www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Petak, 20 Rujan 2019
 
 
Naslovnica
BILJEKA: F. MCLEAN
etvrtak, 02 Svibanj 2013
Nikola Debeli, 01. svibnja 2013.

    Nikola Debeli, 01. svibnja 2013.

Max TV-ov portal History/Viasat, dana 01. svibnja 2013. u vremenu od 08. – 09. sati donio je BBC-ov dokumentarni film o škotskom aristokratu, diplomatu i asniku Fitzroy McLeanu koji je bio savezniki asnik za vezu kod partizanskog Vrhovnog štaba i Josipa Broza 1943. - 1945. Prilog obrauje taj dio njegovog ivotopisa.

Prilog je uobiajeni jednostrani propagandni kliše uljepšavanja slike britanskih saveznika (prešuivani su i Staljinovi zloini, Katinska šuma itd). Titu i partizanima je data visoka ocjena, a kao jedinu toku koja bi ev. zabrinjavala britansku stranu prilog navodi injenicu da je Tito bio komunist, što je konano riješeno Churchilovom doskoicom da on, kao ni McLean ne e iza rata ivjeti u Jugoslaviji (pa zašto da se oni oko toga zabrinjavaju). To je znailo konano zeleno svjetlo za Tita i partizane. Prilog je uklonio i tu malu Titovu manu (komunizam) napomenom kako se Tito uskoro riješio i Staljina i Moskve. Istie se cjelovitost i relativno mirno razdoblje Jugoslavije, a da je ubrzo nakon Titove smrti došlo do krvavog rata. O poratnom razdoblju spominje se samo da je Tito bio osvetniki raspoloen prema etnicima i da je dao strijeljati Drau M.  Hrvati nisu ni spomenuti. O Bleiburgu i partizanskim zloinima kao i o britanskoj ulozi u tome nije reena ni jedna rije. Po prilogu, u skladu s britanskom praksom prešuivanja, osim obrauna s etnicima i Draom M. nikakovih drugih ina nasilja nije bilo.

Nedopustivo je takovo krivotvorenje povijesti, posebno što se radi o vrlo gledanom programu i što je to produkcija BBC-a koja oito izraava slubeno britansko stajalište. Prešuivanje komunistikih zloina u oštroj je opreci sa stavom EU parlamenta o obavezi istraivanja i kanjavanja odgovornih za poinjena komunistika nedjela ega je sudonosioc i Velika Britanija.

Nikola Debeli
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
POZIV NA SVETU MISU ZADUNICU
Ponedjeljak, 29 Travanj 2013

POZIVAMO HRVATSKE BRANITELJE
NA PONOSNU NAZONOST U ODORAMA HRVATSKE VOJSKE i HRVATSKOG REDARSTVA
(sveanim ili šarenim). - susret u 17.30 ispred crkve

KLUB VETERANA 148. br. HV
ZAGREB – TRNJE

Ur. br.: 210/2013.

U Zagrebu, 1
8. travnja 2013.

Poštovani,

Ve 15-tu godinu
, Sv. Misom zadušnicom obiljeava se, 3. svibnja, godišnjica smrti Ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška.

Gojko Šušak bio je ministar obrane u Vladi RH od 1991. do 1998. godine u najvanijem razdoblju stvaranja i obrane od agresije Domovine Hrvatske.
Kako su mnogi do sada govorili: "Ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak nije bio ovjek od velikih rijei, ali je bio ovjek od rijei."
(pogledati na youtubeu: govor ministra obrane SAD-a W. Perry-a na pogrebu Gojka Šuška, ministra obrane RH).
Hrvatski narod e ga pamtiti kao ministra obrane, pobjednike, Hrvatske vojske.

Sv. Misu organizira obitelj Šušak uz nazonost velikog broja hrvatskih branitelja.

Pozivamo Vas
, doite na Sv. Misu zadušnicu i obavijestite svoje prijatelje, 3. svibnja 2013. godine, PETAK, u 18.00 sati u crkvu Bezgrešnog Zaea blaene Djevice Marije, avenija Gojka Šuška 2, u Dubravi.

Smatramo primjerenim, da i Republika Hrvatska po uzoru na demokratske i ureene dravne sustave, oda primjerenu poast i iskae zahvalnost na rtvi za Domovinu, svim zaslunim Hrvaticama i Hrvatima, a meu njima je svakako Gojko Šušak, Ministar obrane Republike Hrvatske.

S poštovanjem,

za Hrvatske Branitelje
Milan Zanoški
lan Kluba veterana 148. br. HV

Zagreb-Trnje
Obavijest o nazonosti uputiti na: kontakt: 098/491-444  Milan Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

 
POZIV NA KOMEMORACIJU U MOSTARU
Nedjelja, 28 Travanj 2013
Na vik on ivi, ki’ zgine pošteno!

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI (9)

I

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK IZ MOSTARA

(241)

POZIVAJU VAS NA SUSRET U POVODU POGIBIJE

branitelja hrvatske dravnosti
Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana
i ubojstva
Šesdeset šestorice  hercegovakih franjevaca

U boj, u boj”
, poziva Zajeva opera „Nikola Šubi Zrinski”, i vazda se vjeran Hrvat odziva, spreman sebe dati, da opstane Dom. A sva velianstvena i tragina povijest Hrvata je saeta u stihovno-glazbenim vrhuncima: „Sad zbogom bud', Dome naš, oj zbogom! Od svud i svud na Te dušman ide prijek i ve u grob sveti trup sklada Tvoj, al' ne e: Za Te sin Tvoj u boj se kree! Dome naš, Ti vijekom stoj!” Na Svijetu nema boljega prikaza duše i naravi vlastita naroda! I nema boljeg odgovora zauenima, zašto hrvatski narod i Hrvatska – premda vazda zatirana – navijek od mrtvih ustaje. Ta moja kob je hrvatsko groblje – poivalište u miru, rana i raka narodnih velikana i katolikih muenika. U srcu nam kukaju preivjeli suvremenici! Grudi mi tište turski bastioni, bataljuni švabski, duda galioni, istonjaki etnici, komunistiki partizani. Pastorak ja sam borbe svih giganta, guši me podlost laljiva Bizanta, sofizam Bea, pohota Budima, labirint mrani katakombskoga Rima, pohlepa Beograda. Naša je pak zadaa zahvaljivati znamenu bolnu Reda našega i dograivati duhovne spomenike preima i luonošama naše vjere i uljudbe.”
Tragediju zrinsko-frankopansku i mueništvo hercegovakih franjevaca povezujemo, da zablistaju nadljudskim djelom, te hrvatskom i kršanskom prebolnom povijesnom ljepotom. Oni dadoše sve za Dom i vjeru, namriješe nam našu diku i povijesnu bol, otioše u vjenost, da navijek budu zvijezdama vodiljama hrvatskim pokoljenjima.

“Rod bo samo koj mrtve si štuje
N prošlosti budunost si snuje!” (P. Preradovi)

U programu sudjeluju:
Fra Mia Stoji, fra Andrija Niki, klapa Krš...

Voditeljica je Tina Laco, glumica

Komemoracija e se
odrati u utorak 30. travnja 2013. u 19.00 sati
u domu Hrvatskog kulturnog društva Napredak,
Kneza Mihovila V. Humskoga  u Mostaru 
(bivša Liska br. 2, ulaz od Ljekarne)

Pozovite i prijatelje!

Radujemo se Vašem dolasku!

fra Andrija Niki, predsjednik
Mostar, 10. travnja 2013.
 
UMRO JE NA IVAN BONUS
Nedjelja, 28 Travanj 2013


HRVATSKI PUKI PJESNIK, ISTAKNUTI LAN HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA

Ivan Bonus - Dobri, roen je 4. oujka 1943. u ribarskoj, poljoprivrednoj obitelji u starom Slankamenu, na obalama Dunava, u pitomom srijemu. Završio je etiri razreda osnovne škole, za više od toga u tim vremenima nije bilo prilike. Bio je takorei samouk. Kao vrlo mlad poeo je pjevati i pisati stihove. Kao mladi ukljuio se u rad KUD Stjepan Radii u Novom Slankamenu, u dramskoj, glazbenoj i literarnoj sekciji, koju je osnovao. Odigrao je veliki broj uloga kao glumac i pjeva i skladao je nekoliko tamburaških pjesama. Ima velike uspjehe u javnim nastupima cijeloga ivota. Jedan je od osnivaa Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i na prvim parlamentarnim izborima u onoj dravi, bio je kandidat te stranke i samo 13 glasova mu je nedostajalo da bude izabran. Bio je jedan od prvih Hrvata srijema prognanih sa svoga domaeg ognjišta. Zbog prijetnje ubojstvom odselio se u Zagreb 1991. gdje je sa istomišljenicima utemeljio Zajednicu, a nešto kasnije i Zaviajni klub Slankamenaca.

U svome knjievnom opusu objavio je 22 knjige, lan je urednikog vijea Zov Srijema i njegov stalni kolumnist. Dubravko Horvati uvrstio ga je u antologiju srijemskih pisaca HRVATSKA RIJE U SRIJEMU ,,oni svjedoe o neprekinutoj hrvatskoj nazonosti na srijemskom tlu, napisao je sada pokojni Dubravko Horvati u toj antologiji u koju je uvrstio i našeg Ivana. Meu njegovim djelima su, izmeu ostaloga: Miris oranice (1979.), Sretan vam Boi aneli i Sremica (1988.), Bitko kod Slankamena i druge pjesme (1991.), Vapaj Domovine (1992.), Sunce moje malo: pjesnik klincima, i Progonstvo naše (1995.), Uskrsnue (1996.), Vinovita (1997), emer u grlu (2000.), A zašto visosti? Prie iz Srijema (2002.), Cvjetii ljubavi (2003.), Prosuti biseri (2004.), 10000 godina Hrvata, poema (2006.)

Dvije su njegove knjige osobito vrijedne. Imao sam ast promovirati ih u Zagrebu. Jedna je „MOJ VOLJENI I KIENI SRIJEME“, knjiga njegovih memoara izašla kao dio biblioteke ,,Srijemski Hrvat“ u povodu obiljeavanja dvadesete obljetnice Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bake i Banata. Na više od 350 stranica stvorio je djelo koje je nadišlo njegov ivot i postalo temeljiti zapis o stradanjima nedunih Hrvata u Srijemu, njihovom progonu, prognanikom ivotu i nalaenju novih domova. Bonus naglašava antologijskom reenicom: „da se svaki ovjek samo u svom rodnom kraju osjea kao dijete u toplom krilu svoje majke, pripadati nekom narodu znai ivjeti i promicati njegovu cjelovitu ljudsku i domoljubnu baštinu i dijeliti sudbinu svih onih koji su hrabro koraali vizijom vlastitog srca.

Druga knjiga koju ovdje elim posebno istai je ona neobina naslova: „A ZAŠTO VISOSTI ? – PRIE IZ SRIJEMA“. Naslov je uzeo iz rijei ranjenog Ivana Pernara, suradnika Stjepana Radia, ranjenog u srpskom parlamentu1928. godine, koji je upitao kralja Aleksandra koji ga je došao posjetiti u bolnicu. „A zašto visosti, zašto ste nam to uinili.? Mali ribar sa Dunava, daroviti seljak, na ovaj nain pita Srbe zašto su nam to uinili, zašto su prognali 45000 Hrvata iz Vojvodine. Bonus u knjizi poruuje Hrvatima da budu oprezni, pa i onda kad ponu mirovni pregovori, jer nikad nije gotovo. Srijem je krvavo hrvatsko krilo. Ja sam tada rekao: „Srijem nije tuina, ali je danas izvan Hrvatske. Izmeu Dunava i Save bila je granica civilizacija, a i predzie kršanstva. Ovu je knjigu napisao ovjek malih škola ali velike ljudske i ivotne mudrosti, koji pati hrvatsku sudbinu.“

Za vrijeme domovinskog rata pati, pjeva, podie moral, putuje po bojišnicama kao hrvatski dragovoljac s perom u ruci i gromkim glasom rasnog recitatora diljem cijele Hrvatske, jer kako je zapisao: „ivotno ga je iskustvo nauilo da je vlastita drava najsvetija za koju se treba moliti i boriti.“

On je gorljivi govornik vlastitih stihova, koji plijene svojom jednostavnošu, duhom zaviaja, domoljubljem i zagovaranjem temeljnih ljudskih vrijednosti.

On je rtvoslovac - viktimolog. Stalno mu je na pameti ranjena domovina. S nama je bio na kongresu u Vukovaru, objavio je zapaeni referat Srijem i Srijemska fronta 1944.-45. rtve Slankamena, a svoju pjesmu VUKOVAR USKRSNULI PRINC govorio je pod Kriem, na ušu Vuke u Dunav, glasno da su ga mogli uti i na drugoj obali europske rijeke (navodimo samo dvije kitice):

Naš golube tuno rtvovani / Puno te je branilo sinova
Kraj Dunava bolno uspavani / Ti uzdahu djevojakih snova

Uspavani ljepotane Srijema / Ti si rtvu otrpio svoju
Na Ovari ostala ti krema / Koja treba bit no Mirogoju.



Na kraju jedna njegova misao izreena na rtvoslovnom kongresu: „
ivio sam i disao sa svojim srijemskim pukom dobro i zlo. Prouavajui materijal zapazio sam da su sve civilizacije išle za suncem, pa i mi iz Srijema išli smo prema zapadu, za svojim suncem.“

U Rugvici na Ivanovoj grobnoj  ploi  uklesani su ovi njegovi stihovi:

   „Nek bije zvono tuno,
tu iznad groba mog.
Umiranje je nuno,
Tako je htio Bog.“
                         Bonus

 

Otišao je veliki pjesnik i snaan ovjek! Brojili su mu da je imao samo etiri razreda osnovne škole, a svojim obrazovanjem, itanjem i svojim izvornim razborom bio je velika pjesnika duša. Domoljub i bogoljub. Ima nešto i u njegovu prezimenu – BONUS lat. DOBAR. Franjevci imaju poznati pozdrav Pax et Bonus – Mir i dobro! Našem Ivanu Bonusu Dobrom  elimo vjeni mir u svijetu kamo je otputovao. Neka mu je laka hrvatska zemlja. Pokoj vjeni daruj mu Gospodine i svjetlost vjena svijetlila mu!

prof. Zvonimir Šeparovi
predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva

Oproštaj od Ivana Bonusa na mjesnom groblju Rugvica, 27. travnja 2013.

     
    
    

    
 Obitelj Bonus, supruga Ana, s djecom i desetero unuadi  
 
PRVOSVIBANJSKI PROSVJED
Subota, 27 Travanj 2013


 

 
133. EMISIJA VJERA U SJENI POLITIKE
Subota, 27 Travanj 2013


ZAGREB  *96,4; *106,8 Mhz -- SPLIT  *97,2 Mhz -- VIROVITICA  *88,3 Mhz


RADIO MARIJA UJE SE NA INTERNETU
klik na ---> 
Radio Marija program uivo 

Nedjelja  *28. travnja 2013.  u * 21,00
133. emisija
Vjera u sjeni politike

Urednik i voditelj: Damir Borovak

Sadraj emisije:
Provokacije

Znakovi

Gavran

Tema mjeseca:

Zloini i zlato 

U ZAVRŠNOM DIJELU EMISIJE SLUŠATELJSTVO E KOMENTIRATI:
Što je, a što nije govor mrnje?


Ukljuenje slušateljstva u emisiju:
Telefonom         +385 1 232 77 77 
E – poštom   Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript


Radio Marija program uivo 
www.radiomarija.hr

RADIO MARIJA
Jordanovac 110
HR - 10000 Zagreb
e-mail: info@ Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

Tel: +385 1 232 77 77  - broj za javljanje u emisiju
Tel: +385 1 232 70 00  - ured
ništvo

 
U SPOMEN IVANU BONUSU
etvrtak, 25 Travanj 2013

IVAN BONUS  04.03.1943. Slankamen  – 24.04.2013. Sesvete

 Puki pjesnik Ivan Bonus, jedan je od prvih prognanika iz Srijema u Domovinskom ratu, koji je s obitelji došao u Hrvatsku i ostao nastanivši se u Sesvetama, nedaleko Zagreba. Iako je morao napustiti svoje ognjište, nije oajavao, nego je nastavio, uz svakodnevni posao, pisati pjesme. Objavio je 22 knjige.

Upoznala sam ga, s godinama postali smo prijatelji, kao i svi - osjetila sam u Ivanu njegovu dubinu pjesnike duše, skromnost, optimizam i nadasve ljubav za obitelj i rodni kraj. Svima nam je bio uzor da ne treba pokleknuti.

Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih graana, odlikovao ga je predsjednik Ivo Josipovi, dana 11.10.2012. godine.

Dio opusa knjiga Ivana: 10000 godina Hrvata , poema, 2006. , Prosuti biseri , 2004. (ilustrirator za knjigu: Ivan Lackovi Croata) , Cvjetii ljubavi , 2003. , A zašto, visosti---!? : prie iz Srijema , 2002. , emer u grlu , 2000. , Vinovita, 1997. , Uskrsnue, 1996. , Progonstvo naše , 1995. , Sunce moje malo : pjesnik klincima , 1995. , Vapaj domovine , 1992. , Bitka kod Slankamena i druge pjesme , 1991. , Sremica, 1988. , Sretan vam Boi aneli, 1988. (ilustriratori za knjigu: Ivan Lackovi Croata, Dragan Rumeni, Ivan Veenaj), Miris oranice , 1979. , Njegova djela su mu stvorila mjesto u antologiji u izboru Dubravka Horvatia i Stjepana Suia Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas iz 2005. te u antologiji Hrvatska rije u Srijemu : antologija srijemskih pisaca , Dubravka Horvatia i inih suradnika, iz 1995.

Ivan Bonus je bio uesnik na našim Kongresima. Dugogodišnji je lan Hrvatskog rtvoslovnog društva. Ovo je jedna od njegovih objavljenih pjesama u našem/njegovom Zborniku.

Neka se ne zaboravi!
Laka mu Hrvatska zemlja!

J
adranka Lui
tajnica Hrvatskog rtvoslovnog društva


Ivan Bonus
RTVAMA

1.
rtve smo brojali svoje
Preesto nevino pale
Majinske suze
se roje
U more ne bi stale

2.
Zato ka nebu cure
Sa ove planete kune
Pred Boje lice ure
Da nas okrijepi tune

3.
Suzama Boga pojimo
Da gasi e Boanstva
A avla se i ne bojimo
Usred njegova carstva

4.
I Stiks i Kohit se vide
U naše povijesti pehu
Grki se bogovi  stide
Kad Hrvat prelazi rijeku

5.
Po kojoj rtve plove
Niz jednu i drugu stranu
Kao da Bog nas zove
Po tako krojenom planu

6.
Neki misle, masoni
Vješto te rtve rade
Pakosti radi, da oni
To ine još i  sade

7.
Neemo suditi druge
Nek' im to ini Bog
Iz naše rtvene tuge
Aduta imamo svog

8.
Koji se zove nada
Iz vjere duboke naše
Nevine rtve i sada
U nadi za nadu daše

9. epilog
Sad hrvatski barjak pleše
Kod Hrvata jer to grijeh
Što svoj stijeg u pest uzeše
Skupo plaaju' svoj ceh

10.
I napokon doe vrijeme
Da svijet našu rtvu shvati
A tvoje e dragi Srijeme
rtve dugo još plakati.

 
Radno predsjedništvo: Ivan Bonus
   
Ante Beljo, Ana Tomljenovi, Mirsad Bakši, puk. u miru,
prim. dr. sc. Ljbomir Radovanevi i Ivan Bonus
 
Šimun Penava, prof. i Ivan Bonus
  
Gosti i uesnici Kongresa: Mitja Ferenc, Ivan Bonus....
 
Duška - Salona Salei Crmari, pjesnikinja sa Korule i Ivan Bonus
  
Jadranka Lui, tajnica HD-a i Ivan Bonus
 
Ivan Bonus i Stjepan Smoli
  
Mimara - u društvu sa novinarom Petrom Gelo iz Australije
 
Ivan Jaklin (Varadin), Jadranka Lui i Ivan Bonus - Mimara
  
Kaptol - Ivan Bonus, prof. Z. Šeparovi, dr. B. Svoren (Afrika -  Harare),
prof. dr. sc. Anto Vukasovi i Nevenka Bagari, dipl. iur.

    
 Gosp. Marijan Majstorovi, prof. dr. sc. Ante Vukasovi i Ivan Bonus Marko Veselica i Ivan Bonus
   


Miljenko Romi, akademski slikar i Ivan Bonus


Ivan Bonus i mons. Valentin Pozai



Po prianju sudionika Kongresa... Ivan Bonus na ušu Vuke u Dunav izrekao
je prekrasne i neponovljive stihove, onako kako je samo on to znao...

Preporuujemo link: https://www.youtube.com/watch?v=R0fySzV_CQQ

Ivan Bonus (HRT, Pozitivno, 2013.)

 
SYMPOSIUM: DIE MASSAKER VON BLEIBURG 2013
etvrtak, 25 Travanj 2013
 
DARIO KORDI UPUTIO PISMO SUDIONICIMA HUMANITARNOG KONCERTA U BEU
etvrtak, 25 Travanj 2013
http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/14962-dario-kordic-uputio-pismo-sudionicima-humanitarnog-koncerta-u-becu.html

„Prolazim jedinstvenu, osebujnu Kristovu školu"

Ljubljena moja brao i sestre u Kristu i hrvatskome rodu iz Bea i diljem Austrije!
Ovo je dan što uini Gospodin!

Ispunjen Duhom Svetim, duboko sam ganut i neizmjerno radostan što svi vi, veerašnji sudionici na humanitarnom koncertu u Beu, iskazujete kršansku, bratsku i sestrinsku blizinu s mojim najmiliji; djecom Vladimirom, Marijom i Elizabetom, suprugom Venerom i sa mnom. Darujui nam ljubav svojih plemenitih i velikih srca svi vi na najbolji nain oivotvorujete Kristovu temeljnu zapovijed: "Ljubite jedni druge kao sto sam ja ljubio vas"!

 Najiskrenije elim da se svi veeras s velikim ponosom, ljubavlju i zahvalnošu prisjetimo svih naših hrabrih hrvatskih branitelja, osobito poginulih i teško stradalih hrvatskih junaka koji svoje mlade, blaene i iste ivote i dijelove tijela, kao Svetu rtvu ugradiše na Oltar Uskrsle hrvatske drave i krvlju obranjene hrvatske hercegbosanske grude. Snano osjeam meu svima nama golemu ast, milinu i zadovoljstvo što Bojom milošu mogasmo biti djeli velebne hrvatske povjesnice u Domovinskom ratu koju svojom Svetom krvlju pisaše istinski hrvatski heroji-naši besmrtnici.

elim iz sve duše zazvati blagoslov našeg Premilog Uskrslog Spasitelja i Otkupitelja na sve vas, vaše drage obitelji, organizatore ove veeri-doista milosrdnog dijela ugledne Hrvatsko-austrijske zajednice, HSKK Busovaa i sve hrvatske klubove koji djeluju u Beu, kao i popularni hrvatski glazbeni sastav „Gazde", razigranu Kristovu mlade iz HKD Busovaa i Tomislavgrad iz Bea, duo „Domazina" i sve plemenite potpomagatelje i sudionike ove dobroiniteljske veeri.

Kada danas promatram svojih, skoro 16 god. zatoeništva, prvo što pomislim je kako je ovo doista moje najmilosrdnije ivotno razdoblje u Kristu, jer u uzama doivjeh udesni susret sa Svemoguim Bogom. S ushitom i golemom zahvalnošu prolazim jedinstvenu, osebujnu Kristovu školu u kojoj Predragi Nebeski Otac brusi, usavršava i oplemenjuje moju dušu. S ljubavlju kroim Gospodinovim stopama, s radošu nosei svoj maleni kri, prikazujui ga našem Stvoritelju za dobro i boljitak svojeg najljubljenijeg hrvatskog naroda.

Primjeri dobrote

Kordi Najiskrenije elim da se svi veeras s velikim ponosom, ljubavlju i zahvalnošu prisjetimo svih naših hrabrih hrvatskih branitelja, osobito poginulih i teško stradalih hrvatskih junaka koji svoje mlade, blaene i iste ivote i dijelove tijela, kao Svetu rtvu ugradiše na Oltar Uskrsle hrvatske drave i krvlju obranjene hrvatske hercegbosanske grude. Kako Sv. Pavao divno klie: "Gdje je Duh Gospodnji tu je sloboda", tako se i ja osjeam potpuno slobodan u Kristu. Skrušeno molim Presveto Trojstvo da se u mojem ivotu u potpunome ostvari Sv. Boja volja! Kroz posvemašnje moje zatoeništvo ispreplelo se toliko divnih neraskidivih veza s Hrvatima Bea i Austrije da uistinu mogu uskliknuti SLAVA I HVALA Milosrdnom Bogu što mojoj djeici , supruzi i meni, dodijeli toliko mnoštvo anela uvara koji nas svo vrijeme krijepiše, snaiše i veseliše.

 Istaknut u samo nekoliko prelijepih primjera koji oslikavaju zašto su Hrvati Bea i Austrije perjanice ustrajne potpore mojoj obitelji. Sve je poelo svakogodišnjim dolascima dobrog, blagog i samozatajnog Vinka Petrovia i prijatelja vlakom iz Bea u haaški pritvor, nastavilo redovitim posjetima stotina hrvatskih mueva i ena u zatvor Karlau u Grazu u kojem boravim ve 7 godina. Blizu je i desetljee kako Hrvatska katolika misija u Beu na elu s veleasnim fra Ilijom Vrdoljakom i njegovim sadašnjim asnim nasljednikom fra Josipom Korenom, fratrima,asnim sestrama i tisuama milih hrvatskih vjernika na poseban nain iskazuje ljubav mojoj obitelji.

Zasluuju isticanje i veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Bakota i generalni konzul Branimir Lonar koji od svojeg dolaska na asnu slubu u Austriju, ljeta 2010. redovito pohode, kako mene tako i sve ostale hrvatske zatoenike.

I za kraj nešto što je kao izravan plod dobrote Hrvata Bea ugledalo svijetlo dana prije pola godine-knjiga dokumenata i svjedoanstava o mojem sudskom procesu i uzništvu koju prirediše plemeniti i odluni domoljub Miroslav Piplica i hrvatski branitelj i novinar Mladen Pavkovi uz pomo dinih hrvatskih mueva iz Bea i okolice.

Svi vi, ljubljena moja brao i sestre, ostvariste jedno od blaenstava: "Blaeni i milosrdni, jer e milosre postii"!

Uz izricanje velikog hvala, opet hvala, sve vas ljubi uvijek vaš brat i prijatelj

Dario Kordi
 
TISKOVNA KONFERENCIJA O VELJKU MARIU
Srijeda, 24 Travanj 2013
Bezoni mediji i mizerija politike u sluaju Veljka Maria

Današnja tiskovna konferencija zbog bezizglednog stanja hrvatskog branitelja Veljka Maria kidnapiranog na srbijanskoj granici, istovremeno kad se dogodio i sluaj Tihomira Purde, a sada zatoenog u teškim nehumanim uvjetima u Beogradu, pokazuje svu mizeriju hrvatske politike i bezonost tzv. hrvatskih medija. Naime, na današnju tiskovnu konferenciju, za koju su bili obaviješteni SVI HRVATSKI MEDIJI barem iz 2 nezavisna izvora, osim HINE i još dva neutvrena izvjestitelja, nije se odazvao nitko više. Zauujue je da je ova Hinina vijest uope prodrla u javnost. Na zatraenu posjetu od Udruge Pravednik u jednoj jedinoj reenici, odgovorila je Uprava za izvršenje krivinih sankcija Republike Srbije posredstvom Veleposlanstva RH u Beogradu, bez ikakvog dodatnog obrazloenja.



Zanimljivo je i to da se zatoeni hrvatski branitelj Veljko Mari nalazi 22 sata u eliji sa još nekoliko zatvorenika, da ima izlaz iz elije samo 2 sata dnevno za tzv. šetnju. Na posjetu supruge i djece ima pravo samo jednom mjeseno u trajanju od 2 sata. Na taj nain Veljko Mari odsluuje 12 godišnju zatvorsku kaznu po optubi za ubojstvo jednog civila, dok je primjerice Veselin Šljivananin bio u Haagu u zatvoru delux kategorije sa velikim mogunostima kretanja i prava, a osuen za razaranje Vukovara i bezbroj ubijenih civila.



Mari je u telefonskom razgovoru za Udrugu Pravednik istaknuo da je njegov odvjetnik Vjekoslav Krsnik u vremenu kad je aktualan bio sluaj Purda, od premijerke Jadranke Kosor u dva navrata traio da se takoer Veljko Mari prebaci u Hrvatsku, no bio je odbijen rijeima “ne moe se ništa zbog Europe”. Bilo je to u vrijeme pregovora sa EU. Drugim rijeima hrvatski branitelj Veljko Mari svjesno je po Jadranki Kosor rtvovan zbog ne kompliciranja pristupnih pregovora s EU i ucjenjivakih igara protiv poloaja Hrvatske !? Izjava Veljka Maria se moe preslušati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=NGiCX-8PwL0



Ostaje pitanje: Što bi uinile primjerice SAD da se njihov vojni veteran nalazi zatoen u stranoj (neprijateljskoj) zemlji ? Ne bi li se pokrenula sva dravna administracija i diplomacija, da se bivši pripadnik amerike vojske na bilo koji nain im prije dopremi (milom ili silom) u Ameriku. I ne zaboravimo pri tom, Veljko Mari kao pripadnik HV-a borio se na teritoriju Republike Hrvatske (okolica Grubišnog Polja) i ako je poinio ratni zloin to se dogodilo u Hrvatskoj. A uhien je na srbijanskoj granici, optuen i suen u Beogradu, osuen na drastinu kaznu od 12 godina koju izdrava u zatvoru u Beogradu, koji ga odbija isporuiti u Republiku Hrvatsku i odbija mu ak i posjete iz Republike Hrvatske. I nikome ništa! Nije li to dno-dna hrvatske politike i tzv. diplomacije u odnosima sa bilo kojom zemljom, a posebice sa Srbijom koja je bila puna logora za hrvatske graane u vrijeme dok je hrvatski vojnik Veljko Mari branio svoju dravu Hrvatsku i navodno poinio zloin. To je mizerija hrvatske politike da ne moe biti vea! Gospodo ministri, predsjednie Vlade, i prošle i sadašnje, moe vas biti sram! Tako se ne štiti bivši hrvatski vojnik a sada hrvatski graanin, koji je u stranoj zemlji pod sumnjivim okolnostima osuen, a ve tri pune godine dodatno nehumano kazneno maltretiran.

Tekst i slike: Damir Borovak



http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/257469/Zbog-Veljka-Marica-prozvano-Ministarstvo-vanjskih-poslova.html

BRANITELJ U SRPSKOM ZATVORU

Zbog Veljka Maria prozvano Ministarstvo vanjskih poslova

Udruga ‘Pravednik’ upozorila je danas da se hrvatskom branitelju Veljku Mariu, koji je u travnju 2010. uhien na srbijansko-bugarskoj granici te potom u Srbiji osuen na 12 godina zatvora zbog ubojstva Petra Slijepevia u Grubišnom Polju 1991. godine, krše ljudska prava te da je njegov sluaj u javnosti potpuno zaboravljen.

Predsjednik udruge Natko Kovaevi je ustvrdio na konferenciji za novinare, da Mari nije bio uhien, ve kako je ocijenio, ‘otet od strane srbijanske policije’, a da hrvatska vlast nije uinila ništa da mu pomogne. Mari je potom osuen u Srbiji, kako tvrdi Kovaevi, temeljem ‘upitnog i sumnjivog sudskog postupka’. Mi tvrdimo da je Veljko Mari nevin i da mu se nikako u Srbiji nije moglo suditi za zloin u Hrvatskoj, što je pravna agresija, dodao je.

Naglasio je da mu se u srpskom zatvoru krše ljudska prava poput medicinske skrbi i prava na šetnju tvrdei da je Mari 22 sata dnevno zakljuan u eliji. Optuio je predstavnike sadašnje i bivše vlasti da nisu uinili ništa kako bi pomogli tom hrvatskom branitelju te da je taj sluaj u javnosti zaboravljen. Najavio je da e cijeli sluaj internacionalizirati te pokušati bar da se Maria vrati u Hrvatsku kako bi se postupak protiv njega obnovio ili kako bi ovdje sluio kaznu.

Marko Franciskovi iz udruge ‘Pravednik’ naglasio je da su predstavnici te udruge eljeli posjetiti Maria u zatvoru, ali da im je to onemogueno za što je optuio hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu. Rekao je da je udruga temeljem našeg veleposlanstva eljela organizirati posjet tom hrvatskom branitelju po proceduri koja se koristi i za posjete iz Srbije u hrvatskim zatvorima ali, kako je rekao, odbijeni smo bez valjanog obrazloenja. Optuio je Ministarstvo vanjskih poslova za opstrukciju kontakta predstavnika te udruge i Maria, kao i na medijsku blokadu tog sluaja u Hrvatskoj.

U udruzi Pravednik danas su istaknuli i da se Mariu, koji je do uhienja bio zdrav, u zatvoru pogoršalo zdravstveno stanje te da je dobio astmu, a poveani su mu faktori rizika za dijabetes i bolesti srca.
 
POZIV NA 7. VELIKI JAVNI PROSVJED!
Srijeda, 24 Travanj 2013
K R U G   Z A   T R G
Graanska  inicijativa za Hrvatsku bez totalitaristike simbolike

POZIVAMO VAS NA 7. VELIKI JAVNI PROSVJED

Zahtijevamo od Gradske skupštine grada Zagreba povratak imena Kazališni trg zagrebakom trgu nazvanom imenom maršala Tita. Maršal Tito je odgovoran za ubijanja, zatvaranja i muenja protivnika komunizma i Jugoslavije tijekom svih godina svoje vladavine. Trg maršala Tita uvreda je rtava, a takoer je zapreka razvitku demokracije.

Doimo svi
u subotu 4. svibnja 2013. u 11 sati
pred Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu!

Govornici:
Zvjezdana Znidari Begovi, odvjetnica i politika zatvorenica u Jugoslaviji
prof. dr. sc. Branimir Lukši, pravnik
Zvonimir Hodak, odvjetnik

Glazba: klapa Prijatelji

Koordinacijski odbor: Ante Beljo, Goran Blaekovi, mr. sc. Zdravka Buši, Ana Lovri, Cika Mikoli, Jasna Paveli-Jureško, ura Puškaš, Maja Runje, Ivanica Sekula, Radovan Slade Šilovi, Eduard Spahi, Maja Šovagovi, Smiljana Šunde, mr. sc. Zorka Zane i dr. sc. eljka Znidari.
Tel.: 01/ 4668-137 i 091/  9578-969; e-mail: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

 
UDRUGA PRAVEDNIK O VELJKU MARIU!
Srijeda, 24 Travanj 2013

Što je sve poduzeto od strane udruge Pravednik vezano za posjet svojih lanova u zatvor Veljku Mariu koji izdrava zatvorsku kaznu u Republici Srbiji, te odnos Hrvatske vlasti prema svome nepravedno zatvorenome dravljaninu.

Udruga Pravednik je jedina udruga u Hrvatskoj koja slubeno trai ve punih pet mjeseci svoj posjet zatvorenom Hrvatskom dravljaninu Veljku Mariu, koji je svaki dan po 22 sata zatvoren u eliji i tako ve tri godine!

Uz pisane dokumente bit e Vam predoeno prvi puta kako se vlast Republike Hrvatske odnosi prema našem dravljaninu koji po svim meunarodnim pravima nije smio biti suen u Republici Srbiji za navodna poinjena nedjela izvršena u Republici Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Vašim dolaskom a naroito Vašom objavom hrvatskoj javnosti iznesenog s ove tiskovne konferencije najviše e te doprinijeti pomoi nepravedno zatvorenom našem hrvatskom dravljaninu Veljku Mariu kao i njegovoj obitelji u Hrvatskoj.

Predsjednik udruge PRAVEDNIK
Natko Kovaevi, dr.med.vet.
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript


 
POZIV NA PREDSTAVLJANJE
Ponedjeljak, 22 Travanj 2013
Srdano Vas pozivamo na slubeno predstavljanje

MARIJE DELIJE

- kandidatkinje za gradonaelnicu Grada Dubrovnika i
Nositeljice kandidacijske liste grupe biraa
za Gradsko vijee Grada Dubrovnika,

u utorak 23.4.2013 u 9.30h
ispred nedovršenog Doma umirovljenika na Medarevu,
kod Ope bolnice Dubrovnik.

Dobro
došli!
 
MARIJANA PETIR: PRAVO NA SAVJEST ZASTUPNIKA TREBA ZATITITI USTAVOM
Ponedjeljak, 22 Travanj 2013
http://www.hkv.hr/razgovori/14940-marijana-petir-pravo-na-savjest-zastupnika-treba-zastiti-ustavom.html

Damir Borovak: Razgovor s Marijanom Petir na temu Uloga ene u društvu i politici

Marijana Petir, hrvatska je politiarka s dva fakulteta. Diplomirala je biologiju i teologiju. U dva saziva Hrvatskog sabora bila je zastupnica Hrvatske seljake stranke. Uiva ugled u kršanskim krugovima u Hrvatskoj, zbog sebi svojstvene obrane katolikih vrijednosti i naela. Zbog svojih dosljednih kršanskih stavova bila je izloena medijskim napadima, poglavito od strare homoseksualnog lobija.

Zanimljivo je kako joj je 'homofobna titula' prišivena upravo 2011. godine, kada je upravo njenom zaslugom iz saborske procedure povuen prijedlog zakona o vodama. Razgovarali smo s Marijanom Petir poslije dojmljive tribine Uloga ene u društvu i politici, odrane nedavno u upnoj zajednici Kozari Bok u Zagrebu.

lanica ste Hrvatske seljake stranke. Što se dogodilo s HSS-om, a što s Vama osobno na posljednjim izborima?

lanica sam HSS-a od 1990. godine, od vremena kada je HSS obnovljen u domovini. Naime, u vrijeme komunizma od 1945. godine pa do 1989. godine HSS-u je bilo zabranjeno djelovanje u Hrvatskoj pa su naše organizacije uglavnom preivjele u inozemstvu. Dolaskom demokracije, poelo se je s obnovom HSS-a u domovini i tada su se traili najutjecajniji ljudi u pojedinom kraju pa je i moj otac postao povjerenikom za HSS za Moslavinu i Posavinu.

Mogla bih rei da sam odgajana na nauku brae Radi i za mene HSS predstavlja baštinu hrvatskog naroda. Upravo je HSS za naš narod u kljunim trenutcima „podmetao lea" i esto to nije bilo prepoznato. Podsjetit u da je Radi znao da e pucati na njega, no ipak je otišao u Beograd štiti interese hrvatskog naroda i ubili su ga. Maek se nije elio prikloniti ustašama pa je završio u zatvoru, a HSS je zato što nije elio podrati komuniste protjeran sa svojim vodstvom iz domovine. I ponovo je obnovljen nakon 45 godina.
Opirnije...
 
AUTSAJDERSKE BILJEKE
Petak, 19 Travanj 2013

http://www.glas-slavonije.hr/kolumna/21/3531/Raskrinkan-Milanovicev-totalitarni-um

Piše Ivica Šola: Raskrinkan Milanoviev totalitarni um

U svom govoru u Münchenu od 29. sijenja 1923. Adolf Hitler iznio je tri ideje koje trebaju voditi Njemaku, to su socijalna, nacionalna i antisemitska ideja. Što se tree, antisemitske, ideje tie, Hitler e rei da idovi “jesu rasa, ali nisu ljudi… oni su društveno zlo i elementarna nepogoda” protiv koje se treba boriti svim sredstvima. Rijei koje je hrvatski premijer upotrijebio mlatei po Rui Tomaši identine su, pri emu, naravno, ne mislim da je Milanovi Hitler, ve da ta zabrinjavajua retorika istovjetnost odaje Milanoviev totalitarni um, koji etiketira “apsolutno zlo” i poziva na akciju “društvene higijene” kako bi se društvo oistilo od “neistih”.

Sumanute tirade

Totalitarni um i retorika Zorana Milanovia na Rui Tomaši samo je eskalirala, no stalno je prisutna. Dovoljno se prisjetiti njegovih sumanutih tirada i diskvalificiranja ljudi prema mjestu roenja (Stier) ili prema mjestu stanovanja (Špikovina, Vukovina) sugerirajui im status “nie rase”, manje prihvatljivih bia od “arijevaca”, koji nisu roeni ili ne ive gdje Milanovi smatra da bi trebali kako bi dobili status ljudskih bia u punom smislu, dostojnih poštovanja i uvaavanja u javnom prostoru i demokratskim procesima i kritikama. U Milanovievom totalitarnom diskursu neprestanog prokazivanja neprijatelja naroda i društvenog zla svednevice frcaju etikete eurofoba, homofoba, crnokošuljaša… i drugih snano zvueih frazetina koje su uglavnom crtanje vraga po zidu od jednog nesposobnog politiara koji je ak i od ovakvog HDZ-a uspio izgubiti izbore, i to po pravilima igre koje je sam postavio, za što je potrebna ozbiljna doza diletantizma i autistinog narcisizma posvaanog s realnošu, pogotovo onom gospodarskom, što potom uporno supstituira totalitarnom retorikom iskljuenja i konstruiranjem društvenih sukoba. Nazivajui Ruu Tomaši “društvenim zlom”, Milanovi nije samo prešao prag pristojnosti nego je i kod svih ozbiljnih ljudi upalio alarm zabrinutosti o mentalnom stanju ovjeka koji ima najveu odgovornost za sudbinu ove zemlje, koja sa svakim danom gospodarski tone u blato, a Milanoviu je najvanije u svemu tome zaštititi krhkog i nevinog Voju Stanimirovia od goropadne Rue Tomaši.

Sada e izvrijeati branitelje

Uzimajui u zaštitu aboliranog etnikog kolaboracionista koji je bio dio okupacijske vlasti u Vukovaru, Milanoviu ne smeta što je taj isti Stanimirovi, koji je likovao kada je palo “posljednje ustaško uporište”, vukovarska bolnica, izjavio kako Srbi nisu krivi za rat i razaranja u Vukovaru, niti su ga poeli, ve Hrvati, koji su prije toga likvidirali Srbe pa ih “razjarili” da se brane od povampirenih ustaša, te, škandalozno, dodao da u vukovarskoj bolnici nisu bili samo ranjenici i bolniko osoblje nego i prerušeni hrvatski vojnici. Na tu izjavu Milanovi nije imao potrebu reagirati iako dira najdublju ranu hrvatske borbe za neovisnost. Tu je totalitarni Milanoviev um do kraja raskrinkan: on strastveno štiti “istinu” Voje Stanimirovia o Vukovaru od istine Rue Tomaši. Ta Tomašikina istina o Vukovaru oito toliko iritira Milanovia da e njoj u inat Vukovar uskoro ukrasiti irilicom. I pritom, vjerojatno, izvrijeati branitelje Vukovara, nepismene, prljave crnokošuljaše i divljake.

Piše Ivica Šola

 
POZIV NA HODOASNIKI POHOD U UDBINU
Srijeda, 17 Travanj 2013
Hrvatsko društvo politikih zatvorenika, Podrunica Zagreb, povodom "Dana politikih uznika", dne 30. IV. 2013.g. priprema pohod u Udbine, gdje emo imati misno slavlje.

Ukoliko se netko od vaših lanova eli pridruiti, bilo nam vrlo drago.

Naš autobus kretao bi u 7h i 30 min. ispred Cibone.

U vezi informacija javite se na mobitel: 098 9684192 - Zorka Zane. 
 
 
PREDSJEDNIE VLADE RH, GOSPODINE ZORANE MILANOVIU, ODMAH PODNESITE NEOPOZIVU OSTAVKU!
Utorak, 16 Travanj 2013
Predsjednie Vlade Republike Hrvatske, gospodine Zorane Milanoviu, odmah  podnesite neopozivu ostavku!

Zgroen skandaloznim izjavama i govorom mrnje koje ste juer, 15. travnja 2013. godine, iznijeli javno pred televizijskim kamerama, niim izazvan, na raun gospoe Rue Tomaši, predsjednice HSP-a dr. Ante Starevi i EU parlamentarke, tijekom intervjua novinaru Nova TV, gospodinu Mislavu Bagi, na zaprepaštenje hrvatske javnosti koja je to putem elektronskog medija vidjela i ula, javno ustajem prosvjedom zbog besramnih uvreda koje ste tom prigodom izrekli, citat: „Rua Tomaši gora je od elementarne nepogode“, završen citat, i traim da odmah podnesete neopozivu ostavku na dunost predsjednika Vlade Republike Hrvatske, jer nedopustivo je da u uljuenoj, demokratskoj i civiliziranoj dravi predsjednik Vlade širi takav govor mrnje.

Dragutin Bauman, ing.kem.
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
lan UO Koordinacije braniteljskih udruga grada Zagreba

U Zagrebu, 16. travnja 2013.
 
IMA LI ZA HRVATSKU DRAMU MJESTA U SUBOTIKOM KAZALITU!
Utorak, 16 Travanj 2013
 Udruga Hrvatska neovisna lista pozdravlja nastavak izgradnje Narodnog kazališta u Subotici, ali se otvara i niz pitanja poslije izjave gradonaelnika Modesta Dulia i drugih dunosnika da e novim planom biti izgraene dvije umjesto tri dvorane.

Hoe li biti obnovljena Hrvatska drama u Subotikom kazalištu, hoe li tri drame moi uspješno djelovati u predviene dvije dvorane ili e se uporedo sa obnovom Narodnog kazališta i dalje nastaviti sa kršenjem prava hrvatske nacionalne zajednice?

Ponovno moramo podsjetiti na to da je Hrvatsko narodno kazalište utemeljeno19. rujna 1945. godine, da je temelj, a ujedno i obveza za obnavljanje Hrvatske drame,
Meudravni sporazum o zaštiti manjina sklopljen izmeu Republike Hrvatske i Republike Srbije2004. godine, kao i lanak 20 Ustava Republike Srbije prema kojem se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava nemoe smanjivati.

Obnova Hrvatske drame bila bi ostvarenje prava hrvatske nacionalne manjine za ouvanjem nacionalnog identiteta i ouvanjem hrvatskog kulturnog naslijea na ovim prostorima, a to je i obveza grada Subotice.

Udruga Hrvatska neovisna lista se nada da e aktualni sastav Hrvatskog nacionalnog vijea uvidjeti vanost sadašnjeg trenutka i da e uvrstiti u dnevni red svoje prve naredne sjednice pitanje obnove Hrvatske drame u Narodnom kazalištu u Subotici i na taj nain i ispoštovati inicijativu koju smo podnijeli 21. prosinca 2012. godine.

Hrvatska neovisna lista
Predsjednik Zlatko Ifkovi



Program Hrvatske neovisne liste

Naalost ne moemo biti zadovoljni poloajem veine Hrvata u Republici Srbiji. Nikada nije bilo više nezaposlenih pripadnika naše zajednice, veina je na pragu siromaštva. 

Po nekim procjenama svega 10% Hrvata djeluje u strankama i institucijama. Da li je to zbog nepovjerenja prema sadašnjem vodstvu tih stranaka i institucija? Došlo
je vrijeme za promjene u funkcioniranju unutar hrvatske zajednice. Iz gore navedenih razloga je došlo do osnutka udruge Hrvatska neovisna lista.

Ne smije se zaboraviti da je uspostavljanje suradnje svih generacija Hrvata preduvjet napretka i oporavka zajednice i to uspostavljanje suradnje izmeu onih Hrvata koji su 90-tih bili nositelji hrvatstva i ovih koji su sada elnici naše zajednice. Sada  je vrijeme da jedni druge pogledamo u oi i kršanski damo oprost za sve propuste i pogreške koje su uinjene na štetu pripadnika naše zajednice.

Prostor za zajedniko djelovanje zasigurno postoji, samo treba prevladati osobne animozitete i karijerizam, raditi zajedniki na onome što je hrvatski nacionalni interes, i opstojnost Hrvata na ovim prostorima. Treba  napraviti platformu za razgovore, u koje e biti ukljuene sve stranke, institucije, udruge koje okupljaju hrvatski narod
.

SURADNJA

Plan suradnje treba da se temelji na: formiranju  zajednike hrvatske liste za naredne izbore, uspostavi dijaloga s Bunjevcima koji se trenutno nacionalno ne izjašnjavaju kao Hrvati, decentralizaciji (formiranje opina u gradovima: Somboru, Subotici, Srijemskoj Mitrovici), gospodarskom, socijalnom i kulturnom oporavku, te na povratu imovine oduzete za vrijeme komunizma. Ovakve aktivnosti bi pridonijele povratku povijesnog pamenja, kao i izradi strategije za mlade.

Formiranje jedinstvene hrvatske liste, na
koju bi bile ukljuene sve stranke, institucije i udruge koje okupljaju hrvatski narod, je preduvjet suradnje. Razmjerno jaini, veliini stranke ili udruge bi bio i odreen broj mjesta na listi. Na ovakav nain objedinjene stranke, udruge i ostale institucije s hrvatskom nacionalnom odrednicom treba da zajedniki istupaju i uspostave suradnju i dogovore sa ostalim strankama, prvenstveno oko izlaska na izbore kao i u  aktivnostima na ouvanju identiteta Hrvata na ovim prostorima.

POLITIKA PRAVA

Predstavnici i lanovi udruge Hrvatske liste e u svom djelovanju preduzimati sve zakonske mjere da se provede novi izborni model temeljen meudravnim sporazumom o recipronoj zaštiti manjina. Prema tom izbornom modelu treba da se formira posebna izborna jedinica za Hrvate u Republici Srbiji, te bi na taj nain stvarno i punopravno Hrvati sudjelovali u donošenju politikih odluka. Prema postojeem  zakonu nisu posebno regulirana politika prava Hrvata, nije decidirano normirana zastupljenost Hrvata u predstavnikim i izvršnim tijelima na svim razinama ( lokalnoj, pokrajinskoj, republikoj i razini drave Srbije ), na što obvezuje lanak 9. meudravnog sporazuma: Stranke e omoguiti slobodno organiziranje i udruivanje pripadnika nacionalnih manjina.
Stranke e omoguiti sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u donošenju odluka koje se odnose na njihova prava i poloaj na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini u Republici Hrvatskoj, odnosno na lokalnoj, pokrajinskoj, republikoj i razini drave Srbije, omoguavajui osnivanje politikih stranaka i sudjelovanje u predstavnikim i izvršnim tijelima na nain da e unutarnjim zakonodavstvom osigurati:
zastupljenost nacionalnih manjina u predstavnikim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini,
zastupljenost u predstavnikim tijelima na regionalnoj i dravnoj razini u Republici Hrvatskoj, odnosno na pokrajinskoj, republikoj i razini drave Srbije.


Stranke e osigurati materijalne i druge uvjete za izbor i djelovanje izabranih predstavnika nacionalnih manjina. Stranke e se, pri utvrivanju podrunih i/ili upravnih jedinica, suzdravati od dovoenja nacionalnih manjina u nepovoljniji poloaj.


MLADE

Našoj mladei otvoriti put u institucije. Po ovom pitanju je neophodno organizirati raspravu i sainiti strategiju. Kljune teme ove strategije bile bi: obrazovanje mladih, ukljuivanje u politike aktivnosti, poboljšanje uvjeta ivota mladih, potpora razvoju i financiranje organizacija mladih, poboljšanje poloaja mladih na trištu rada.

ZASTUPLJENOST I UPORABA JEZIKA

Zalagat emo se predstavnikim i izvršnim tijelima na razini grada provodi uporaba hrvatskog jezika, kao i u mjestima u kojima gdje ive Hrvati.

DECENTRALIZACIJU

Hrvatska neovisna lista e se zalagati za decentralizaciju grada Subotice jer se najmanje ulagalo u one dijelove grada u kojima smo mi Hrvati – Bunjavci po broju stanovnika veina. Vrijeme  da preuzmemo odgovornost i preduzmemo potrebne mjere i radnje radi obezbjeenja prosperiteta i razvoja mjesta koja nam povijesno pripadaju, a tom e doprinijeti i decentralizacija.
Zalagat emo se kada doe do decentralizacije grada Subotice da se formirati nove gradske opine: Formirati jednu opinu Mali Bajmok-Novo Selo-Mala  Bosna, formirati jednu opinu, Aleksandrovo-Bikovo-Verušic- Stari ednik, formirati jednu opinu Tavankut-Ljutovo, formirati jednu opinu Gat-Ker, formirati jednu opinu Bajnat-Prozivka, formirati jednu opinu Bajmok-urin
Ovakva inicijativa za dobivanje statusa gradskih opina ne bi za graane predstavljala dodatni porezni namet, ve bi se postojei prihodi u proraunu od poreza na imovinu, od poreza na dohodak, od administrativnih pristojbi, lokalnih i boravišnih pristojbi i dr. pravednije raspodijeliti.


GOSPODARSKA I SOCIJALNA ULAGANJA

Zalagati se za gospodarska i socijalna ulaganja na podrujima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima naše manjine. Poboljšanje gospodarski, socijalni i druge uvjete na podrujima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima naše hrvatske manjine,  bi  osigurao njihov opstanak na tim podrujima.

ŠKOLOVANJE NA HRVATSKOM

Novu strategiju razvoja školstva, koja obuhvaa strategiju razvoja, srednjeg i visokog školstva, treba postaviti kao prioritet unutar ukupne razvojne strategije naše zajednice, jer e se generacije koje sada zapoinju školovanje pojaviti na trištu rada za deset do petnaest godina.
Jedan od prioritet e nam biti otvorenje Hrvatskog školskog centara u Subotici, tu prije svega mislimo da bi trebao biti formiran kao srednjoškolska ustanova. a dosadašnja formirani odjeli osnovnog obrazovanja proširiti gdje nije formirano, a u onom školama gdje je izuavanje Hrvatskog jezika, zahtijevati emo na formiranju odjela na hrvatskom jeziku.

PRAVO NA RAVNOPRAVNO INFORMIRANJE

Zahtijevat emo da Uredništvo programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice ima ravnopravan status pri financiranju i emitiranju programa sa ostalim uredništvima ove radio postaje.
Oformi
ti medijsku, radijsku, televizijsku postaju programa na Hrvatskom jeziku u gradovima gdje znaajan broj Hrvata ivi.

POVRAT IMOVINE

Povrat imovine za vrijeme komunizma je jedan od prioriteta djelovanje, jer se unutar zajednice po tom pitanje poduzima malo ili skoro ništa. U tijeku je inventura oduzete imovine.

ZA OBNAVLJANJE DRAME NA HRVATSKOM JEZIKU U SUBOTICKOM KAZALIŠTU USPOSTAVA SURADNJE SA BUNJEVCIMA

Platforma za razgovore o suradnji sa Bunjevcima koje se trenutno ne izjašnjavaju nacionalno kao Hrvati.

Osiromašeni Hrvati – Bunjevci, kao i Bunjevci koje se trenutno ne izjašnjavaju nacionalno kao Hrvati, u svome gradu su jeftina radna snaga (sluge). Ne moemo biti zadovoljni ovakvim stanjem i moramo pokušati zajednikim snagama nadvladati ovakvo stanje. Da bismo uspjeli u ovoj namjeri, moramo razmišljati na jedan drugaiji nain. U cilju okupljanja ovdašnjih Hrvata-Bunjevaca i Bunjevaca neophodno je zapoeti sa konstruktivnim razgovorima. Kao osnov tih razgovora mora biti zajedniko ouvanja identiteta.

Širok prostor za djelovanje ima i daju nam toke koje nas spajaju, a to su:
podrijetlo - potjeemo iz zajednike pradomovine, iz junog dijela Hercegovine, iz Dalmacije,
da smo se u ove krajeve doselili kao jedan narod,
da smo braa po krvi, vjeri i po jeziku,
da sve vlasti vrše asimilacijske procese,
da Bunjevci ive u zaleu Zadra, Hrvatskom primorju, Velebitu, Lici, te u Bakoj i to na vojvoanskoj i maarskoj strani, ali i u Hercegovini. Da priamo ikavskom štokavicom s novom aksentuacijom,
vjera - katolika vjera putem bosanskih fratara, koji su nas doveli u ove krajeve,
obiaji - Boi, Materice, Oci, Uskrs, polivai, Duijanca, prelo, rakijare, kraljice, sigre, svatovski obiaji, posmrtni obiaji...
kultura - zajednika od dolaska u ove krajeve (a i prije ) pa sve do danas i to: Brauljevi, Pavi, Katai, Vilov, biskup Ivan Antunovi, Mijo Mandi, Modroši, B. Šarevi, K. Milodanovi, Ivan i Ante Evetovi, Blaško Raji, L. Budanovi, Ilija, Nikola i Pajo Kujundi, Ago i Lazo Mamui i drugi,
folklor ,
da nemamo politika prava,
da nemamo osigurane materijalne i druge uvjete za djelovanje udruga,
ouvanje obiaja Bunjevaca.

Ukoliko se moemo sloiti da je sve  ovo zajedniko, onda je za nadati se, da se moemo sloiti i o drugim pitanjima i pokrenuti suradnju o ouvanje identiteta.

Za poetak, svako neka se dri naela uvaavanja i poštivanja drugoga.

Prijedlog suradnje i hrvatsko-bunjevakog zajednikog djelovanja:
Pripadnici bunjevakih Hrvata i Bunjevaca koje se trenutno ne izjašnjavaju nacionalno kao Hrvati nee ulaziti u meusobne konfrontacije (prozivanja, optuivanja ili napadanja), niti e davati povoda za konfrontacije,
Da je svaije osobno i zakonsko pravo kako e se izjašnjavati, kako e govoriti,
Da institucije i udruge u svom nazivu mogu koristiti imena bez ogranienja,
Da e prigodom organiziranja bilo kakvih manifestacija imati u vidu i drugu opciju i pozivati je i primati na dostojanstven nain, ime bi se dalo svjedoanstvo cijeloj zajednici da je platforma hrvatsko -bunjevakog suivota mogua, da takva suradnja moe funkcionirati, kao i
da je takva suradnja zapravo neophodna zbog opstojnosti na ovim prostorima,
Da e nastojati u medijima koristiti narodni govor - ikavicu, koja se iz svakidašnjeg govora polako gubi, a to je naše blago,
Da ce nastojati omoguiti da kulturno-umjetnika društva budu otvorena za sve pripadnike našeg naroda -bez obzira na opredjeljenje, a kao prvi primjer otvoriti reciprono HKC Bunjevako kolo i Bunjevaku maticu,
Da se zajedniki radi na decentralizaciji gradova Subotica i Sombor.


Naša je pretpostavka da Prijedlog Platforme o suradnji moe dovesti do boljitka u našem gradu za sve nas, do nadvladavanja razmirica, jer 10% jednih, 9% drugih i daju garanciju za odgovarajue procentualno zajedniko sudjelovanje u pokušaju zauzimanja dijelova vlasti u budunosti.

Moemo oekivati  stare argumente deurnih moralista, koji djeluju iz sjene na razbijanju hrvatske zajednice, da nismo principijelni. No, uvijek moramo znati da je na prvom mjestu zajedništvo i da se samo tako moe omoguiti  utjecaj na gospodarske, socijalne, kulturne I druge uvjete ivota koji su osnovni preduvjet oporavka i opstanka zajednice na ovim prostorima.

Nemojmo biti samo sluge!
Hrvatska neovisna lista
 
RAZGOVOR S FRA NIKOLOM MATE ROIEM NA STRANICAMA HAKAVE
Utorak, 16 Travanj 2013

Preproujemo link: http://www.hkv.hr/razgovori/14891-o-cemu-broz-nikada-nije-pricao.html

O EMU BROZ NIKADA NIJE PRIAO.......

Razgovor s fra Nikolom Mate Rošiem

Fra Nikola Mate Roši ugledni je franjevaki intelektualac, studirao je u Zagrebu, Rimu i Beu, magistar je teologije... U franjevakoj zajednici bio je šest godina provincijal, zatim u Beu dulje vrijeme rektor Minoritenkirche, a potom u Zagrebu biskupski vikar za pastoral u Vojnom ordinarijatu. Odrao je brojna predavanja, vodio mnoge duhovne vjebe, sudionik raznih kongresa u zemlji i inozemstvu. Autor je velikog broja lanaka, pjesama, osvrta i rasprava te više knjiga raznih tematika. Sada ivi i djeluje u Šibeniku. Posljednja njegova knjiga Revolucije razaraju Krista tek je izašla, a ve budi pozornost svojim sadrajem te je potaknula ovaj razgovor.

Vaša najnovija knjiga Revolucije razaraju Krista izašla prošlog mjeseca, a zahtijevala je višegodišnje prouavanje mnogih vrela, u knjizi navodite ak 271 bilješku. Stoji li Vaše mišljenje da treba temeljitije istraiti revolucije u svijetu u odnosu na nalogodavce i na krajnje ciljeve?

Razgovor vodio:
Damir Borovak

Fotografije snimio:
Fra Vitomir Glavaš

 
POZIV NA PREDAVANJE AKADEMIKA VLADIMIRA PAARA
Utorak, 16 Travanj 2013
Hrvatsko katoliko društvo prosvjetnih djelatnika

Pozivlje Vas na predavanje

akademik Vladimir Paar:  Vjera i znanost

koje e se odrati u srijedu 17. travnja 2013. u 19.45  sati u Zagrebu, u Palmotievoj 31 (dvorišna zgrada), u okviru redovite mjesene tribine Društva.
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 211 - 240 od 1223
 
Top! Top!