www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Srijeda, 20 Studeni 2019
 
 
Naslovnica
VEERNJI LIST: BRANITELJI UMIRU SA 50 GODINA
Nedjelja, 10 Oujak 2013
http://www.vecernji.hr/vijesti/branitelji-umiru-sa-50-godina-to-posljedica-tumora-clanak-521697

STUDIJA O SMRTNOSTI - Ministarstvo branitelja završilo drugu fazu znanstveno-istraivakog projekta

Branitelji umiru sa 50 godina, i to od posljedica tumora

Cilj istraivanja su sustavni sistematski pregledi za sve hrvatske branitelje

Piše: Renata Rašovi/VLM

Nakon alarmantnih rezultata prve u nizu od ukupno tri studije – one o samoubojstvima koja je pokazala da si najviše branitelja oduzme ivot u predizborno vrijeme – Ministarstvo branitelja okonalo je rad na drugoj studiji koja se bavila smrtnošu. Bavei se usporeivanjem i utvrivanjem smrtnosti hrvatskih branitelja u odnosu prema opoj populaciji, ovo je istraivanje, koje je obuhvatilo vremensko razdoblje od 1998. do 2010., pokazalo da, u prosjeku, branitelji umiru u dobi od 50,9 godina, i to od tumora. Njih više od osam tisua!

Upravo taj podatak branitelje razlikuje od ostale populacije u Hrvatskoj koja ponajviše umire zbog sranih i modanih udara, tumai Nevenka Beni, pomonica ministra branitelja.

Stop pretpostavkama

– Osim od posljedica tumora, primarnog uzroka smrtnosti u toj populaciji, branitelji naješe umiru i od bolesti cirkulacijskog sustava, njih gotovo 7000, a potom i od ozljeda, trovanja i bolesti probavnog sustava – kae Nevenka Beni, dodajui kako je studiju, analizom podataka za svakog od 501.701 branitelja, omoguila nedavna objava Registra branitelja, uz razmjenu podataka s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i strunjacima s Medicinskog fakulteta.

Branitelji, nadalje, umiru od bolesti dišnih puteva, duševnih poremeaja i poremeaja ponašanja, bolesti ivanog sustava, endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, zaraznih i parazitarnih bolesti te bolesti krvi i krvotvornog sustava.

– Za nas su ti rezultati znaajni zato što smo dosad bili voeni samo pretpostavkama i nagaanjima, a sada e nam olakšati daljnji rad s braniteljima te planiranje adekvatne prevencije njihovih bolesti – kae Nevenka Beni, koja otkriva da je Ministarstvo branitelja ve krenulo u novu fazu tog znanstveno-istraivakog projekta koje e u fokusu interesa imati obolijevanje hrvatskih branitelja.

Povezanost sa stresom

– Kad dobijemo te rezultate, kad doznamo od ega sve branitelji boluju, koliko dugo se lijee, koje terapije uzimaju, bit emo blii spoznaji u kojoj se ivotnoj dobi javljaju te bolesti i imati potpunu sliku o zdravlju naših branitelja. Tada emo krenuti prema našem primarnom cilju, zbog kojeg smo i provodili ove studije. Rije je o sustavnom provoenju sistematskih pregleda za branitelje – kae Nevenka Beni.

Naime, Ministarstvo ve priprema natjeaje za zdravstvene ustanove diljem Hrvatske, s ciljem da se unaprijedi zdravstvena skrb za branitelje u svakoj upaniji.

– Ve su sada osigurana sredstava za sistematske preglede 587 branitelja, koji e biti pregledani do rujna, kada kree nova, još brojnija grupa branitelja – kae pomonica ministra, koju pitamo otkriva li studija o smrtnosti meu braniteljima i povezanost tako velike koliine tumora sa stresom koji su branitelji proivjeli tijekom rata.

– Taj odgovor tek emo imati nakon što dobijemo rezultate predstojee studije o oboljenjima, a vjerujemo da e ti rezultati zainteresirati i medicinsku javnost da se pozabavi tim vanim pitanjem – zakljuila je pomonica ministra.

Naješi uzroci smrtnosti branitelja

Bolest (broj umrlih)

Bolesti genitourinarnog sustava (114)

Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma (237)

Zarazne i parazitarne bolesti (264)

Bolesti ivanog sustava (290)

Duševni poremeaji i poremeaji ponašanja (513)

Bolesti dišnog sustava (534)

Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (1708)

Bolesti probavnog sustava (2279)

Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (3000)

Bolesti cirkulacijskog sustava (6923)

Tumori (8093)

 
ELJKO TOMAEVI O SRPSKOJ NACIONALNOJ POLITICI I SRPSKIM ZLOINIMA U OPINI ERDUT
Subota, 09 Oujak 2013
http://hr.radiovaticana.va/news/2013/03/03/%C5%BEeljko_toma%C5%A1evi%C4%87_o_srpskoj_nacionalnoj_politici_i_srpskim_zlo%C4%8Dinima_/cro-670017


eljko Tomaševi o srpskoj nacionalnoj politici i srpskim zloinima u opini Erdut u Hrvatskom Podunavlju

 injenini pokazatelji o uincima srpskih zloina poinjenih u osvajanju hrvatskih narodnih i dravnih podruja, upuuju na oevidno ostvarivanje dugorone srpske nacionalne politike, kojoj je velikosrpstvo ve due od dva stoljea ishodište, a etniki ista „Velika Srbija“ eljeno postignue. Na takav zakljuak upuuju i podatci o promjeni demografskog stanja u Hrvatskom Podunavlju u razdoblju od 1991-1995., kao i narav ratnih zloina koje su pobunjeni Srbi poinili u mjestima Opine Erdut. 
Hrvatsko Podunavlje obuhvaa hrvatsko dravno podruje istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Prema popisu iz 1991., na tom podruju je ivjelo 194.000 stanovnika, od ega 45% Hrvata, 35% Srba i 20% pripadnika drugih naroda. Nakon što su 1991. zapoeli s oruanom pobunom protiv hrvatske drave, Srbi su nad Hrvatima i pripadnicima drugih tamošnjih naroda poinili zloin tzv. „etnikog išenja“ ili genocida, takvih razmjera da su Hrvatsko Podunavlje ve potkraj 1995. nastanjivali gotovo iskljuivo Srbi, njih oko 120-150.000, od kojih su oko 50.000 bili Srbi iz zapadne Slavonije i tzv. „Krajine“, koji su izbjegli pred hrvatskim vojno-redarstvenim akcijama „Bljesak“ i „Oluja“. 
RealAudio       MP3
Opina Erdut svojim junim dijelom granii s prigradskim podrujem grada Vukovara, a pripadaju joj mjesta Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut. Srpski pobunjenici su ve 02. travnja 1991. postavili prve cestovne barikade na cestama koje spajaju Vukovar s Vinkovcima, Osijekom i Daljem, a tzv. „Srpsko nacionalno vijee“ je proglasilo pripajanje Slavonije i Baranje Srbiji. 
Tisue hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta su bile prisiljene izbjei pred srpskim oruanim postrojbama. Pobunjeni Srbi su do temelja srušili Marijansko Svetište Majke Boje od Utoišta u Aljmašu, kao i katolike crkve Svetog Josipa u Dalju i Svih Svetih u Erdutu. Najstrašnija muenja i mnoštvena ubojstva Hrvata, Srbi su poinili u mjestu Dalj, smještenom na obali Dunava, u blizini uša Drave u Dunav.
Dana 01. kolovoza 1991., pobunjeni Srbi su uz pomo tzv. „JNA“ i uz izriitu prethodnu zapovijed da ne smije biti zarobljenih pripadnika hrvatske policije i ZNG-e, napali zgradu Policijske postaje Dalj, u kojoj su se nalazili hrvatski policajci, pripadnici Zbora narodne garde i civilne zaštite. Nakon desetosatne oruane opsade, tijekom koje su unato izvješenoj bijeloj zastavi, po zgradi pucali i iz tenkova i drugih oklopnih vozila, Srbi su zauzeli postaju pa odmah zapoeli s muenjima i ubojstvima svih branitelja koje nisu ubili tijekom napada. Muki su masakrirali i ubili 39 hrvatskih branitelja, 20 policajaca, 15 pripadnika ZNG-e i etiri pripadnika Civilne zaštite. 
Osim njih, ubili su i hrvatskog novinara Stjepana Penia, kojemu je tijelo pronaeno 17. kolovoza 1991. godine. 
U rujnu 1991. uhitili su vei broj hrvatskih civila i priveli ih u zgradu Policijske postaje, gdje su nakon muenja i ispitivanja ubili 11 ljudi. Potom su dana 04. listopada 1991. pripadnici Teritorijalne obrane tzv „SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema“, ušli u zgradu policije u kojoj su bili zatoeni hrvatski civili pa muki pobili njih 28.
Tzv. „JNA“ je tijekom oruanog razaranja Vukovara, u Dalj dovozila zarobljene vukovarske branitelje i predavala ih tamošnjoj „Srpskoj teritorijalnoj obrani“, koja ih je nakon stravinih muenja i masakriranja, ubila najmanje 34. 
Procjenjuje se da su od 01. kolovoza do prosinca 1991., Srbi u Dalju muki pobili 139 ljudi. Tijela ubijenih hrvatskih civila, dijelom su spalili, dijelom bacili u mnoštvenu grobnicu u selu elije, na farmi Lovas i na katolikom groblju u Dalju, a dijelom ih bacili u Dunav. 

Patnje koje su prije smrti trpjeli zatoeni hrvatski civili u Dalju, rijeima je nemogue predoiti, a oblike i naine muenja, masakriranja, silovanja i ubijanja koja su nad njima inili pobunjeni Srbi, tek se vjernikom pobonošu mogu pojmiti kao zlodjela koja ine samo ona stvorenja u ljudskom obliju, koja su pod potpunim opsjednuem sotone. 

Jedna od pripadnica Civilne zaštite, koja je zarobljena u Vukovaru pa dovezena u zatoeniki logor u Dalju, u svojem iskazu pohranjenom u pismohrani Hrvatskog informativnog centra pod brojem 6., svjedoi: „...ja sam bila zarobljena 17. XI. 1991. godine u Vukovaru, kod bolnice. U onim momentima nisam mogla prepoznati nikoga. Kupili su nas u maricu. Bilo je više jugovojske, ali ne toliko jugovojske koliko etnike, onih s kokardama. U to mjesec i pol dana, meni su svašta radili. I silovali, i tukli, batine smo stalno dobivali, nisu nam dali jesti. On je meni kombinirkama izvadio etiri zuba, on, taj etnik Nedjeljko Pei. Silovali su me par njih pored njega. Jednoj eni su odrezali dojku. Ime joj je Marija, a prezime ne znam. Sa mnom je bila u daljskom logoru i gospoa ura, od Mirka, onda Manda Vukuši, nazvana snajperistkinja. Od te djevojke su radili svašta, ona je bila šezdesetšesto godište. Djecu od deset, dvanaest godina su isto silovali. Bili Jovan je isto radio velika zla. Radio je u veterinarskoj stanici u Osijeku. On je bio s veterinarima. Na filmu, ako ste ga gledali, su prikazani deki koji su strojeni. Taj je radio ta zlodjela, vadio dekima spolni organ i gurao u usta da pojedu. Njegova majka je bila moja susjeda u Osijeku, ta Bili Olga. Prepoznala sam njih dosta. Bio je s njima i Marko Pei. To je sin od tog Peia. Jedan mu je sin poginuo. Bio je na Mitnici. Zvao se Duško Pei. Taj je ubijen, poginuo je prije nego sam ja došla u logor u Dalju. Ne znam što je on radio, a brat mu je radio zlodjela, taj Marko. Unakazivao je ljude, vadio im oi, izvan logora, inio je to onima kojih bi se doepao – kao divlje make kada se doepaju plijena. Bio je i jedan Savo Vilus iz Dalja, roeni Srbin, onda Noda Jovan, isto iz Dalja. On je bio glavni etniki voa. Zatim mesar u njegovoj mesnici je strojio ljude. Kada su zatvorili ljude kod kina 19. i 20. studenoga, došla su dva autobusa iz Vukovara ena i muškaraca koje su u kuu tog Lalia zatvorili. ore i Nikola Lali su bili vlasnici te mesnice.“ 

Za takve strašne zloine koje su pobunjeni Srbi poinili u Dalju, nitko nije bio osuen sve do lipnja 2012., kada je na kaznu zatvora od pet godina pravomono osuen edo Jovi, i to zbog nesprjeavanja poinjenja zloina. 
Pred upanijskim sudom u Osijeku je u tek u svibnju 2010. podignuta optunica protiv pukovnika tzv. „JNA“ Enesa Tase, zbog ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva, a u studenom 2011. protiv Ljubinka R. i Vojislava G. iz Dalja, koje se tereti da su u kolovozu 1991. ušli u jednu obiteljsku kuu, svezali ruke i stavili no pod grlo ocu pa natjerali njega, suprugu i djecu, ker od 13 godina i sina od 10 godina, da gledaju silovanje svoje 20-godišnje keri i sestre.
Za zloine u Dalju se pred Haaškim sudom tereti i nedavno uhieni dunosnik srpskih okupacijskih vlasti Goran Hadi, a poimenino prijavljeni zloinci i danas mirno ive u Dalju i Hrvatskom Podunavlju. 

I bez osude zloinaca i zadovoljštine rtvama, Srbi su u Dalju ve 2009. postavili iriline javne natpise, a u ovom vremenu 2013., susjedni Grad muenik Vukovar, ponovno postaje najbolnija hrvatska rana.

Unato moralno osnovanom protivljenju hrvatskih branitelja i šire hrvatske javnosti uvoenju dvojezinosti i irilice u Vukovaru, kao i injeninim dokazima koji potvruju netonost podatka o udjelu Srba u stanovništvu Vukovara, Predsjednik Vlade RH Zoran Milanovi je 28. veljae 2013. hrvatskim braniteljima poruio da prestanu prijetiti i pokau velikodušnost pobjednika. 

Zar hrvatski branitelji, stradalnici i prognanici, koji su se vratili ivjeti u Vukovar i Hrvatsko Podunavlje, ve svojim suivotom s neosuenim zloincima, sa svojim muiteljima, silovateljima i ubojicama njihovih najmilijih, nisu iskazali najveu ljudsku i pobjedniku velikodušnost? 
Tko je po mjerilima ovoga svijeta, u takvom suivotu pobjednik, a tko poraeni? 

Gdje je pritom izostao poziv na velikodušnost Srbima iz Vukovara i okolice, koji se mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja valjda osjeaju poraeni, pa zato do današnjeg dana ne ele sudjelovati ni u vukovarskim i drugim spomen obiljeavanjima, ime bi iskazali barem suosjeanje i poštovanje prema tolikim rtvama Hrvata i drugih naroda, kad ve ne ele pomoi u pronalaenju grobišta ubijenih i nasilno odvedenih stanovnika Vukovara? 
Štoviše, neprestano se obešašuje svetost grobišta i spomenika rtava, poput nedavnog barbarskog skrnavljenja spomen ploe na mjestu mnoštvene grobnice na farmi Lovas izmeu Borova Sela i Dalja. 

Gdje se izgubila tolika velikodušnost hrvatskih vlasti prema tim istim pobjednicima, kada se hrvatske branitelje progonilo, isporuivalo stranim sudištima i osuivalo na teške kazne na temelju iskaza lanih ili naruenih svjedoka ili krivotvorenja podataka, kada se najtee stradalnike proglašavalo lanim braniteljima, a potom ih se objavom Registra branitelja, sve izloilo javnom linu i ivotnoj ugrozi, umjesto da mogue nezakonitosti u Registru utvruju za to nadlena dravna tijela, kako se to ini u svim ostalim podrujima ivota.

Izostanak svake elje hrvatskih vlasti za proglašenjem Grada Vukovara spomen podrujem i odgovarajuim izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i drugih posebnih propisa, kojim izmjenama bi se njihova primjena na takvim spomen podrujima ostvarivala u posebnom postupku i u oblicima koji bi onemoguili bilo kakvu ugrozu asti rtava i osjeaja ljudi, ne upuuje na velikodušnost vlasti, ve na druge razloge njihove podlonosti i ovisnosti prema mirnom reintegracijom poraenim Srbima, ime je stvoreno novo izvorište sadašnjeg društvenog sukoba koje u budunosti moe prouzroiti i tee ugroze i nesree. 

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio eljko Tomaševi, lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva

Opirnije...
 
BISKUP KOI POZVAO NA MOLITVU ZA BRANITELJA SUNJE
Subota, 09 Oujak 2013
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/80777-biskup-kosic-pozvao-na-molitvu-za-branitelja-sunje-generala-praljka-i-petoricu-sunarodnjaka-iz-bih.html

Biskup Koši pozvao na molitvu za branitelja Sunje generala Praljka i petoricu sunarodnjaka iz BiH

Presuda generalu Slobodanu Praljku i petorici optuenih bosanskohercegovakih Hrvata mogla bi biti izreena ovog proljea, a sisaki biskup Vlado Koši ve je pozvao sveenike da ujedine vjernike u molitve kako bi branitelj Sunje i naši Hrvati iz BiH bili osloboeni. General Praljak nalazi se u haaškom pritvoru od kraja prošle godine, a ondje je otišao na vlastiti zahtjev jer ga je Haaški sud prozvao da bi mogao pobjei nakon što su odredili da sam mora snositi troškove obrane u iznosu 3,3 milijuna kuna.

Sisaki biskup Vlado Koši uputio je otvoreno pismo sveenicima kojim ih poziva da ujedine vjernike u molitvi za oslobaajuu presudu generalu Slobodanu Praljku, branitelju Sunje, ali i za svu šestoricu optuenih bosanskohercegovakih Hrvata za koje tuiteljstvo trai kaznu od ukupno 220 godina zatvora. Najveim procesom pred Haaškim sudom obuhvaeni su nekadašnji elnici bosanskih Hrvata i Herceg Bosne, zapovjednici HVO-a general Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi, zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin ori, šef Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Puši i ministar obrane Bruno Stoji. Biskup Koši na internetskoj stranici biskupije napisao je slijedeu poruku sveenicima:

"Preasni/veleasni gospodine!

Molim Vas da u nedjelju, 10. oujka pozovete vjernike na molitvu i post za naše sunarodnjake iz Bosne i Hercegovine koji su optueni na meunarodnom sudu u Den Haagu. Oni ekaju presudu ovog proljea. Meu njima je i branitelj naše Sunje, general Slobodan Praljak. Optunica ne tereti samo njih osobno nego i našu domovinu, Republiku Hrvatsku, stoga je vano da se ujedinimo svi u molitvi dobrom Bogu da presuda bude pravedna.

Sv. Pavao nas potie – i tome se pridruujem i ja ovim poticajem svima vama, dragi moji vjernici: „Preporuujem prije svega da se obavljaju prošnje, molitve, molbenice i zahvalnice za sve ljude, za sve koji su na vlasti da provodimo miran i spokojan ivot u svoj bogoljubnosti i ozbiljnosti.“ (1 Tim 2,1-2)

Pozdrav i svako dobro od Gospodina."

Iako se još ne zna toan datum izricanja presude šestorici bosanskohercegovakih Hrvata, oekuje se da e to biti negdje ovog proljea. Zadnja rasprava odrana je prije tono dvije godine, 2. oujka 2011. - Onima koji ekaju to se ini dugo, ali rije je o jednom od najveih predmeta u povijesti suenja za ratne zloine, i po broju raspravnih dana, i po broju dokumenata i po broju optubi - objasnila je Praljkova odvjetnica Nika Pinter. Ona istie da je obrana za svu šestoricu optuenih traila oslobaajuu presudu. No, kako smo na to ve navikli, vrlo je lako mogue da e optueni prvostupanjskom presudom biti osueni te da e se cijeli postupak otegnuti u albenom postupku.

General Slobodan Praljak nalazi se u haaškom pritvoru od kraja prošle godine i to na vlastiti zahtjev jer mu je Haaški sud odredilo kuni pritvor zbog, kako su obrazloili, opasnosti od bijega nakon što su odluili da sam mora snositi troškove svoje obrane i to u iznosu od 3,3 milijuna eura.

- General Praljak tada je sam odluio otii u Haaški pritvor jer je rekao da ne eli da ga itko sumnjii da bi mogao pobjei - rekla je njegova odvjetnica Nika Pinter za Dnevno.hr. Na odluku da sam mora snositi troškove obrane, Praljkova obrana je uloila albu. Odvjetnica Nika Pinter kae da je sud o tome moe li ili ne sam plaati svoju obranu odluivao punih sedam godina, da bi na kraju odluili da si Praljak moe sam platiti iznos od ak 3,3 milijuna eura. - Nema toga tko si sam moe platiti obranu pred Haaškim sudom - kae na to odvjetnica Pinter koju je, kao i njezina kolegu Boidara Kovaia, za Praljkovu braniteljicu imenovalo sudsko vijee suda.

Autor: O.G. Photo: ICTY
 
PREPORUUJEMO PJESMU: SJEANJE NA IVANA BURIKA
Subota, 09 Oujak 2013
http://vimeo.com/61374654

Pjesma o mueniku Ivanu Buriku u emisiji HRT-a „Dobro jutro, Hrvatska“

Pjesma "Sjeanje na Ivana Burika ", koja je nastala u produkciji udruge „Dr. Ante Starevi iz Tovarnika“, zagrebaka klapa Levanda premijerno je izvela pjesmu u emisiji HRT- a Dobro jutro, Hrvatska.

Pjesma je nastala 2011. godine  povodom dvadesete obljetnice muenike smrti tovarnikog upnika Ivana Burika, koji je muki ubijen 8. listopada 1991. godine u upnoj kui, a ekshumiran iz masovne grobnice i pokopan 31. sijenja 1998. godine sa svojim upljanima, koji su, kao i on, ubijeni iz mrnje tijekom srbijanske agresije i okupacije Tovarnika.

Tekst za pjesmu napisala je Biljana Barkovi,
uglazbio Zoran Goman,
aranman potpisuje Toni Eterovi,
a pjesmu izvodi klapa Levanda.
 
ZAGREPANKA GODINE ZA BOLJU HRVATSKU
Subota, 09 Oujak 2013
Tekst i slike: Damir Borovak

Zagreb; 08. oujka 2013. – Danas je u Starogradskoj vijenici na Gornjem gradu u Zagrebu gi Mariji Sliškovi dodijeljena nagrada Zagrepanka godine koja se svake godine uruuje najzaslunijoj enskoj osobi za posebne zasluge u proteklom razdoblju. Doista ove godine ta je nagrada stigla u prave ruke. U popunjenoj dvorani, uz gradonaelnika Zagreba Milana Bandia i predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardia, te ministra branitelja Predraga Matia i ministra zdravstva Rajka Ostojia, nazoili su i drugi ugledni gosti kao bivši ministar vanjskih poslova i danas predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparovi, zatim postulator proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, prvi veleposlanik u Vatikanu prof. Ive Livljani, borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang, autorica pisma prve mirovne inicijative Višnja Milas Matutinovi, uz mnogobrojne druge ene i stradalnice, posebice iz grada Vukovara.



Marija Sliškovi je od devedesetih aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt "ene u Domovinskom ratu" kojim prikuplja izuzetno vrijedna svjedoanstva ena o proivljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedoanstava tih hrabrih ena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih ena u knjizi "Sunica". To je istovremeno i nagrada svim hrabrim enama o kojima je i rije u knjizi „Sunica“, reeno je to i danas pri dodjeli nagrade. Najznaajnije ipak je to, da je Marija Sliškovi pruila iznimnu potporu enama u razotkrivanju prešuenoga ratnog zloina silovanja ena u Domovinskom ratu i omoguila im da nakon dvadeset godina šutnje o proivljenim torturama javno progovore. "Javnost ih je poduprla i institucionalno su osigurani preduvjeti da im se prizna status rtve i da se pokrenu procesi protiv poinitelja zloina. Zahvaljujui velikom zalaganju Marije Sliškovi, Hrvatska e uskoro prva imati zakonski okvir za stjecanje statusa rtve ratnog zloina silovanja i prava na materijalnu naknadu za proivljene traume i ratna stradanja", istaknuto je danas pri dodjeli nagrade.



U svom govoru nagraena Marija Sliškovi, uz zahvalu svojoj obitelji koja joj je dala posebnu potporu u svim tim godinama dokazivanja istine, rekla je meu inim: "Teško je bilo doi do ovog dana i priznanja, na kojeg u trenucima kada se otvarao prešueni ratni zloin nisam ni pomislila. Dodjela bilo kakve nagrade nije bila ni u primisli u trenucima košmara i uasa isprianih svjedoanstava. (...) Zapoeti program psihološke potpore enama, prvi organizirani, proveli smo sistematskim pregledima nad 23 ene i imamo uvid u njihovo zdravstveno stanje. Duboko vjerujem da emo do kraja godine imati i zakon za rtve iz kojeg e konano biti regulirana prava rtava. (...) Sve je provedeno uz zadravanje potpunog dostojanstva rtve, nismo vikale, ni izlazile na ulicu. Od prvog dana sam traila da ne upadnemo u zamku prikupljanja humanitarne pomoi, izljeva plakanja i kukanja. Izreka "jadne ene" odmah sam preokrenula, u "hrabre i snane ene", jer su podnijele zloin i prešuivanje društva. A jadni su oni koji su ih prešuivali, a znali su što im se dogodilo. Za ostvareno zahvaljujem Bogu, što mi je dao ovaj zadatak, ništa više i ništa snanije nisam mogla uiniti."



Na kraju je gospoa Sliškovi zakljuila: "Svi zajedno uinili smo Hrvatsku boljom. Tome su svakako najviše doprinijele ene rtve koje su pronašle snage još jednom o svemu govoriti" i zatim je predala rije gi Evi Penavi iz Berka, koja je u Drugom svjetskom ratu izgubila 7 lanova iz svoje obitelji, a u srpskoj agresiji u Domovinskom ratu ak 17-tero lanova obitelji te posvjedoila svu strahotu dugogodišnjih stradanja i prešuivanja zloina u Hrvatskoj. Gospoa Penavi svojim je nastupom izmamila suze i gromoglasan pljesak podrške svih okupljenih.



Svakako, ova je nagrada priznanje svim enama maltretiranim i poniavanim u velikosrpskoj agresiji i velikom zlu koji su naalost politika, razne tzv. civilne udruge i reimski mediji uporno prešuivali te nisu eljeli taj strašan sramotni ratni zloin prepoznati u 23 minule godine. To je konano prekinula jedna uporna i odvana ena - Marija Sliškovi, od danas zaslueno Zagrepanka godine.
 
POSJET HRVATSKOJ KROVNOJ UDRUZI SALZBURG
Srijeda, 06 Oujak 2013

Prilikom posjeta Salzburgu u kojem je odrana sveana godišnja sjednica Europske akademije znanosti i umjetnosti 2. oujka 2013. na kojoj su Ivo Josipovi, Boris Pahor, predsjednik Slovenije i Vladimir Putin, predsjednik Ruske Republike izabrani kao zaštitnici te akademije, odran je i susret sa predstavnicima velike brojne zajednice Hrvata u Salzburgu (ima ih više od 13.000).





Na slici  (s lijeva na desno) dr. Zlatko Dobranovi, predsjednik Krovne organizacije Hrvata u Austriji,
fra Zlatko Špehar, upnik Hrvatske katolike misije u Salzburgu, predsjednik Ivo Josipovi i
predsjednik Zvonimir Šeparovi, lan Europske akademije znanosti i umjetnosti


 
Predsjednik Republike Hrvatske u Salzburgu
Srijeda, 06 Oujak 2013

http://hku.hkz-salzburg.net/

Preporuujemo

Prof. dr. Ivo Josipovi 01. je oujka 2013. posjetio hrvatsku zajednicu u Salzburgu - hrvatski: Solnogradu. U pratnji svojih suradnika, hrvatskoga veleposlanika u Republici Austriji gospodina Gordana Bokote i njegovih suradnika, te u društvu prof. dr. Zvonimira Šeparovia, predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva i lana Europske akademije znanosti i umjetnosti, zadrao se u duem razgovoru s lanovima naše udruge i gostima.

http://www.predsjednik.hr/02032013-

Preporuujemo

2 veljae 2013 - Salzburg

Predsjednik Josipovi proglašen "zaštitnikom" Europske akademije zananosti i umjetnosti

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi proglašen je u Salzburgu "zaštitnikom" Europske akademije znanosti i umjetnosti, a rije je o tituli koju ta ugledna znanstvena ustanova dodjeljuje politiarima koji podupiru europsku ideju i suradnju unutar Starog kontinenta.
Predsjednik Josipovi je prvi hrvatski predsjednik koji je dobio to priznanje što ga dodjeljuje akademija osnovana 1990. koja ima 1500 lanova, znanstvenika i istraivaa, filozofa i umjetnika iz cijeloga svijeta, meu kojima je 28 dobitnika Nobelove nagrade, kao i papa u odlasku Benedikt XVI.
"Ovo je veliko priznanje meni osobno i potvrda svih napora koje je Hrvatska prošla od neovisnosti do danas", rekao je hrvatski predsjednik na sveanoj plenarnoj sjednici akademije.
 
PORTSKA PARANOJA U HRVATSKOJ
Utorak, 05 Oujak 2013
Piše: Rudi Tomi

Reimski mediji u Republici Hrvatskoj dovele su ljude, odnosno graane do ludila zbog nogometne utakmice reprezentacija Hrvatske i Srbije koja e se 22. oujka 2013. godine odigrati u Zagrebu u kvalifikacijama  Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu 2014. godine. Pod naslovima: ''Utakmica godine'', ili ''Utakmica stoljea'' mjesecima se reklamira u medijima s najprovokativnijim naslovnicama: ''Svi ele na Srbiju'', ''Kako odmah 'namirisati' Srbina''? (jutarnji.hr), ''Smije li uope Srbija zabiti gol u Zagrebu?'' (veernji.hr) I još bezbroj dugih naslova s kojima ne bismo htjeli zamarati itateljstvo jer su ve prezasieni vulgarnim ''urnalistikim'' izazovima zlobnih i dobro plaenih kolumnista i autora u elektronskim i tiskovnim priopavanja.

UEFA je zabrinuta zbog nasilja na utakmicama hrvatskih klubova, što je ponukalo predsjednika Uefe Michel Platinia da pošalje pismo premijeru Zoranu Milanoviu kako Vlada da pomogne u rješavanju problema s huliganima na hrvatskim športskim stadionima. Platini je dobro upuen da su problemi tek posljedice uzroka koje upravo treba traiti u Milanovievoj. Hrvatskom je narodu zabranjeno isticanje vidljivih oblika manifestiranja nacionalnih budnica i simbola.
Opirnije...
 
POZIVNICA NA PREDAVANJE U ZMAJSKU KULU
Petak, 01 Oujak 2013

Druba „Braa hrvatskoga zmaja“,  10000 Zagreb, Kamenita 2

POZIVNICA

Pozivamo Vas na predavanje koje e se odrati u Zmajskoj Kuli u Zagrebu, Kamenita ul. 2, u srijedu, 06. oujka 2013. s poetkom  u 19,00 sati na temu:


GLAZBENI MOSTOVI
35. obljetnica najvee turneje hrvatskih simfoniara
Dubrovani u  SAD 1975. i 1978.

Proslov:  Zvonimir Šeparovi, Zmaj korulanski IV
Predava:  Nikola Debeli, Zmaj orlovaki
Voditelj: Hrvoje Šubi, Zmaj purgerski

Ovih dana navršava se 35. obljetnica najvee turneje hrvatskih simfoniara u našoj glazbenoj povijesti. Prva turneja Dubrovakog simfonijskog orkestra (DSO), solista i dirigenta u SAD 1975. obuhvatila je dva mjeseca s 45 koncerata, a druga 1978. rekordnih dva i pol mjeseca s 55 koncerata. Orkestar je gostovao sa svojim dirigentom i domaim solistima. Opsegom i postignutim umjetnikim uspjehom, ove turneje predstavljaju vrijedan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi. Najvea svjetska agencija Columbia Artists Management iz New Yorka najavila je drugu, rekordnu, turneju DSO u SAD rijeima:
„Maestro Debelich i njegov orkestar prvi puta su gostovali u Americi u jesen 1975. Izvodei barokna, klasina, romantina i suvremena majstorska djela  ponjeli su zadivljujue umjetnike uspjehe (stunning artistic successes) i vraaju se u Ameriku na zahtjev publike (on public demand).“

Neki naslovi kritika:
Orkestar blizu savršenstva. Dubrovnik oduševio publiku“ (San Diego, Ca.), „Magino vee sa simfoniarima. Virtuozna izvedba“ (Billings, Mo), „Zanosni umjetnici“ (El Paso, Tex.), „Rijetka poslastica“ (Anaheim, CA), „Sjajna izvedba“ (Eureka, Ca.), „Dubrovnik je jednostavno klasa“ (Fort Bragg, NC), „Dubrovaki orkestar je bio nadahnuti izbor“ (Cheyenne, Wyo), „Orkestar zagrijao publiku“ (Rapid City, S.D.)...

RADUJEMO SE VAŠEM DOLASKU!

 
Sveana sjednica HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE DOMOVINE I DIJASPORE HAZUD
etvrtak, 28 Veljaa 2013



Sveana sjednica „HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE DOMOVINE I DIJASPORE“ – HAZUD u Hrvatskoj odrati e se u subotu – 09. oujka 2013. godine u prostorijama
PROSVJETNO-KULTURNE I HUMANITARNE UDRUGE  "BELOT KLUB VELEBIT", Trg bana Josipa Jelaia 15, u Zagrebu s poetkom u 11 sati.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori Basel, osnovana je 1978. godine, po osnivaima – slavnim Nobelovcima – prof.dr. Lavoslavu  Ruiki, prof. dr.  Vladimiru Prelogu, dr. Antunu Baueru, dr. Franji Tumanu, dr. Draganu Hazleru, dr. Zvonimiru Šeparoviu, Vladi Gotovcu i drugima, a danas broji 163 ivuih lanova –istaknutih znanstvenika, knjievnika, pjesnika,  i gospodarstvenika. HAZUD Hrvatska nastavak je djelovanja HAZUD Basel na povezivanju Domovine i Dijaspore, na ouvanju kulturne i nacionalne hrvatske baštine, te djelovanje na projektima obnove gospodarstva, poljoprivrede, ekologije i drugim znaajnim projektima za Hrvatsku i Hrvate.

Uzvanike e pozdraviti predsjednik „Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dijaspori“ iz Basela, Švicarska - dr.sc. Dragana Hazler, i predsjednik „HAZUD“ Hrvatska dr.sc. Sreka Sladoljeva. Slijedi kratki pozdrav predsjednika „Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti“ Bosne i Hercegovine – prof. dr. Andrije Nikia, zatim otvorenje Izlobe karikatura svjetski poznatog karikaturiste Otta Reisingera.

Uz prigodni glazbeni program, druenje s uzvanicima iz Hrvatske i Dijaspore, te uz  razmjenu ideja i stavova, uruiti e se Testimonije  – imenovanja u lanstvo „Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dijaspori“ novim lanovima, te Testimonije poasnog lanstva našim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markau.

kontakt tel. 091 1121 544.

U Zagrebu, 26.02.2013.

HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA
DOMOVINE I DIJASPORE - HAZUD

 
U SPOMEN STJEPANU VUKADINU
etvrtak, 28 Veljaa 2013


U dubokoj boli javljamo svim ro
acima, prijateljima i znancima tunu vijest da je naš dragi suprug, otac i brat, gospodin

 STJEPAN VUKADIN

blago u Gospodinu preminuo u ponedjeljak, 25. velja
e 2013. u 74. godini ivota nakon kratke i teške bolesti. Ispraaj dragog pokojnika bit e u subotu, 2. oujka 2013. u 14 sati na katolikom groblju Sultanovii, Bugojno, BiH.

Po
ivao u miru Bojem!

Oalošeni: supruga Marija, sinovi Marin i Damir, ki Davorka, braa Ivica, Josip i Mladen, sestre Miroslava i Valerija s obiteljima te ostala tugujua rodbina i prijatelji







U ime Hrvatskog rtvoslovnog društva izraavamo iskrenu suut obitelji. Gosp. Stjepan Vukadin, odvjetnik iz Bugojna (BiH) bio je dugi niz godina aktivan lan Hrvatskog rtvoslovnog društva, sudjelovao je na Kongresima, objavljeni su mu lanci na našem portalu. Ker Davorka Vukadin Samardi bila je dugi niz godina tajnica društva.

Neka se ne zaboravi! Poivao u miru Bojem!
 
U SPOMEN PERI KORDIU
etvrtak, 28 Veljaa 2013

PREMUNIO OTAC DARIA KORDIA

Pero Kordi je bio je jedan od osnivaa Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskoj.
http://www.vecernji.ba/vijesti/preminuo-otac-darija-kordica-clanak-516634

U 83. GODINI IVOTA - Pero Kordi bio je jedan od osnivaa Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskoj - Juer kasno poslije podne, Busovau je potresla tuna vijest o smrti Pere Kordia, umirovljenog doktora veterinarske medicine. Nakon duge, teške i iscrpljujue bolesti u 83 godini ivota umro je istaknuti društveno-politiki djelatnik, jedan od osnivaa HDZ-a u Hrvatskoj - dr. Pero Kordi. Pero Kordi roen je u selu Grljevii u Ljubuškom. Studij veterinarske medicine završio je u Sarajevu. Nakon kratkog rada u epu 1971 godine dolazi u Busovau gdje se trajno nastanjuje i slubuje do umirovljenja. Društveno-politika previranja 90-tih godina potaknula su 60-godišnjeg vatrenog hrvatskog domoljuba da u Zagrebu uz još 47 istomišljenika koje je predvodio dr. Franjo Tuman, na zagrebakom Jarunu, tog 17. Lipnja 1989. godine u legendarnoj baraci osnuje Hrvatsku Demokratsku Zajednicu Hrvatske. Svoj doprinos dao je Pero Kordi i osnutku sestrinske stranke HDZ BiH. Njegov sin Dario bio je predsjednik HDZ-a BiH.

Istaknutu ulogu imao je dr. Kordi i u osnutku i radu naše radio postaje. Bio je i lan prvog saziva Upravnog vijea Hrvatskog Radija Busovaa. Suut obitelji pokojnog dr. Kordia izrazili su mnogobrojni politiki, kulturni i javni djelatnici iz Republike Hrvatske, zemlje i svijeta, te mnogobrojan rodbina, susjedi, sugraani i prijatelji. Posljednji ispraaj umrlog dr. Pere Kordia bit e obavljena danas 27 veljae, na gradskom groblju Carica u Busovai, s poetkom u 16,00 sati.

Piše: Veernji list

 
POZIV NA IZBORNU SKUPTINU DRUTVA ZA OBILJEAVANJA GROBITA RATNIH I PORATNIH RTAVA
Srijeda, 27 Veljaa 2013
DRUŠTVA ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, 42 000 Varadin 098-961-93-15
iro raun 2360000-1101736832, MB 01517163, OIB 20358865131

Osnovano 20. rujna 2000. godine u Varadinu 

P o z i v n i c a

Na temelju lanka 13. Statuta Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava Izvršni odbor Društva saziva izbornu godišnju Skupštinu koja e se odrati u Šterovoj ulici 4 u Varadinu (V mjesni odbor V), 

Skupština Društva odrat e se u nedjelju  03. oujka 2013. godine s poetkom u 10 sati

Dnevni red:
Otvaranje skupštine, pozdravna rije
Izbor radnih tijela
Podnošenje izvješa
Rasprava  o izvješima i usvajanje istih
Plan rada za 2013. godinu 
Pozdravna rije gostiju
razno – 4. krini put -  ostala pitanja

Polaganje vijenca u 11, 30 sati

Oekujemo Vas i radujemo se Vašem dolasku!

Takoer pozivamo sve lanove Društva i goste na prisustvovanje Sv. Misi koja e se u 9,00 sluiti u Varadinskoj katedrali – Pavlinska ulica, nakon mise do odredišta u Šterovoj mogu prijevoz

Oekujemo Vas i radujemo se Vašem dolasku!

U Varadinu, 23. veljae  2013. godine

Predsjednik Društva
Franjo Talan
 
POZIV NA KRINI PUT U VARADINSKOJ BISKUPIJI PRIJATELJIMA I UVARIMA USPOMENE NA HRVATSKA STRADANJA
Srijeda, 13 Veljaa 2013
4. Krini put grobištima i stratištima Varadinske biskupije odrat e se u subotu 9. oujka 2013. godine., od 10 do 18 sati, a nakon toga je misa koju u crkvi Sv. Antuna u naselju Tuno, upa Margean, opina Vidovec predvodi mons. Josip Mrzljak, varadinski biskup.

Trasa krinog puta povezuje stradanja i spomen  podruja Drugog svjetskog rata i poraa te Domovinskog rata

Okupljanje je u 9:45 - 9:50 sati u akovcu - Trg Republike

9:55 Polazak do spomen ploe poginulim hrvatskim braniteljima iz Meimurja poginulim u Domovinskom ratu

10 sati 1. postaja - spomen ploe

10:10 - 2. postaja - Stari grad Zrinskih - na ulazu u elije zatvora u kojima su u poratnom razdoblju 1945. mueni i "nestajali" ljudi od poratne vlasti

10,30 - daljnje tijek i hodogram još e se detaljno utvrditi, a poslije trasa ide prema Prelogu, Kotoribi, Koprivnici, ukovec, Ludbreg, Svibovec Topliki, V. Toplice, N. Marof, Tuno

 Kako je udruga skroz volonterska odreeno je da svaki hodoasnik uplati po 20 kuna (klipii, svijee, vijenac...)

Evo to su neki od zakljuaka sastanka Izvršnog odbora Društva ...

Prijave i informacije Josip Kolari
095-840-3407
 
PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA "MASLENICA"
Srijeda, 27 Veljaa 2013
DVORANA HRVATSKE KULTURNE ZAKLADE I HRVATSKOGA SLOVA
Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb,
tel.: 01/ 4814 965; e-mail: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

etvrtak, 28. veljae 2013., 19 sati
Srdano Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma

M A S L E N I C A

Hrvatske televizije - Dokumentarnog programa

U povodu 20. obljetnice  znaajne vojne operacije  „Maslenica“ Hrvatska televizija snimila je dokumentarni film, koji donosi mnoge nepoznate prie hrvatskih branitelja, specijalnih policajaca i gardista 1., 2., 3., 4., 5., 7. i 9. gardijske brigade, ali po prvi puta i pripadnika HOS-a te protivnike strane - Vukova s Vujaka.

Redatelj: Danko Volari, urednik:  Vladimir Brnardi, scenarist: Tomislav Šulj, snimatelj: Ivan Kova, montaer: Mladen Radakovi, v.d. urednika Dokumentarnog programa: Tomislav Mrši.

Poštovani,

pozivamo vas na promociju filma "Maslenica" 28. veljae u 19:00 sati u Hrvatskom slovu ulica Hrvatske bratske zajednice 4. Iako je film premijerno prikazan na HTV-u zbog velikog odjeka autorski dvojac: Vladimir Brnardi i Tomislav Šulj ele pojasniti okolnosti nastanka filma, zašto smatraju da je film tek djelomino doarao atmosferu velikog boja iz 1993. godine te koji su njihovi planovi vezani uz projekt eventualnog serijala o Operaciji Maslenica.
Promociji filma prisustvovati e istaknuti pripadnici gardijskih postrojbi, specijalnih postrojbi GSHV i specijalne policije, te ostali sudionici Operacije Maslenica. Poslije prikazivanja filma ostavljamo mogunost za konstruktivnu kritiku i raspravu o planovima za snimanje uspješnog serijala.

Budite s nama na ovom iznimno zanimljivom kulturnom dogaaju!
 
HRVATSKA JE NAA DOMOVINA
Srijeda, 27 Veljaa 2013
Mi Hrvati imamo stariju kulturu od Australijanaca, naše pismo je latinino, jezik hrvatski i ne smijemo dozvoliti ponovno vraanje na jugoslavensko „bratstvo i jedinstvo“. Hrvatska je naša Domovina i nitko ne brani nikome privatno niti vjeru, niti drugi jezik niti pismo, ali izjednaiti pismo agresora (irilicu) sa hrvatskim jezikom, koji je po zakonu jedini slubeni jezik u Hrvatskoj, znaila bi izdaja svog naroda i Domovine.

Ministri u Vladi, osobito Jovanovi i Bauk trebali bi štititi krvave tekovine Domovinskog rata, a ne ponašati se izdajniki prema svom narodu.

Neka REFERENDUM odlui, a ne jednoumna KUKURIKU vlada. Neka hrvatski narod odlui.

Proitajte ovaj lanak i pošaljite na ministre u Hrvatskom Saboru.
Michael Pack

Prime Minister Kevin Rudd - Australia

"EMIGRANTI, A NE AUSTRALCI, TREBAJU SE PRILAGODITI.
I to je to, bilo da vam odgovara ili ne
. Sit sam toga da se ova nacija zabrinjava da nismo moda uvrijedili neke individue ili njihovu kulturu. Od teroristikog napada u Baliju do danas, svjedoci smo vala patriotizma koji dolazi od veine Australaca.
Ova je kultura izgraena tijekom
dvjesto i više godina muka, truda i pobjeda milijuna muškaraca i ena u potrazi za slobodom. Govorimo preteno ENGLESKI, a ne španjolski, libanonski, arapski, kineski, japanski, ili bilo koji drugi jezik. Što znai da ukoliko elite biti dio ovog društva, nauite
naš jezik! Veina Australaca vjeruje u Bog
a. To nije neka kršanska desna orijentacija, niti je to politiki nametnuto, to je INJENICA, jer su ovu naciju, a to se vidi i iz dokumenata, utemeljili muškarci i ene kršanske vjere, na kršanskim naelima. Naravno da je u tom sluaju adekvatno da se kršanska obiljeja nalaze na zidovima naših škola. Ako je Bog za vas uvreda, predlaem vam da odaberete drugi dio svijeta za vaš dom, jer je Bog dio naše kulture. Dopustit emo vaše vjere i ne emo vas pitati zašto u to vjerujete.
Traimo od vas da prihvatite našu vjeru i da ivite sa nama u harmoniji,
mirno i u radosti.
Ovo je NAŠA DOMOVINA, NAŠA ZEMLJA i NAŠ STIL IVOTA i dopustit emo i vama
da u svemu tome uivate.
Ali, prije svega, ukoliko se ne prestanete aliti, prosvjedovati i uasavati
NAŠOM ZASTAVOM, NAŠOM AŠU, NAŠOM KRŠANSKOM VJEROM, NAŠIM NAINOM IVOTA,
srdano vam preporuujem da iskoristite drugu veliku slobodu koju imaju Australci, SLOBODA DA NAPUSTITE NAŠU ZEMLJU. Ukoliko ste ovdje nesretni, onda OTIITE.
Nitko vas nije prinudno ovamo doveo. Ve ste vi sami traili da vas ovdje
primimo.
Dakle, prihvatite dravu koju ste SAMI odabrali."


Premijer Kevin Rudd, Australija
 
U SPOMEN GOSPOI MARIJI JAKLIN
Srijeda, 27 Veljaa 2013
Svi moji dragi prijatelji/ce,

juer, u ponedjeljak 25. veljae 2013. godine u 15:45 sati, umrla je moja majka, gospoa Marija Jaklin, u 85. godini ivota. Roena u Varadinu kao prva od dvije keri hrvatskog domoljuba, Ivana Krog i njegove supruge Ankice r. Boani, 19. veljae 1929. godine, koja je bila najhladnija godina XX. stoljea. Otac i majka podarili su njoj i njezinoj godinu dana mlaoj sestrici Ljubici bezbrino djetinjstvo. Tako je doivjela i svoje prelijepe gimnazijske dane u Gimnaziji koju su vodile naše uršulinke. Bili su to dani kada joj je Svetu Potvrdu podijelio nadbiskup Alojzije Stepinac.

A onda su došle burne ratne godine i „crveno osloboenje“ krvave 1945. godine. Oca Ivana, koji je bio dravni slubenik u Varadinu, dan uoi dolaska delata Broza u Varadin, 16. svibnja 1945. odvode u istrani zatvor u Varadinu, gdje je bio do Petrova. Na blagdan sv. Petra i Pavla, izjutra oko 4:00 sata s još pedesetak nedunih hrvatskih ljudi odvode ih kamionima u jednu šumu, nadomak Varadina, gdje su ih zvjerski ubili, najvjerojatnije nekim oruima slinim ekiima, jer su im lubanje na isti nain probijene na potiljcima. To je ta poznata „Drvarieva šuma″, gdje lee mrtva tijela nedunih hrvatskih ljudi, a meu njima i moj djed Ivan, koji je u trenutku kada je umoren, imao tek 46 godina ivota.

Kako je moja baka Ana, tada stara tek 37 godina, ostavši udovicom, s dvije malodobne keri u  starosti od 16 i 15 godina, uspjela sauvati dvije kue koje je zajedno s njom sagradio njen dobri Ivan? Kako je uspjela odškolovati obje svoje keri, sama, ali s vjerom u Boga? Nas to moda danas zbunjuje. No dobri Bog SAUVAO je tu od komunistikih pobjednika osakaenu obitelj!

1950. godine Marija se udala za svojeg Dragutina, mog oca, koji je bio najmlai izdanak i jedini preivjeli muškarac krvave 1945. godine, hrvatske obitelji koja je u toj generaciji imala 6 muškaraca do 1945. Sve ostale pobili su Brozovi koljai iza rata! A moj tata Dragec, asnik hrvatske vojske, domobran, imao je te krvave 1945. tek 23 godine ivota. Nije mi ni danas jasno zašto su njega poštedjeli. Pred njim je tek bio Bleiburg i krvavi Krini put i teške godine „crvenoga mraka“ u kojem je sa svojom Marijom izgradio pravu hrvatsku katoliku obitelj iz koje smo se rodili ja i moj 3 i pol godine mlai brat Vjekoslav.

Danas kad gledam unatrag, vidim koliko su veliki bili moji roditelji. Mene i mojeg brata nisu nauili NIKOGA mrziti. A nisu se bojali nikoga. Za nas je postojao samo Bog kao jedino dobro i naša jedina i nikad poraena Hrvatska.

Danas kada Bogu zahvaljujem na daru dobre majke, spominjem se i dobrog mi oca koji je umro „malo iza Tumana″ 2001., shvaam koliko me Bog ljubi. Kako ljubi moju obitelj. Moja dobra majka Marija, koja je u svojem ipak dugom i zdravom ivotu, ak 65 godina neprekinuto pjevala u mješovitom pjevakom zboru Franjevake crkve sv. Ivana Krstitelja u Varadinu i meni je usadila ljubav do glazbe. I ja, danas kada ve 39. godinu sviram orgulje pri „mojem” svetom Nikoli, osjeam da sam tek dijete moje mame.  Moj brat Vjekoslav svira orgulje, još od 1975. pri sv. Josipu u Varadinu na Banfici. Moj sin Višeslav, akademski glazbenik, orguljaš je Varadinske katedrale. Pa mi smo, mama, tek Tvoji sinovi i unuci, koji pjevamo Tvoju pjesmu, nikad dopjevanu.

Hvala Ti majko, na daru Tvoje ljubavi. Tvoje pjesme. Tvojeg ivota.

A, Ti dobri Boe svih vjekova, mi zahvalni sinovi, usrdno Te molimo, primi ovu svoju milu kerku
Mariju u svoje Oinsko krilo.
Kad sam u nedjelju, bio posljednji put s mojom mamom, rekao sam joj: „Mama, ja sad idem na Krini put. Druga je korizmena nedjelja, nekad smo je nazivali Paista. 

Koju pjesmu eliš da otpjevam na poetku?“
Odgovorila mi je:
„O, Isuse, izranjeni…″

Sprovod je sutra, u srijedu, 27. veljae 2013. U 13:30 sati.

Ivan Jaklin, povjerenik HKV Varadin


U ime Hrvatskog rtvoslovnog društva izraavamo iskrenu suut gosp. Ivanu Jaklinu i njegovoj obitelji.
 
NJEMAKA TELEVIZIJA ARD O ULASKU HRVATSKE U EU
Srijeda, 20 Veljaa 2013

U subotu 23.2.2013. g. u 16.30 sati na prvom programu njemake televizije ARD

emisija o pristupanju Hrvatske EU.

Bit e rijei i o likvidacijama hrvatskih emigranata!

Informacija: Boe Vukuši

preprouujemo pogledati
http://www.ardmediathek.de/das-erste/europamagazin/kroatien-schatten-der-vergangenheit?documentId=13502974

 
DVOJEZINI NATPISI
Ponedjeljak, 25 Veljaa 2013
Prema nekim informacijama narednih bi dana u Vukovaru trebalo biti obavljeno postavljanje dvojezinih natpisa, nakon ega bi nazive vukovarskih ulica, trgova, škola itd. mogli itati i na latinici i na irilici. lanovi Stoera za obranu hrvatskoga Vukovara organizirali su strae branitelja na ulazima u grad, te poruuju da e tijekom dana deurati i skidati table s dvojezinim natpisima ako one budu postavljene. 

Odlunost lanova Stoera jedna je odlunosti Vlade iz koje poruuju kako nema odgode postavljanja dvojezinih natpisa. „Zakon se mora poštivati", ukratko se eksplicira iz Vlade. Zakon koji regulira ovu problematiku nosi naziv „Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina". l. 12. st. 1. tog zakona propisuje: „Ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma kojim se slue pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na podruju jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine ine najmanje treinu stanovnika takve jedinice".
 

Prema prošle godine objavljenim podatcima popisa stanovništva iz 2011. u Vukovaru je broj Srba dovoljan kako bi se primijenio ovaj lanak Ustavnog zakona, iako mnogo dovode u pitanje istinitost popisa i metodologiju kojom je raen. Kritiari istiu kako toliki broj Srba ne ivi u Vukovaru, te da su u taj broj ukljueni i oni Srbi koji ive u Srbiji, a Vukovar dou jedino po mirovinu i druge beneficije. 

No, ak i da se prihvati da je popis stanovnika u Vukovaru toan i da je broj zaista Srba iznad jedne treine od ukupnog broja stanovnika, do primjene l. 12. st. 1. ne mora nuno doi. Naime, l. 8. istog Zakona propisuje: „Odredbe ovoga Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona kojima se ureuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina moraju se tumaiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga meu njima". 

S obzirom na injenicu da uvoenje irilice u Vukovar, tj. primjena l. 12. st. 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ne pridonosi razumijevanju, solidarnosti, snošljivosti i dijalogu izmeu Srba kao pripadnika nacionalne manjine i hrvatskog naroda, nego, štoviše, izaziva prijepore, sukobe i netrepeljivosti, sukladno slovu zakona moralo bi se odustati od uvoenja irilinih natpisa. No, poznavajui dosadašnje postupke Vlade, izglednije je da e se oglušiti na l. 8. i bravarskom pravnom logikom – po kojoj se ne treba baš uvijek drati zakona kao pijan plota – i dalje inzistirati na uvoenju irilice. 

Kako e se sve na kraju završiti teško je predvidjeti, no injenica je da smo kao narod podnijeli i vea ponienja nego što bi bilo uvoenje irilinih natpisa u grad iji su stanovnici bili rtvom dijaboline mrnje prema Hrvatskoj i hrvatstvu. Zakon o opem oprostu iz 1996., koji je bio preduvjet mirne reintegracije Podunavlja, a kojim je abolirano 20 000 srpskih terorista, bio je daleko vea pljuska hrvatskom ponosu i dostojanstvu nego što bi to bilo uvoenje irilice. Uvoenje irilice teško da je ve ponienje od injenice da silovane Vukovarke danas Vukovarom šeu pored svojih silovatelja. 

Davor Dijanovi

http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/14399-d-dijanovic-na-desnici-se-dovoljno-ne-shvaca-vaznost-kulturpoliticko-medijskog-djelovanja.html

 
VATIKAN - Uvoenje irilice u Vukovaru zasjenilo srpske zloine u Slavoniji i Zapadnom Srijemu
Ponedjeljak, 25 Veljaa 2013
Hrvatska drava se u krvavom obrambenom ratu uspjela obraniti od srpske unutarnje i vanjske oruane agresije, a nakon osloboenja, postala je stalnom rtvom smišljenih izazivanja kriznih arišta, koja bolno utjeu na postignuto stanje i razvoj društvenih odnosa. 
Tako je poetak 2013. godine, obiljeen bolnim pitanjem uvoenja irilice u hrvatskom gradu mueniku Vukovaru, nad kojim su Srbi 1991. poinili ratni zloin genocida nad ljudima, ali i urbocida i kulturocida nad cjelokupnom njegovom poviješu i baštinom. Unato nezamislivim trpljenjima tijekom višemjesenog srpskog razaranja i uništenja grada, patnjama tijekom stravinih muenja, masakriranja, silovanja, mnoštvenim ubojstvima u vukovarskim i brojnim drugim logorima pod srpskom okupacijom na podruju Republike Hrvatske, ali i Vojvodine i Srbije, svim otkrivenim i neotkrivenim mnoštvenim grobnicama koje se još brino skrivaju, kao i protjerivanju iz svojih domova, Hrvati su nakon uspostave mira prihvatili suivot sa Srbima u Vukovaru i bez zadovoljštine dobivene osudom zloinaca i otkrivanjem grobnica njihovih najmilijih. 
Unato tolikom hrvatskom oprostu, ponovo se stvara osjeaj da Srbi iz Vukovara i okolice, koji su se 1996. javno protivili povratku Hrvata, u Vukovaru ne ele ivjeti ili u njemu ne e moi opstati, bez javne uporabe irilice. 
Koliko je uvoenje irilice u javnu uporabu u Vukovaru bolno za Hrvate, ali i pripadnike tamošnjih drugih naroda, mogue je razmatrati i kroz stradanje oblinjih hrvatskih mjesta Lovasa i Opatovca, koji pripadaju današnjoj opini Lovas u Vukovarsko-Srijemskoj upaniji, više o tomu govori eljko Tomaševi. 
  
RealAudio      MP3
Prema popisu stanovništva iz 1991., Lovas i Opatovac su bili veinski naseljeni Hrvatima. U Lovasu je ivio 1.681 stanovnik, od kojih Hrvata 1.441, a Srba 133, dok je u Opatovcu ivjelo 550 stanovnika, od kojih Hrvata 238, Srba 144, pripadnika drugih naroda 168, meu njima najviše Maara 116. 
Tzv. „JNA“ je Lovas poela napadati topništvom ve krajem rujna 1991. godine. Nakon odranih pregovora s tzv. „JNA“, mještani su joj predali dio naoruanja, a dio su ipak zadrali radi obrane u sluaju napada srpskih paravojnih hordi. Nitko od Hrvata nije niim ugrozio mjesne Srbe, s kojima je bilo i dogovoreno da nitko nikoga ne dira. 
Unato takvom dogovoru, srpske paravojne postrojbe, sastavljene od domaih Srba i dragovoljaca iz Srbije, meu kojima je prednjaila postrojba „Dušan Silni“, uz podršku snaga tzv. „JNA“, 10. listopada 1991. su napale i zauzele gotovo nebranjeni Lovas, a potom i susjedni Opatovac 14. listopada 1991. godine. 
Upadom u Lovas, srpski zloinci iz postrojbe „Dušan Silni“, istoga su dana okrutno zlostavljali i ubili 23 Hrvata civila u njihovim kuama i na ulicama, uz stalno bacanje bombi na hrvatske kue i njihovim paljenjem. 
Prema iskazima samih zloinaca, koji su se za oruani napad na Lovas pripremali u Šidu i Novoj Pazovi, bilo im je reeno da su mjesni Srbi obaviješteni o njihovom napadu i da e se nalaziti u podrumima, a da e se na ulicama nalaziti samo Hrvati. Prigodom napada im je bilo poznato koje su hrvatske, a koje srpske kue, jer su im to pokazivali „domai“ Srbi koji su s njima sudjelovali u napadu. 
Dani od 10. do 18. listopada 1991., najkrvaviji su dani u povijesti mjesta Lovas. Tijekom tih osam dana, Srbi su Hrvate ubijali u svim prostorima, od kua i garaa, do mjesnih kapelica. 
Vrhunac srpskog ratnog zloina nad hrvatskim civilima u Lovasu, dogodio se 18. listopada 1991., kada su Srbi najprije odabrali 15 muškaraca koje su pretukli pa zaklali noevima. Potom su skupinu od 51 mjesnog Hrvata, prisilno odveli i natjerali u postavljeno minsko polje. U tom udovišno okrutnom zloinu je ubijen 21 Lovašanin, a njih 14 je ranjeno. 
Srbi su u Opini Lovas ubili ukupno 87 Hrvata, 85 iz Lovasa i 2 iz Opatovca, od kojih se 3 osobe još vode kao nestale, i to 2 iz Lovasa i 1 iz Opatovca. Meu ubijenima je 11 ena. 
Tijekom srpske okupacije Lovasa, okrutna muenja, silovanja ena, prisilni rad i ubijanja, uz obvezno nošenje bijele trake na rukama i isticanje bijele plahte na kuama kao znakova raspoznavanja i narodne pripadnosti, za Hrvate su bili dio svakodnevnih strahota. Srbi su Hrvate iz Lovasa tukli i ubijali šipkama, kabelima i pendrecima, boli ih i klali noevima, muili elektrošokovima, vadili im zube, bušili noge bušilicama, a nakon ozljeivanja su se nad njima iivljavali i stavljanjem soli na rane. 
Veinu ubijenih mjesnih Hrvata, Srbi su zatrpali u mnoštvenu grobnicu na mjesnom groblju, u kojoj je pronaeno i izvaeno 68 ostataka rtava, 66 iz Lovasa i 2 iz drugih mjesta. Ostatci 10 rtava izvaeni su iz pojedinanih grobnica. Pokop zemnih ostataka rtava je odran 21. oujka 1998. godine.
Na mjestu mnoštvene grobnice u Lovasu je 1999. postavljeno spomen obiljeje. 
Srbi su iz Lovasa i Opatovca protjerali 1661. ovjeka, i to 1341 iz Lovasa i 320 iz Opatovca. Lovasu su promijenili i ime u Dušanovac. Spalili su i lovašku mjesnu crkvu Sv. Mihaela, izgraenu prije više od 250 godina, a mjesne krieve i raspela su
išupali. Kapelicu Sv. Florijana na mjesnom groblju su takoer uništili, a na mjestu srušene etiri hrvatske kue, izgradili su pravoslavnu crkvu, koje u povijesti Lovasa nikada nije bilo. Ta je crkva, odlukom nadlenog Ministarstva, ipak srušena 2000 godine. Srbi su uništili i mjesnu crkvu u susjednom Opatovcu, a njezina zvona su odvezli u Srbiju. 
U Lovasu su zapalili 161 kuu Hrvata i 100 kua bitno oštetili. Jedan od zloinaca je u postupku pred beogradskim sudom izjavio „da nikada nije vidio bogatije selo, da je selo pljakano od prvoga dana, a da su ga pljakali uglavnom domai Srbi i dobrovoljci iz tzv. Adajine skupine“. Srbi su u Lovasu zapalili i uništili Hrvatski dom, pogon i skladišta tvornice „Borovo“, PZ „Lovas“, tvrtke VUPIKA, INE i sve druge gospodarske objekte, staje i sjenike. 
U Opatovcu su potpuno uništili 15 hrvatskih kua i 50 bitno oštetili. U mjesnoj itaonici su uspostavili zatvor u kojem su okrutno muili i zlostavljali mjesne Hrvate i Maare, tjerajui ih i na prisilni rad.
Opinsko vijee Lovasa je uz pomo PZ „Lovas“ i Ministarstva hrvatskih branitelja, 2003. objavilo knjigu pod nazivom „Krvava istina“, u kojoj su prikazana stradanja i patnje Hrvata iz Lovasa i Opatovca, ali i drugih nesrpskih naroda. Takav srpski zloin nad civilima Lovasa i Opatovca, koji se poinio tijekom razaranja oblinjeg Vukovara, ima sva obiljeja ratnog zloina genocida, poinjenog radi uništenja i zatiranja hrvatstva toga kraja i njegova pripojenja Srbiji. 
Za zloine poinjene u Lovasu, pred Odjelom za ratne zloine Višeg suda u Beogradu, 2008. je zapoelo suenje tek etrnaestorici pripadnika srpskih postrojbi i mjesnih okupacijskih vlasti. 
Sudsko vijee je 26. lipnja 2012., osudilo prvooptuenog Ljubana Devetaka, roenog u Lovasu, na 20 godina zatvora, a ostalu trinaestoricu na kazne zatvora u trajanju od 4 do 14 godina. Tako kratke zatvorske kazne za strašne mnoštvene zloine nad civilima, uz istodobno puštanje osuenih na slobodu do pravomonosti presude, izazvale su veliko zgraanje ne samo hrvatskih braniteljskih udruga nego i srbijanskih humanitarnih djelatnika, koji smatraju neprirodnim da se za takav ratni zloin izrekne kazna od tek nekoliko godina zatvora, a znano je da se za kaznena djela teškog ubojstva ponekad dosuuje i 40 godina zatvora. 
Jedino je srpsko tuiteljstvo bilo jako zadovoljno presudom i izreenim kaznama, smatrajui da je srbijansko pravosue njom poslalo jasnu poruku poštovanja i isprike rtvama. 
Znajui da je pred istim srbijanskim sudom, hrvatski branitelj Veljko Mari osuen na kaznu zatvora od 12 godina, na temelju prethodno nikad dokazane optube za ubojstvo samo jedne osobe srpske nacionalnosti i to tijekom redovne akcije hrvatske vojske kod Grubišnog Polja 1991., presudom zloincima iz Lovasa, nedvojbeno je poslana tek poruka, o neiskrenosti i nevjerodostojnosti srbijanskog suda u poštovanju i isprici rtvama. 
Takoer, osim osuenih etrnaestoro poinitelja, nitko od zapovjednika tzv. „JNA“, koji su odgovorni za pripremu i omoguavanje zloina u Lovasu, nije optuen ni suen. Prema iskazu svjedoka Stjepana Peulia, koji je preivio prolazak kroz minsko polje, natjerivanje 51 Hrvata u minsko polje 18. listopada 1991. je uz optuenog Ljubana Devetaka, zapovjedio i dr. Vojislav Stanimirovi, tada „oficir rezervnog sastava tzv. JNA“ i „šef sanitetske slube za podruje Zapadnog Srema“, a kasnije vukovarski okupacijski gradonaelnik, koji je bio nazoan odvoenju ranjenika i bolesnika iz vukovarske bolnice, dajui pritom svoju uvenu zloinaku izjavu o vukovarskoj bolnici kao „posljednjem ustaškom uporištu“, da bi potom, unato odlikovanju od ratnog zloinca Radovana Karadia bio i saborski zastupnik SDSS-a, stranke koja danas bestidno trai uvoenje irilice u Vukovaru. Dr. Vojislava Stanimirovia se osnovano sumnjii i za nestanak ljudi u Tovarniku i drugim hrvatskim mjestima, a prema svjedoenju svjedoka iz dokumentacije HIC-a pod br. 73, i za muenja i vaenja krvi Hrvatima zatoenim u srpskom logoru na salašu Jovanovac kod Rume.
Uvaavajui posljedice nesporno poinjenog srpskog genocida u Vukovaru, na podruju Istone Slavonije i Zapadnog Srijema, osnovane su sumnje javnosti da uvoenje irilice u Vukovaru, nije potaknuto tek brigom za ouvanje narodnog identiteta tamošnjih Srba. 
Nakon što su u noi s 18/19. veljae 2013., nepoznati vandali bijelim sprejem išarali irilikim etiri C slovima, crnu mramornu spomen plou na farmi Lovas, na izlazu iz Borova Sela prema Dalju, koja je postavljena na mjestu mnoštvene grobnice iz koje su izvaeni ostatci 24 hrvatskih branitelja i civila, uz jednako išaranu tablu TZ Vukovara, uz natpis Vukovar na irilici, sve je oevidnije da je zahtjev za uvoenjem irilice, plod neprekinutih srpskih tenji za niim utemeljenom srbizacijom grada Vukovara.
Zato nas tim više zapanjuje nesavjesno ponašanje hrvatskih politikih struktura, koje na temelju nevjerodostojnog postotka o udjelu srpskog puanstva u stanovništvu Vukovara, ostrašeno ele uvesti irilicu u Vukovaru, pritom i ne pomišljajui da su mjesta poput Vukovara ili Srebrenice osobiti znamen, koji više nikada ne moe biti jednak mjestima u kojima se nije dogodio genocid, pa se na takva znamen mjesta i podruja, ne bi smjeli automatizmom primjenjivati opi zakoni koji vrijede za redovna stanja. 
Znajui s koliko su strasti i urbe, te iste politike strukture, višekratno mijenjale hrvatski Ustav i zakone po svojim eljama i potrebama, onda nam njihova odluka o navodnoj osnovanosti i nunosti uvoenja irilice u Vukovaru primjenom Ustavnog zakona, bez ikakve rasprave o mogunosti izmjena i dopuna toga zakona, njihovo ponašanje ini još neodgovornijim i znakovitijim.


Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio eljko Tomaševi,
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 271 - 300 od 1223
 
Top! Top!