeguju voljeni jezik svojih predaka, pretaui ga u stihove i branei ga na taj nain od zaborava.

Nakon što su Susreti odravani u brojnim svjetskim gradovima i austrijski su Hrvati dobili ast ugostiti svoje sunarodnjake razasute po cijelom svijetu.

Ovo e biti 13. Susreti po redu, a nosit e simbolini naziv „Na pragu doma“, aludirajui na taj nain ne samo blizinu Austrije i Hrvatske u zemljopisnom i povijesnom smislu, nego i ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, tj. povratak u zajednicu razvijenih zapadnih zemalja kojoj smo svojom kulturom i duhom uvijek pripadali.

Kako se svake godine tiska zbirka pjesnikih uradaka, Hrvatski svjetski kongres u Austriji javio se na raspisani natjeaj Dravnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovo je prvi put da se, od hrvatske neovisnosti, financiraju programi i projekti nakladnike djelatnosti Hrvata u iseljeništvu.

Udruge i zajednice hrvatskog iseljeništva mogli su podnijeti prijave za dobivanje financijske potpore u svrhu provedbe prioritetnih programa i projekata koji nadopunjuju i proširuju zadovoljavanje opih i javnih potreba Hrvata u iseljeništvu kao što su potpora nakladnikoj djelatnosti u izdavanju asopisa, publikacija i ostalih javnih glasila na hrvatskom jeziku koji promiu veze iseljene i domovinske Hrvatske.

Nedavno je HSK-a u Austriji dobio Odluku kako e Ured za ovu djelatnost izdvojiti 20 000 kuna.

- Mi u Hrvatskom svjetskom kongresu u Austriji jako pozitivno ocjenjujemo rad Dravnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te znamo cijeniti dobivena sredstva koja je Ured namijenio za ovogodišnje Susrete odnosno izdavanje zbirke pjesama. Dakako, poznata nam je teška financijska situacija u Hrvatskoj te time još više uvaavamo sve napore koji se ine. Predstojnica Krstievi je u kratko vrijeme svoje slube pokazala izvrsne rezultate koji nas koji ivimo i radimo u inozemstvu uvelike ohrabruju. U tijeku je i priprema Hrvatskih svjetskih igara u iju se organizaciju znaajno ukljuio i Ured. Sve su to veliki pomaci u odnosu iseljene i domovinske Hrvatske - naglasio je eljko Batarilo, lan Organizacijskog odbora Susreta.


Završio Trinaesti susret pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike

Bujica emocija slomila i publiku - Trinaesti Susret pjesnika hrvatske izvandomovinske lirike odran od 6. do 8. lipnja u Beu pod nazivom „Na pragu doma“ bio je pun emocija - Oko 40 pjesnika iz Amerike, Australije, Kanade, Danske, Francuske, Italije, Njemake i Austrije koji u izvandomovinstvu briljivo njeguju voljeni hrvatski jezik pretaui ga u stihove kako ne bi pao u zaborav, pokazali su da Hrvatska ne samo u Europi kojoj se ponovno vraa 1. srpnja, ve i tamo daleko preko Atlantika i Pacifika i šire ima velebnu snagu, na koju ne samo da moe nego i mora raunati.

Ponos, radost, enja i suze su se smjenjivali u pjesmama tih divnih ljudi koji nose Hrvatsku u srcu. Mnogi od njih nisu uspjeli da se savladaju pa su javno otkrili osjeaje zainivši stihove suzama. Bujica pjesnikih emocija, meu kojima su prevladavale one vezane za enju za rodnim krajem, slomila je i publiku u kojoj je bilo mnogo eminentnih osoba iz hrvatskog i austrijskog javnog ivota. Izmeu ostalih, hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, savjetnica Dravnog ureda za Hrvate izvan RH Ivana Gorani, hrvatski konzul u Austriji Branimir Lonar, voditeljica splitske podrunice Hrvatske matice iseljenika Branka Bezi Filipovi, bivša hrvatska veleposlanica u Argentini Neda Rosandi Šari, Tomislav, slikar i knjievnik Marjan Bilosni, urednik Hrvatskog slova Stjepan Šešelj, knjievnik i povjesniar uro Vidmarovi, glumac Joško Ševo i mnogi drugi.

„Hrvatska je pred ulaskom u EU, koju e dodatno obogatiti svojom kulturom“, rekao je veleposlanik Bakota na otvaranju Susreta ustvrdivši kako je kultura „najua poveznica Europe“. Zahvalivši nazonim pjesnicima na ouvanju hrvatske kulture, jezika i identiteta napomenuo je kako je Hrvatski povijesni institut odnosno Hrvatski kolegij u bekoj ulici sv. Kanizija koji je oduvijek bio središte okupljanja hrvatskih intelektualaca. Zahvalivši izvandomovinskim Hrvatima na njihovom hvale vrijednom angamanu na ouvanju i jaanju hrvatskog identiteta u zajednicama gdje ive i na unapreenju odnosa s hrvatskom domovinom savjetnica Dravnog ureda Gorani pozvala ih je na suradnju te rad na afirmaciji ugleda i interesa RH

„Hrvatska matica iseljenika surauje preko 60 godina s Hrvatima izvan domovine“, rekla je Bezi Filipovi elnica HMI Split, istaknuvši nunost potpore svima koji u višejezinim prostorima izvan granica Lijepe naše rade na ouvanju hrvatskog jezika. Pohvalila je sjajnu ideju o osnivanju udruge Susreta hrvatske izvandomovinske lirike (HIL) u New Yorku Nade Pupai, ija je predsjednica.

Pupai je istaknula kako je udrugu HIL utemeljila s ciljem ouvanja hrvatskog jezika popularizacijom hrvatske pisane rijei kako ne bi pala u zaborav i ostala u nasljedstvo mladim naraštajima Hrvata diljem svijeta. Istakla je kako e se sljedei Susret HIL-a odrati sljedee godine u Vukovaru, a potom 2015. u New Yorku, gradu odakle je sve poelo. Goste su uvodno pozdravili i eljko Batarilo u ime globalnog Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) odnosno Ana Petrovi, pjesnikinja i dopredsjednica HSK-a Austrija, koji je u suradnji s Hrvatskim povijesnim institutom –Hrvatskim kolegijem u Beu bio glavni organizator ovog prestinog i zahtjevnog skupa. „Hvala Dravnom uredu za Hrvate izvan RH koji su nam znaajno pomogli u realizaciji ovog projekta posveenog ulasku Hrvatske u EU te Veleposlanstvu RH u Austriji koje nas takoer podrava“, rekao je Batarilo, zahvalivši i rektoru dr. Ivanu Kopreku i prorektoru don Ivici Stankoviu iz Hrvatskog povijesnog instituta odnosno Hrvatskog kolegija u Beu koji su besplatno smjestili sudionike.

Skup je otvoren hrvatskom himnom u izvedbi opernog pjevaa, doktoranta na Sveuilištu u Beu Luke Gudelja i pjesmom S. S. Kranjevia „Moj dom“ koju je proitala pjesnikinja iz SAD-a Ivanka Maduni Kuzmanovi. Potom je uslijedio recital „Na pragu doma“ u kojem su svoje pjesme predstavili Vera Beli Vali i eljka orak iz Kanade, Davor Boin, Gabriela Brajevich, Ivan Dobra, Ivan Geri, Ivanka Maduni Kuzmanovi, Nada Pupai, Ivanka Saboli Rukavina i Marija Fumi Samardi iz SAD-a, Nadica La Rosa iz Danske te Ana Petrovi i Anica Zduni iz Austrije.

Knjievnik uro Vidmarovi iz Zagreba predstavio je XII. Zbirku pjesama HIL-e New York „U potrazi za izgubljenim obzorima“ i pjesnike Mariju Dubravac (Australija), eljka Ercega (SAD), Anelka Kruievia (Francuska), Loredana Kuna, Ninu Novak, Milu Pletikosu i Dariju Smiti Herceg (Kanada) te Franesku Liebmann (Austrija), predsjednica Organizacijskog odbora Susreta koja je vodila kroz program. Posljednjeg dana Susreta recenzent eljko Batarilo predstavio je pjesme i ivotopise deset novih hrvatskih pjesnika: Nasje Boškovi Meyer i Marije Samardi Fumi (SAD), Malkice Duge (Njemaka), Ante Ivesia (Austrlija), Josipa Klostraneca, Ivana Puhala (Kanada), moliškog Hrvata Antonia Sammartina (Italija), Berislava Breljaka (Austrija) te gradišanskih Hrvatica iz Austrije Ane Schoretits i Dorothee Zeichmann.

Skup je završio kulturno umjetnikim programom u ijem je sklopu hrvatski glumac Joško Ševo izveo monodramu „Govorite li hrvatski?“, iji je autor, a što je oduševljena beka pub lika nagradila burnim aplauzom. Uz tenora Luku Gudelja, koji je uz pratnju gitarista Krune Ringsmutha i mandolinista Mije Miše Bijukia izveo uglazbljene pjesme poznatih hrvatskih pjesnika, glazbeni okvir Susretu dali su sjajnim nastupom koji je podigao publiku na noge i Tamburaški zbor studenata tambure Konzervatorija Franz Schubert u Beu pod vodstvom Daria Cebia, mladi tamburaši. Glazbene škole Dugo Selo izvedbom slavonskih plesova te Folklorni ansambl Šokadija iz Bea, posebice njeni mališani.

Sudionike Susreta hrvatske izvandomovinske lirike, meu kojima je najstarija sudionica slavila 88. roendan, ugostili su i gradišanski Hrvati, pozvavši ih na druenje u Hrvatski centar u Beu, gdje je bilo rijei o mogunostima i vidovima suradnje. Pokrovitelji sjajno organiziranih Susreta bili su Dravni ured za Hrvate izvan RH i hrvatsko Veleposlanstvo u Beu.

Snjeana Herek, Foto: Marko Petrovi
 
DONACIJA ZAGREBAKE UPANIJE - UPRAVNOG ODJELA ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB
Srijeda, 12 Lipanj 2013

Dragi lanovi i prijatelji društva!
Nisam mogla odoljeti, a da ne postavim na stranice portala "CIJENJENU" donaciju naše Zagrebake upanije - Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.



Koristim priliku da se zahvalim donatorima koji su pomogli da se Kongres pripremi:

Zahvaljujemo se Sisako-moslavakoj upaniji na pomoi odravanju Kongresa.
Zahvaljujemo se mons. Vladi Košiu, sisakom biskupu,
Zahvaljujemo se upniku upe Presvetog Trojstva, pre. Milanu Begiu
Zahvaljujemo se Koordinaciji braniteljskih udruga grada Zagreba
Zahvaljujemo se Ministarstvu MORH-a na poasnoj strai, kod odavanja poasti civilnim rtvama u Domovinskom ratu u Bainu
Zahvaljujemo se gosp. Slavku iek donator dobrog srca za OŠ "Ivo Kozaranin" u Hrvatskoj Dubici
Zahvaljujemo se Zagrebakom holdingu - podrunica ZET
Zahvaljujemo se gosp. Petru Geli - novinar iz Australije
Zahvaljujemo se gosp. Tomu Petrieviu iz Kanade
Zahvaljujemo se gosp. Franji Talanu, Cestica - Varadin
Zahvaljujemo se gosp. Damiru Borovaku iz Zagreba
Zahvaljujemo se gosp. Miljenku Romiu iz Rakitja i tiskari GRADUS - Sesvete
Zahvaljujemo se gosp. Dragutinu Baumanu iz Zagreba

Sve donatore emo spomenuti ovih dana...

KONGRES E SE IPAK ODRATI!!!

Hvala svima Vama koji nam pomaete da se ovaj Kongres dostojno odri.

Jadranka Lui
tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva

 
3 DANA DO VI HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA
Petak, 31 Svibanj 2013
 
OSOBNA PREPORUKA PUKOVNIKA ORKANA
Nedjelja, 09 Lipanj 2013

U današnjem razgovoru s pukovnikom Ivicom Pandom Orkanom, izmeu ostalog, preporuio mi je da proitam lanak iz Novog lista.

Nakon proitanog lanka našim prijateljima i lanovima društva .. preporuujem link.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-Krajine-do-sisacko-moslavackog-dozupana

POVRATAK KORIJENIMA

Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškakog novinara Srpske Krajine do sisako-moslavakog doupana

Povratak Bogdana Bore Rkmana u Sisku doekuju s nevjericom / Snimio Robert FRANK
Autor: Robert Frank
Objavljeno: 9. lipnja 2013. u 8:07

I u ratu lijenik mora lijeiti ljude, a veterinar ivotinje. Novinar poput mene u ratu ima radnu obvezu da se bavi svojim poslom, tim rijeima objašnjavao mi je svoje ratno novinarstvo od 1991. do 1995. godine na okupiranom podruju Banije i Korduna novi doupan Sisako-moslavake upanije 44-godišnji Bogdan Boro Rkman .
 
OKRUGLI STOL U HMI
Nedjelja, 09 Lipanj 2013
IZAZOVI ULASKA RH U EU I 20-E OBLJETNICE HSK

Zagreb, HMI – 25. srpnja 2013.g.,  9.00-12.00

Predavai i teme:

Boo Skoko                - Prednosti i opasnosti za Hrvatsku u EU
Ante Sovulj                 - HSK: od ideje do 20-te obljetnice djelovanja
Ivan izmi                 - Hrvati izvan domovine: broj, identitet i snaga
Kardinal Vinko Pulji - Stanje i perspektive hrvatskog naroda u BIH
Mijo Mari                 - Mogunosti Hrvata i njihovih potomaka u stranim zemljama
Ljubo Juri               - Gospodarske aktualne prilike i perspektive Republike Hrvatske
Miljenko Stoji          - U potrazi za poratnim rtvama komunizma
Slaven Letica             - Nacionalne manjine u Hrvatskoj: bogatstvo ili optereenje?
Davor Pavuna            - Dometi planetarne Hrvatske u EU ili što nam je initi u današnjim prilikama hrvatskog naroda?

Moderator: Šimun Šito ori

Hrvatski svjetski kongres HSK

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Trg Stjepana Radia 3
10 000 ZAGREB
HRVATSKA / CROATIA
 
DANI SJEANJA U GRAANIMA
Srijeda, 05 Lipanj 2013
 
IZLAZI DVOJEZINI HRVATSKO-NJEMAKI MJESENIK FENIX
Srijeda, 05 Lipanj 2013
EXKLUZIVNO:

 FeniX, neovisni dvojezini hrvatsko-njemaki mjesenik, u svom novom broju, koji se od srijede 05.lipnja nalazi u prodaji na kioscima u Njemakoj a od petka 07.lipnja u Austriji, Švicarskoj i Luxemburgu, na duplerici donosi obiteljske fotografije iz albuma Višnje Paveli, starije kerke poglavnika NDH dr. Ante Pavelia,  koja je koncem svibnja navršila 90 godina. Uz dosad neobjavljene obiteljske fotografije iz njezina albuma,  Fenix donosi i kratke isjeke iz razgovora sa Višnjom Paveli, koji e u cjelosti biti objavljen u iduem broju Fenixa.

Jedini hrvatski dvojezini mjesenik izvan domovine donosi i ekskluzivni razgovor sa nogometašem Ivanom Klasni, koji govori o nastavku karijere u Njemakoj, ivotu nakon razvoda od supruge Patrizie i trenutanoj posveenosti odgoju svoje šestogodišnje keri Fabienne Coleen.

Iz novog broja Fenixa izdvajamo razgovor sa novim hrvatskim ministrom turizma Darkom Lorencinom, koji planira na odmor  u Hrvatsku dovesti dva milijuna Nijemaca te gostujuu kolumnu koju za ovaj broj Fenixa piše predsjednik njemake Socijaldemokratske stranke (SPD) Sigmar Gabriel.

Od ostalih tema u Fenixu izdvajamo ljubavnu priu Ines i Ante Bušia, predstavljanje prve hrvatske klape sa obala Rajne, razgovore sa glumcima Ivanom Vrgoem i Filipom Klevom, boksaem Florijanom Paviem te nogometašima Antom Grgiem,  Stjepanom Kukuruzoviem i Ilijom Kovaiem.

Kao i uvijek, vrijeme uz Fenix ni ovaj put nee biti izgubljeno.
 
MJESENIK HRVATSKE NOVINE IZ SUBOTICE OPET IZLAZE
Srijeda, 05 Lipanj 2013
   

Hrvatske novine su bila tiskane i izlazile su u Subotici.  Kao dio povijesti i nastavka opstojnosti Hrvata na ovim prostorima obnovili smo izlaenje Hrvatskih novina. Hrvatske novine su mjesenik za kulturu-povijest-znanost i društvo namijenjene Hrvatima u Srbiji. Tiskaju se na hrvatskom jeziku. Po sadraju e biti drugaije od tiskovina na hrvatskom  jeziku koje sada izlaze. Izlazie u tiskanom i online izdanju. Osniva i izdava je Udruga Hrvatska nezavisna lista.

Molimo za suradnju
.
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

za Hrvatsku neovisnu listu
predsjednik Zlatko Ifkovi

 
POZIV NA KOMEMORACIJU U VIRJE OTOKU
Srijeda, 05 Lipanj 2013
DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA 
RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, Varadin - telefon - 098-961-93-15, 
iro raun 2360000-1101736832, MB 01517163,  OIB 20358865131

Pozivnica

Kojom Vas pozivamo na komemoraciju za rtve poratnih stradanja poubijane poetkom lipnja 1945. godine kod naselja Virje Otok.

Komemoracija e se u Virje Otoku odrati u nedjelju,  09. lipnja 2013. godine

Program:
15,20 - 15,30 sati Okupljanje na parkiralištu kod spomen kapelice i kod spomen kria
15,30
sati himna, prigodna rije gostiju, predstavnika Društva i pokrovitelja komemoracije - polaganje vijenca – molitva
16,00 sati  misa zadušnica za stradale koju e se u kapeli  hrvatskog muenika, Blaenog kardinala Alojzija Stepinca sluiti vl Ivan Koši, upnik upe Uzvišenja sv. Kria Kriovljan

Spomen podruje Pancerica, na grobištu poratnih stradanja 1945. godine u Virje Otoku

Nedjeljnom komemoracijom obiljeit e se 68-a obljetnica poratnih stradanja i masovnih likvidacija na podruju grobišta „Pancerica“ na koje su rtve dovoene preteno u nonim satima iz smjera Varadinu, tu likvidirane i u tri jame pobacane te su ih kasnije mještani oblinjeg naselja Virje Kriovljansko morali zagrnuti zemljom.

Do grobišta Pancerica najjednostavnije je doi iz Cestice. Putuje se Dravskom ulicom preko naselja Kriovljangrad, a moe se doi i preko Otok Virja ali se kod graninog prijelaza mora skrenuti prema Kriovljangradu. Za lakšu orijentaciju postoje putokazi.

Radujemo se Vašem dolasku!

Komemoracija se odrava pod pokroviteljstvom Opine Cestica


 
DEKLARACIJA HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE KRALJ TOMISLAV
Srijeda, 05 Lipanj 2013
DEKLARACIJA
HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE – KRALJ TOMISLAV
O STANJU U DRAVI I DRUŠTVU


Polazei od toga da bi politika trebala biti sam vrh empirijske mudrosti koja usmjerava narod prema prosperitetu, prema boljitku i njegovoj nacionalnoj i socijalnoj sigurnosti u budunosti, ouvanju nacionalnog suvereniteta i dostojanstva naroda, jaanju njegove patriotske i socijalne svijesti, a u skladu s humanistikom filozofijom i kršanskim svjetonazorom koje je nadivjelo sve drave i reime svijeta – jer stavlja ovjeka i njegovu društvenu, nacionalnu i socijalnu dobrobit u središte panje!

Polazei od toga da se, gotovo sve politike garniture koje su se izredale na vlasti na vrhu hrvatske drave do sada, nisu drale toga principa, pa su esto postupale suprotno nacionalnim, patriotskim i socijalnim interesima hrvatskog naroda, poesto su sluili interesima monog globalistikog kapitala i njihovim gospodarima, a zanemarivale su nacionalne patriotske i socijalne interese svog naroda i svih graana u RH, a posebno zanemarivale i interese hrvatskog nacionalnog korpusa razasutog diljem svijeta, koji se silom prilika i pod  utjecajem razliitih kultura i svjetonazora sve više udaljava od svog matinog naroda. Dakle, politike garniture koje nisu stavljale u iu interesa hrvatskog ovjeka, njegov prosperitet, nacionalnu i socijalnu sigurnost, stoga – Hrvatska akademska zajednica – kralj Tomislav, kao zajednica uglednih hrvatskih intelektualaca iz domovine i iseljeništva, elei pomoi domovini i njenom narodu, kao i njenom iseljeništvu, objavljuje sljedeu -  Deklaraciju o stanju u dravi i društvu!
Opirnije...
 
ODRANA TRIBINA: ENERGETSKA SUVERENOST HRVATSKE
Nedjelja, 02 Lipanj 2013

30. svibanj . Dan Branitelja grada Zagreba

Tribina „Energetska suverenost Hrvatske“ sastavni je dio projekta obiljeavanja 30.svibnja – Dana branitelja grada Zagreba koji provodi Koordinacija braniteljskih udruga grada Zagreba.

Suverenitet neke zemlje mjeri se i energetskim suverenitetom odnosno sposobnošu zemlje da sama proizvede dovoljno energije za funkcioniranje i razvoj gospodarstva što je onda pokreta ukupnog razvoja zemlje.

Mi branitelji smo itekako zainteresirani za ispunjenje svih vidova suvereniteta naše Hrvatske jer smo svojom borbom i rtvom u obrambenom Domovinskom ratu omoguili stvaranje, u svakom pogledu, suverene drave Hrvatske.

Duboko vjerujemo kako naša zemlja ima potencijala za proizvodnu dovoljno energije iz obnovljivih izvora ali se taj potencijal ne koristi dovoljno za ostvarenje opeg dobra graana Hrvatske što pak ima za posljedicu velike troškove ivota tih istih graanja i uvelike poskupljuje proizvode stvorene u Hrvatskoj.

U sklopu projekta Koordinacije braniteljskih udruga grada Zagreba pod nazivom „Suradnja s akademskom zajednicom“ prišli smo organizaciji ove Tribine i uspjeli okupiti eminentne hrvatske strunjake iz podruja energetike i pratee znanosti.

Vjerujemo kako e ova Tribina pomoi u osvješivanju potrebe zajedništva izmeu struke odnosno znanosti i politike kako bi Hrvatska ubrzo dosegla oekivanu razinu energetskog suvereniteta.

Ispunjenje energetskog suvereniteta omoguava i zapošljavanje velikog broja ljudi pa tako i hrvatskih branitelja. Zapošljavanje je najbolji oblik resocijalizacije. Stoga, oekujemo od ove Tribine odgovore i na pitanja od velikog interesa Hrvatskih branitelja.

Zahvaljujemo svim predavaima na odazivu. Suradnja s braniteljima dokazuje kako akademska zajednica itekako cijeni Hrvatske branitelje i njihovo nastojanje da budu konstruktivni lanovi društva.

Jedna od poruka s ove Tribine svakako e biti i naše zajedništvo koje naša Domovina, u ovim vremenima posvemašne krize, itekako treba. Kad najbolji meu nama „stave glave skupa“ i ponu raditi za dobrobit zemlje u kojoj ive nee biti straha kako nešto nije mogue. Da je mogue – svjedoimo svi! Sjetimo se samo ranih devedesetih.

Zahvaljujemo rektoru Sveuilišta u Zagrebu, gospodinu Aleksi Bjelišu na potpori i poticaju u ostvarenju ovog projekta.

Zahvaljujemo vodstvu Tehnikog muzeja na svesrdnoj pomoi kod organizacije i ustupanju prostora za odvijanje ove Tribine.

Zagrebaki branitelji

Glasnogovornik: Ivica Matoševi

Povodom obiljeavanja Dana branitelja grada Zagreba, 30. svibnja, Koordinacija braniteljskih udruga grada Zagreba u suorganizaciji Tehnikog muzeja iz Zagreba odrati e tribinu pod nazivom:

„ENERGETSKA SUVERENOST HRVATSKE“,

u utorak, 28. svibnja 2013. godine, u Zagrebu, u Tehnikom muzeju, Savska cesta 18, s poetkom u 11.00 sati.

PLAN ORGANIZACIJE TRIBINE

Organizator:

Koordinacija braniteljskih udruga grada Zagreba

Suorganizator:

Tehniki muzej iz Zagreba

Organizacijski odbor tribine „ Energetska suverenost Hrvatske“

Predsjednik: Miljenko Baun 

Dopredsjednik: Dragutin Bauman

Dopredsjednik: Ivica Matoševi

Voditelj programa: Ivica Matoševi

Medijska potpora Darko Marinac

Tisak materijala za tribinu Robert Laktaši

Tehnika potpora Slavko Stubli

PROGRAM TRIBINE

11.00  SVEANO OTVARANJE TRIBINE 

Himna „Lijepa naša domovino“

Voditelj - poziva prisutne daminutom šutnje odaju poast u znak sjeanja na poginule Hrvatske branitelje iz Domovinskog rata 

Voditelj - najava domaina tribine, ravnateljica muzeja, gospoa Markita Franuli 

Voditelj - najava predsjednika Organizacijskog odbora, Miljenka Bauna 

Voditelj - najava poetka tribine 

11.10 - 11.40

1. TANKO-SLOJNE FOTONAPONSKE SOLARNE ELIJE - RAZVOJ I MOGUI DOPRINOS ENERGETSKOJ BILANCI HRVATSKE

Predavai: 

Dr.sc. Davor Gracin, znanstveni savjetnik, Institut “Ruer Boškovi”, Zavod za fiziku materijala.

Dr.sc. Andreja Gajovi, znanstveni savjetnik, Institut “Ruer Boškovi”, Zavod za fiziku materijala, Laboratorij za molekulsku fiziku.

11.40 - 12.10

2. STANJE I BUDUNOST ENERGETSKOG SEKTORA U RH 

Predava

Prof. dr.sc. Neven Dui, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilište u Zagrebu.

12.10 - 12.40

3. NOVE ENERGETSKE TEHNOLOGIJE 

Predava

Prof. dr.sc. Nedeljko Peri, Dekan Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Sveuilište u Zagrebu.

12.40 - 13.00 PAUZA 

13.00 - 13.30 

4. STANJE I PERSPEKTIVE KORIŠTENJA SUNEVE ENERGIJE U RH 

Predava

Prof. dr.sc. Ljubomir Majdandi, Elektrotehniki fakultet Osijek, Sveuilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

13.30 - 14.00

5. PROIZVODNJA FOTONAPONSKIH PANELA - PRIMJER OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA

Predava

Jasmina Novak, voditeljica projekata, tvrtka “Solvis” – Varadin.

14.00 - 14.30

6. NATJEAJI ZA IZVOENJE PROJEKTA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Predava

mr.sc. Marija Šulac Domac, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost.

14.30 - 15.00

7. FINANCIRANJE PROJEKATA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 

Predava

Hrvoje Sui - Voditelj projekta obnovljivih izvora energije – HBOR.

15. 00 - 15.30 

  1. RASPRAVA I ZAKLJUCI TRIBINE

Zagrebaki Branitelji

 
DOBRODOLICA I SUVREMENA DOGAANJA U BIRBIRSKOJ GLAVICI
Nedjelja, 02 Lipanj 2013
Mjesto Bribir, 15 kilometara od grada Skradina, nalazi se atraktivan lokalitet poznat kao Bribirska glavica, središte hrvatske drave u 13. st. i spomenik kulture najviše kategorije. Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antika Varvaria i starohrvatski Bribir). Meu arheolozima lokalitet poznat kao "Hrvatska Troja". Jedan je od najvanijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, na kojem se moe pratiti slijed ivljenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti, te ranog i kasnog srednjeg vijeka.

Prvi hrvatski svetac Sv. Nikola Taveli, 1375. g., stupio u Franjevaki red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj Glavici.


Ban Pavao I Šubi Bribirski (1245.-1312.)
, (bio je ban Hrvatske i gospodar Bosne) pokopan je u katedrali „Sv. Marije“ u Bribirskoj Glavici.
    
Dobrodošlica i "SUVREMENA" dogaanja ovih dana.
 
PROSVJED POTPORE HAKOJ 'ESTORCI' I HERCEG BOSNI U PONEDJELJAK U ZAGREBU
Nedjelja, 02 Lipanj 2013

Preporuujemo link:
https://www.youtube.com/watch?v=IoxMwcz4S_I&feature=player_embedded

Studentske i zaviajne udruge bosanskohercegovakih Hrvata, razoarane neoekivanom Haškom presudom u predmetu "Prli i ostali", kojom se Republika Hrvatska imenuje jednim od sudionika u meunarodnom ratnom sukobu u BiH, najavile su skup potpore nepravomono osuenim elnicima Herceg Bosne.

Preko facebook stranice "Podrška haškoj šestorki Herceg Bosne" organizatori pozivaju sve hrvatske domoljube da im se prikljue u mirnom javnom okupljanju na Trgu sv. Marka u Zagrebu u ponedjeljak, 3. lipnja u 17 sati, na kojem e bit  upuene prigodne poruke:

Podršku nepravedno optuenoj šestorci i njihovim obiteljima zbog prije svega nehumanog dugotrajnog postupka.

Podršku Herceg-Bosni kao legitimnoj i legalnoj zajednici koja je djelovala u okviru BiH i za obranu BiH.

Osudu svih pojedinanih zloina koje su poduzimali pripadnici HVO-a, ali i ukazivanje na oiti nerazmjer s onima koje je sustavno inila ABiH.

Kritiku svim dosadašnjim vladama RH zbog pasivnosti u postupku i financijskih prevara na raun Slobodana Praljka i Brune Stojia te imperativni poziv sadašnjoj da se ukljui u albenom postupku jer o tome ovisi i ugled RH. Kritika i hrvatskim politiarima u BiH zbog pasivnosti.

Poruku svima na strpljenje i dostojanstveno išekivanje oslobaajue pravomone presude.

Javno okupljanje završit emo recitacijama i citatima, a obratit e se i neke javne osobe koje su bile aktivni sudionici tadašnjih zbivanja, priopili su organizatori.


Organizatori najavljuju okupljanje na Trgu bana Jelaia
od 16:30 do 17 sati,
nakon ega povorka ide na Trg svetog Marka.

 
SPOMEN MISA ZA HRVATSKE CIVILNE RTVE PORAA U CRNGROBU U SLOVENIJI
Nedjelja, 02 Lipanj 2013
http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=4268:spomen-misa-za-hrvatske-civilne-rtve-poraa-u-crngrobu-u-sloveniji&catid=101:zanimljivosti#

Jasenka Poli Biliško

Ve  trinaestu godinu  dolaze hodoasnici iz Hrvatske u raskošnu crkvu iz 1250.g. Marijina uznesenja u Crngrobu  kraj Škofje Loke u Sloveniji, na spomen misu za Hrvate civile, rtve komunistike ideologije i partizanskog pokolja, nakon završetka II svjetskog rata, u miru.. To malo mjesto simbolinog imena crni grob, prije 68 godine uistinu je za mnoge Hrvate postao crni grob,  zadnja postaja njihovog ivotnog krinog puta. Ovdje su, iako  mnogi   još djeca, nakon zarobljavanja opljakani, mueni i usmreni bez suda i suenja i to tijekom svibnja i lipnja 1945., dakle nakon što je rat ve završio...



Najhrabriji, još ivi svjedoci tih traginih dogaanja, koja su se nakon Bleiburga proširila diljem Slovenije, ohrabreni padom komunizma, progovorili su odmah poetkom devedesetih. Tako je ve 22. srpnja 1990.  u prekrasnoj šumi kraj crkve, u organizaciji Slovenskih kršanskih demokrata, kriem obiljeeno prvo grobište. Nakon desetljeima uvane tajne i prisilne šutnje u doba jugoslavenskog „bratstva i jedinstva,“ istina je razotkrivena i više se ne moe sakriti. Danas postoji ve pet obiljeenih grobišta, a od 2001. god. redovito se slui sv. misa koju je na inicijativu preivjelog iz Krinog puta, Hrvata elimira Kuatka, ustoliio Dr. Alojzije Snoj, Starološki upnik i rektor crngrobske crkve. Ove se godine misnom slavlju pridruio i vl. Marko Zadravec, Voditelj Hrvatske katolike misije u R. Sloveniji, a liturgijsko pjevanje predvodili su pjevai udruge Hrvatska bašina iz Zagreba i prvi puta u Crngrobu, Zbor mladih „Allegro“ Stupnik –Luko. Za orguljama je i ovaj puta bila prof. Darjan Blae - Šojat, a zborom je ravnala Monika Peri.  Zbor je izveo skladbu Oe naš dobri iz CO, Hrvatsku misu Ive Perana, Psalam „U tebe se Gospodine uzdam“ (moto A. Stepinca), A. Klobuara. Solistica je bila prof. Milka Gojeta. Na kraju sv. mise zaorila je Zdravo Djevo kraljice Hrvata, Smolke i Petra Perice, takoer rtve komunistikog pokolja nakon rata. Posebno dojmljiva je bila skladba Ave Marija, J. Gotovca u izvedbi mladih, izvrsnih pjevaa zbora Allegro. Nakon misnog slavlja u procesiji, pjesmom i molitvom koju su predvodili msgr. Dr Alojzije Snoj i vl. Marko Zadravec, hodoasnici iz Hrvatske, Hrvati iz raznih mjesta Slovenije i lokalno stanovništvo obišli su svih pet krievima obiljeenih grobnica u prekrasnoj šumi kraj crkve i poloili cvijee i svijee. Sve krieve postavili su i uredili Hrvati lanovi Saveza hrvatskih društava u Sloveniji. Na krievima piše:

GROBOVI OVIH NISU PO TVOJOJ VOLJI GOSPODINE,
NITI SMRT NIJE PO TVOJOJ ZAMISLI.

Cijelom dogaaju bili su nazoni predstavnici upanije i opine Škofje Loke, predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Sloveniji i veleposlanstva BiH, gospodin Joe Kranjc, nekadašnji predsjednik Komisije za obiljeavanje prikrivenih grobova u Sloveniji, gosp. elimir Kuatko, eljko Tomaševi, predstavnik Hrvatskog rtvolsovnog društva iz Zagreba, Ivan Panda, predstavnik HVIDR-e Zagreb, Dragica Nikoli, predstavnica Udruge udovica branitelja Domovinskog rata Zagreba i zagrebake upanije, te Polonija Jurini, predstavnica Slovenskog doma Zagreb.

Nakon procesije je slijedilo druenje domaina i gostiju uz bogati domjenak. Ljubaznim domainima pjevai iz Zagreba zahvalili su uz nekoliko domoljubnih pjesama.

Udruga Hrvatska bašina, kao organizator hodoaša u Hrvatskoj, zahvaljuje glavnim organizatorima u Sloveniji Hrvatskom društvu Ljubljana, predsjedniku Pertu Antunoviu,  opini Škofja Loka, te osobito msgr. dr. Alojziju Snoju, bez ije se podrške ova komemoracija ne bi mogla odrati svake godine.

2007. je objavljena i knjiga dr. Mitje Ferenca i elimira Kuatka Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji, koja nam otkriva nesluene razmjere zloina koji su se tada 1945.god dogaali.

Danas, nakon tolikih godina istraivanja tih traginih dogaaja, zajedno sa hvarskim biskupom Slobodanom Štambukom, moemo samo opet zavapiti - kao on na Bleiburgu prije nekoliko godina: „Moja dravo Hrvatska, progovori o svojoj djeci, djeci pobijenoj, jezikom istine! Progovori jezikom pravednosti!“

     
    
 
HAZU: NIJE POSTOJAO ZLOINAKI POTHVAT
Subota, 01 Lipanj 2013

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) komentirala je presudu Haškoga suda Hrvatima iz BiH. Istaknula je kako u nastajanju hrvatske drave nije postojao zajedniki zloinaki pothvat ni ideja koja bi ukljuivala postupanja koja nisu u skladu s meunarodnim pravnim poretkom.

Zato je, navodi se u izjavi HAZU, presuda Haškoga suda Jadranku Prliu, Bruni Stojiu, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviu, Valentinu oriu i Berislavu Pušiu primljena s velikim iznenanenjem i zabrinutošu.

U nastajanju hrvatske drave nije postojao zajedniki zloinaki pothvat ni ideja koja bi ukljuivala postupanja koja nisu u skladu s menunarodnim pravnim poretkom, stoji u izjavi koju je potpisalo predsjedništvo HAZU.

 
ICTY INJUSTICE - PRAVDA JE IZGUBILA RAVNOTEU
Petak, 31 Svibanj 2013
 
GLAS KONCILA: NOVO DRUTVO SE RAA
Petak, 31 Svibanj 2013
http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=22585
Glas Koncila 22 (2032) | 2.6.2013.


 Srijeda 22. svibnja 2013. povijesni je dan za razvitak demokracije u hrvatskom društvu kao poetak uvršivanja pravne drave i pluralnoga društva u Hrvatskoj. Toga dana objavljena odluka Ustavnoga suda o ukidanju Zdravstvenoga odgoja uvedenoga na nezakonit nain u hrvatske škole nova je i svijetla stranica hrvatske povijesti u izgradnji i usavršavanju pravne drave. Toga dana objavljena je i informacija da je Graanska inicijativa »U ime obitelji« prikupila dovoljan broj potpisa hrvatskih graana koji obvezuju politiare na odravanje referenduma o ustavnoj definiciji braka – što je takoer nova i svjetla stranica u povijesti nastojanja za zaštitu univerzalnih vrednota u Hrvatskoj. Moda u sadašnjem povijesnom asu, oznaenom teškom gospodarskom krizom i bezbrojnim manipulacijama politiara i medija, nije na prvi pogled vidljiv doseg i vanost tih dviju javnih objava, no budunost e brzo pokazati da su baš ta dva dogaaja – bez obzira na to koliko e još biti osporavani i destruirani, falsificirani i manipulirani – raanje novoga hrvatskog demokratskog društva.


Moda u sadašnjem povijesnom asu, oznaenom teškom gospodarskom krizom i bezbrojnim manipulacijama politiara i medija, nije na prvi pogled vidljiv doseg i vanost odluke Ustavnoga suda i uspjeha graanske inicijative »U ime obitelji«, no budunost e brzo pokazati da su baš ta dva dogaaja - bez obzira na to koliko e još biti osporavani i destruirani, falsificirani i manipulirani - raanje novoga hrvatskog demokratskog društva.

Odluka Ustavnoga suda zaustavila je specifian oblik nasilja kojim se posluio ministar obrazovanja zlorabei svoj poloaj dravnoga slubenika i odbijajui svaki oblik dijaloga, razgovora i dogovora s ikojim subjektom koji ne prihvaa njegov stav. U obvezujuoj odluci Ustavnoga suda doslovno se navodi: »Iz odgovornosti roditelja da osiguraju pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti proizlazi i obveza drave da pri oblikovanju nastavnih programa uvaava razliita uvjerenja roditelja te njihovo ustavno pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju vlastite djece.« Ministar je u svom postupanju, u proceduri, povrijedio naravno i ustavno pravo roditelja, a kad se na to upozoravalo i iz redova roditelja, organiziranih u udruge civilnoga društva ili izvan njih, kao i iz Katolike Crkve, onda se on obrušavao na predstavnike Crkve vrijeanjem, a mediji manipuliranjem da je rije o sukobu drave i Crkve. Sada je sasvim oito da je taj ministrov stav izraz ideološke, nedemokratske zaslijepljenosti i netolerantnosti prema hrvatskim graanima koji drugaije misle od njegova stava i koji su veina u hrvatskome društvu.

Uvoenje Kurikuluma zdravstvenog odgoja u hrvatske škole na nezakonit nain tipino je ideološko i politiko nasilje kojemu nikada više ne bi smjelo biti mjesta u postupanju ikojeg ministra ili drugoga dravnog slubenika u Hrvatskoj. Da je rije o zadojenom ideološkom i politikom nasilju, pokazale su i apsolutno neprimjerene izjave i reakcije ministra obrazovanja na tu odluku Ustavnoga suda. Premda je i dosad bilo puno razloga da odgovorni u Kukuriku koaliciji stave na dnevni red ponašanje toga ministra, najnovija njegova oitovanja prevršila su svaku mjeru i dobroga ukusa, etike i politike profesionalnosti, pa nije udno što je više udruga i graanskih inicijativa zatrailo ostavku toga ministra. Upravo tome u prilog ide i reakcija predsjednice Ustavnoga suda, koja je stanoviti presedan u postojanju Republike Hrvatske, koja je upuena HRT-u i u kojoj se uz ostalo doslovno navodi: »Ministar je svojim izjavama grubo prekršio obvezu da poštuje i ne komentira mišljenja sudaca – u konkretnom sluaju sudaca Mate Arlovia i Miroslava Šeparovia – izraena tijekom sjednice u okviru rasprave koja se vodi o sudskim predmetima. Kako su komentari ministra sadravali i netone injenice, a upravo se njima sluio da bi pred gledateljima omalovaio navedene suce Ustavnoga suda osobno, ocjenjujem da su njegove izjave dosegle stupanj teine koji zahtijeva obraanje javnosti.«

Odlukom Ustavnoga suda štiti se zakonita procedura, tj. pravna drava, zakonitost kao takva, i legitimna pluralnost u hrvatskome društvu te se na taj nain postavlja i nov kriterij poštivanja zakonitosti, bilo da ide u prilog, bilo da se ne uklapa u politiku i ideologiju onih koji su na vlasti. Pljuska je to stoga ne samo ministru za njegovo ponašanje nego i vladi koja je to branila, ali i svakoj politici koja koketira s instrumentima totalitarizma da bi se ostvarilo ideološko nametanje. Velika pljuska politiarima je i uspjeh Graanske inicijative »U ime obitelji«, koja je objavila da je prikupila dovoljan broj potpisa za zahtjev za raspisivanje referenduma, jer se u Hrvatskoj prvi put instalira nov demokratski instrument koji ograniava odnosno suava mo i odluivanja politiara, makar glede jednoga društvenog pitanja. Da je taj uspjeh graanske inicijative prava pljuska, najbolje se vidi po pribjegavanju i politiara, dijela udruga civilnoga društva i instrumentaliziranih medija novim interpretacijama zakonodavnih pravila o referendumu i nevienim manipuliranjima ljudskim pravima i tobonjim njihovim ugroavanjem. Svakom prosjenom graaninu posve je jasno da zajednica nastala slobodnim stupanjem u brak jednoga muškarca i jedne ene nikada i ni na koji nain nije ugrozila ili ugroavala mnoge druge oblike ivota ljudi kroz tisuljetnu povijest. Agresija prema samom pojmu i tisuljetnom znaenju braka otkriva stoga netolerantnost i nasilje ideologiziranih pojedinaca i skupina, pa je tako velik broj potpisa jasan pokazatelj da šutljiva veina više nije spremna tolerirati razaranje univerzalnih vrednota. Premda treba oekivati još brojne opstrukcije, podvale i manipulacije, uspjeh Graanske inicijative »U ime obitelji« raanje je novoga, demokratskijeg, pluralnog i vrijednosnog društva koje nitko nee moi sprijeiti i koje e postati temelj za bolju budunost Hrvatske i svih njezinih graana.

 
ANTE NAZOR: DOGOVORENI RAT
Petak, 31 Svibanj 2013
http://www.dnevno.hr/kolumne/ante-nazor/87863-dogovoreni-rat.html

Svako malo „istinoljupci“ nas u medijima podsjete da je Domovinski rat bio dogovoren. Tako je i nedavno na prvoj stranici „Slobodne Dalmacije“ osvanuo ogroman naslov „RAT (Domovinski) JE BIO DOGOVOREN“, napisan velikim slovima da bi bio što uvjerljiviji i sugestivniji. Naravno, izazvao je trenutne i estoke reakcije veeg dijela hrvatskih branitelja. S obzirom na njihovu ustrajnost na tezi da je Domovinski rat bio „dogovoren“, ponovit u: Rat koji se vodio u Hrvatskoj i BiH nije posljedica dogovora Slobodana Miloševia i Franje Tumana, to je velikosrpska agresija, iji je nositelj bila JNA!

Istina, pitanje je ima li smisla komentirati tezu da je Domovinski rat „dogovorni rat“, jer onoga tko tako misli nikakve injenice ne mogu uvjeriti u suprotno. Naravno, ne mogu komentirati neija osobna iskustva i mogu razumjeti ogorenje zbog odreenih dogaaja koji se nisu trebali, niti smjeli dogoditi, jer nema dvojbe da je prilikom ustrojavanja Hrvatske vojske bilo grešaka i organizacijske i kadrovske naravi. Jednako tako, svaka objektivna rašlamba pokazat e da je bilo pogrešaka i u organizaciji obrane, ali da bi rašlamba zaista bila objektivna, ne smije zanemariti kontekst vremena i politike okolnosti u kojima se 1990. i 1991. nalazila Hrvatska. No, to ne znai da je rat bio dogovoren, naprotiv, izvori pokazuju da je rat Hrvatskoj bio nametnut te da su tijekom 1990. i u prvoj polovici 1991. srbijansko vodstvo i vrh JNA kao rješenje krize u Jugoslaviji dopuštali samo dvije opcije: a) ili e Jugoslavija biti strogo centralizirana drava sa sjedištem u Beogradu i dominacijom najbrojnijeg (srpskog) naroda; b) ili e JNA „pokriti srpska podruja“ (kako se navodi u memoarima visokih srpskih dunosnika) i osigurati zapadnu granicu (velike) Srbije na crti Virovitica-Pakrac-Karlovac-Ogulin s dijelom Gorskog Kotara-Karlobag; otprilike teritorij koji se preustrojem JNA u drugoj polovici 1980-ih (prema planu „Jedinstvo“) našao u dvije od tri novoutemeljene vojne oblasti.

U takvim okolnostima, uz injenicu da je JNA ve sredinom svibnja 1990. oduzela oruje hrvatske Teritorijalne obrane i praktino razoruala Hrvatsku, hrvatskom vodstvu nije preostalo ništa drugo, nego pod svaku cijenu što je mogue više odgoditi poetak sve izvjesnije agresije JNA. Brojni izvori potvruju spremnost predsjednika Tumana na razgovore i nastojanje da nae mirno rješenje krize. Stoga je tvrdnja koju nam serviraju u medijima, da su se „Tuman i Miloševi sreli 42 puta dogovarajui stvaranje velike Hrvatske i velike Srbije“, tendenciozna i netona! Njome se eli izjednaiti odgovornost predsjednika Tumana i Miloševia za rat, što je u suprotnosti s injenicama u izvorima. Naime, istine radi, izvori svjedoe o 48 takvih susreta (svjedoenje nedavnog predsjednika RH na MKSJ u Haagu), a spominje se još i broj od 11 („dokumentarni“ film „Tuman i Miloševi - dogovoreni rat“, mlade novinarke i mladog redatelja iz Beograda), odnosno 13 sastanaka izaslanika hrvatskog predsjednika s Miloševiem tijekom rata (svjedoenje na MKSJ u Haagu). U „informacijskom ratu“ iznošenjem brojeva eli se fascinirati javnost (u historiografiji to je poznato ve od Herodota), a ako se pritom svjesno zanemaruje jedno od temeljnih naela u znanosti, pa tako i u historiografiji, da brojeve treba objasniti, jer koliina u ovom sluaju ništa ne znai ako nije prezentiran i sadraj razgovora na tim susretima, pokušaj manipulacije iznesenim brojkama sasvim je izvjestan. Iznošenjem samo broja sastanaka, bez objašnjenja njihova sadraja, svjesno se prešuuje puna informacija o tim susretima, te falsificira njihova uloga. Naime, injenica je da su se u spomenutih 48 puta (ako se raunaju susreti od 1991.) – od prvog sastanka 25. sijenja 1991. kad je prije sjednice Predsjedništva SFRJ odran susret hrvatskog i srpskog izaslanstva o krizi u SFRJ, pa do 48. susreta 14. prosinca 1995. u Parizu na „Sveanosti potpisivanja mirovnog sporazuma o BiH“, predsjednik Tuman i Miloševi „u etiri oka“ sastali samo dva puta – u Karaorevu (25. oujka 1991.) i Tikvešu (15. travnja 1991.). O oba sastanka izvijestila je HINA, dakle nisu bili tajni. Nakon sastanka u Karaorevu HINA navodi da je zakljuak prvog sastanka bio „da se odredi vrijeme za rješavanje postojeih jugoslavenskih problema najdue do dva mjeseca, što e biti zajedniki predloeno na predstojeem sastanku predsjednika republika“, a kao razlog sastanka u Tikvešu navodi se „nastavak zapoetih razgovora o odnosima tih dviju republika te da se razmotre rezultati rada zajednike grupe strunjaka“.

Uostalom, nedavno je povjesniar dr. sc. Ivo Lui, s Hrvatskog instituta za povijest, objavio knjigu „Uzroci rata. Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992.“, u kojoj je cijeli trei dio (str. 378 - 471) posvetio rašlambi mita o „podjeli BiH“ u Karaorevu. Naravno, u tiskovinama, a posebno u informativnom programu HTV-a, ta je knjiga prešuena, iako je rije o znanstvenom pristupu prvorazrednoj i još uvijek aktualnoj temi (idealnoj, recimo, za gostovanje njezina autora u „Nu2“, ali voditelj te emisije si tako nešto ne moe priuštiti, jer bi zbog ogranienog znanja o ratu u BiH, kao i predrasuda koje utjeu na njegovu objektivnost, bio u podreenom poloaju u odnosu na autora spomenute knjige). Primjerice, u interpretacijama navodnog dogovora Tuman - Miloševi u Karaorevu spominju se „hrvatsko-srpske ekspertne skupine“ koje su trebale sprovesti taj dogovor – to su „zajednike grupe strunjaka“ spomenute u ovdje navedenom izvješu HINA-e o sastanku u Tikvešu, koje pojedini povjesniari navode kao „tajne“ (toliko o njihovoj tajnosti...). Glede njihova rada i izjave jednog hrvatskog povjesniara, lana ekspertne skupine, da mu je “Tuman saopio da se s Miloševiem dogovorio o podjeli BiH“, dr. sc. Lui u svojoj knjizi citira reakciju srpskoga lana te ekspertne skupine Kostu Mihailovia: „Nikada nitko na sastancima ekspertnih timova nije spomenuo nikakav dogovor izmeu Tumana i Miloševia“. Dakle, injenica je da sam broj sastanaka, od kojih se najvei dio odrao na marginama zakazanih mirovnih konferencija i naješe nije bio „bilateralan“, ne dokazuje da se na njima dogovarao rat i podjela BiH (saetci 48 navedenih sastanaka prikazani su u 7. poglavlju knjige M. Tumana „Vrijeme krivokletnika“, Zagreb, 2006., str. 193-229).

Istodobno, raspravljajui o navodnom dogovoru Tuman-Miloševi o podjeli BiH, u medijima u Hrvatskoj potpuno se zanemaruje da je u dogaajima u susjednoj BiH postojala i trea strana, sa svojim ciljevima i planovima. Tako se ignoriraju podaci o pregovorima izmeu predstavnika Bošnjaka-muslimana i Srba, iako je poznato da je predsjednik Srbije S. Miloševi razgovarao s Alijom Izetbegoviem „nebrojeno puta u enevi i na drugim mjestima“ (Zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije, kolovoz 1994.; Slobodna Bosna, 5.5.2011., 29).  Stoga, ako zaista elimo objektivnu informaciju, onda treba pobrojati i cjelovito prikazati i meusobne susrete Tuman - Izetbegovi i Izetbegovi - Miloševi. Ali i razgovore na „niim“ razinama, o emu sam ve pisao na ovom portalu.

U svakom sluaju, zanimljivo je i pitanje, ako je Miloševi u oujku 1991. s predsjednikom Tumanom dogovorio podjelu BiH, kako to da je potom s najvišim predstavnicima Muslimana u BiH dogovarao ostanak cijele BiH u krnjoj Jugoslaviji? Zašto je onda došlo do rata te golemih razaranja i rtava u Hrvatskoj, pa i pokušaja ubojstva predsjednika Tumana raketiranjem Banskih dvora (7. listopada 1991.), zašto pripadnici najboljih (najobuenijih) postrojbi HV-a u travnju 1992., kad je poela otvorena srpska agresija na BiH, ratuju protiv srpskih snaga u BiH...? Itd., itd.

Osobno drim da je, nakon 1991., hrvatsko-bošnjaki (muslimanski) sukob u BiH najvea tragedija za Hrvatsku i Hrvate u Domovinskom ratu (dakako, i za Bošnjake-muslimane) i iskreno alim što je do njega došlo te suosjeam s obiteljima svih rtava toga sukoba, no samo se potpunim informacijama i cjelovitim pristupom neki povijesni proces moe prikazati objektivno. Takvim pristupom javnosti bi mitologija o susretima predsjednika Tumana i Miloševia zasigurno bila mnogo jasnija. Mitologija s kojom e provjereni „istinoljupci“ nastaviti „informirati“ hrvatsku javnost i nakon sutrašnje presude Haškog suda šestorici Hrvata iz BiH, koju ekam sa zebnjom, ali i nadom da e se temeljiti na povijesnim injenicama.

S obzirom na injenice, umjesto optubi da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, pravo je pitanje što bi bilo s dijelom Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, da Hrvatska nije reagirala na rat u BiH, te da hrvatske snage nisu bile u BiH i znatno utjecale na zaustavljanje srpske agresije? Odgovor na to pitanje ne smiju zanemariti ni povjesniari ni politiari, ne bi ga smjela zanemariti niti jedna sudska presuda koja govori o ulozi Republike Hrvatske i Hrvata u dogaajima u Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih!

Ante Nazor
 
PRIOPENJE INFO CENTRA HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE
Petak, 31 Svibanj 2013
PODODJEL ZA ISELJENIŠTVO HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE  

Danas, sedamnaest godina nakon prestanka rata, teritorij koji je bio pod kontrolom hrvatskih vojnih snaga  jedini je multietniki prostor u BiH, dok su dijelovi zemlje koji su bili pod kontrolom muslimanske Armije BiH i vojske tzv. republike srpske etniki skoro potpuno isti.



 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 151 - 180 od 1223
 
Top! Top!