www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Srijeda, 20 Studeni 2019
 
 
Naslovnica
O HRVATSKOJ TUBI ZA GENOCID PROTIV SRBIJE
Srijeda, 13 Studeni 2013
Prof. dr. Zvonimir Šeparovi

U Hrvatskoj se krajem prošlog stoljea (1991-1995) dogodio zloin, najtei zloin, zloin genocida. Na Ovari, u Škabrnji, Voinu, nad Dubrovnikom. U Baranji i u Iloku i u drugim okupiranim dijelovima Hrvatske kada su protjerali cjelokupno nesrpsko puanstvo. Zloine su izvršili Srbi i Crnogorci, uz pomo njihove JNA i paravojnih postrojbi. Bili su to najtei zloini u Europi nakon Drugog svjetskog rata (a prije zloina u Srebrenici). Ubili su više od 15 tisua ljudi, 40 tisua je teško ranjeno, 6 tisua se smatra nestalim Naelo pravednosti zahtijeva da se osudi zloine i kazni krivce. Ujedinjeni narodi utemeljili su tri suda, sva tri su u Haagu: Meunarodni sud pravde (The International Court of Justice, krae MSP), koji sudi dravama, Meunarodni kazneni sud za zloine na podruju bivše Jugoslavije (The International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, krae MKSJ) i Meunarodni kazneni sud (The International Criminal Court, krae MKS). Zajedniko im je: 1. sva tri su meunarodni sudovi, 2. utemeljeni su od Ujedinjenih naroda, 3. primjenjuju norme meunarodnog prava i 4. svima je sjedište u Den Haagu, Nizozemska.

Hrvatska sa sva tri suda ima specifine odnose. Pred Meunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su teško optueni hrvatski generali i politiari za stvaranje zloinakog pothvata u vrijeme i poslije obrambene opravdane oslobodilake vojno-policijske akcije „Oluja". Pred Meunarodnim kaznenim sudom (MKS) na alost nema nadlenosti za zloine u posljednjem ratu jer to „ispunjava" ad hoc sud za zloine u bivšoj Jugoslaviji. Jedino je pred Meunarodnim sudom pravde (MSP) hrvatskom tubom za genocid otvorena mogunost osude srpskih zloina genocida i agresije nad Hrvatskom. Hrvatska je 1999. godine podnijela tubu zbog zloina genocida protiv Savezne Republike Jugoslavije. Meunarodni sud pravde svojom presudom od 18. studenog 2009. godine presudio je da je nadlean za primjenu Konvencije o sprjeavanju zloina genocida u sluaju tube Hrvatske protiv Srbije. To je snana potpora hrvatskoj tubi za genocid.

Ivo Josipovi, predsjednik Republike Hrvatske, zagovara povlaenje tube i s predsjednikom Srbije Tadiem dogovara izvansudsku nagodbu. Povlaenje tube zagovaraju i ministar Ivan Šimonovi, Vesna Pusi, Milorad Pupovac i tisak koji ih podrava.

Ovdje emo iznijeti kronologiju ovoga postupka, znaajke Meunarodnog suda pravde, perspektive i izglede naše tube i razloge zašto ne smijemo povui tubu za genocid protiv Srbije.
Hrvatska i Haaški sudovi.

Vidjeli smo da u Haagu postoje tri razliita suda. Zanima nas kako stoji Hrvatska u odnosu na te sudove. U odnosu na svaki od spomenutih sudova Hrvatska ima drukiji poloaj. Ukratko o svakom od tih sudova.

Meunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ): Od samog je poetka bio tek hibrid, nastao politikom voljom Vijea sigurnosti umjesto ugovorom zemalja lanica UN: u mandat nije dobio nadlenost za zloine protiv mira, a tu je najtea odgovornost Srbije i Crne Gore. Tribunal je bio i ostao naglašeno politiki sud, samovoljan, nedopustivo spor, s optunicama krajnje neodreenim, sudi se bez porote, s mogunošu izricanja kazne u doivotnom trajanju, u vijeima u kojima sude povodom albe i oni koji su sudili u prvom stupnju, s glavnom tuiteljicom, koja za ništa ne odgovara. Tribunal je bio i ostao instrument velikih sila, u prvom redu Velike Britanije. Sud je dvojicu hrvatskih novinara za iznošenje istine proglasio krivim i osudio! A oglušio se na moj prijedlog 1999. godine u ime Vlade Republike Hrvatske da se pokrene istraga protiv Veljka Kadijevia, Blagoje Adia, ivota Pania i Boidara Vuurevia. Predsjednica suda bila je prihvatila da podnesemo prijedlog Sudskom vijeu da preispita pitanje nadlenosti Haaškog suda za vojnoredarstvene operacije Bljesak i Oluja, ali koalicijske vlasti koje su došle poslije 3. sijenja 2000. godine nisu to htjeli ni spominjati. A imali smo argumente.

Sud je kaotino ureen. etiri sumnjive smrti u zatvoru teak je propust uprave suda i zatvora. General Blaški, kojemu je pritvor trajao više osam godina, koliko i konana kazna, smanjena od 45. godina u prvom stupnju, u pritvoru je teško obolio. Dario Kordi , osuen je na 25 godina robije. Kaznu izdrava u zatvoru u Austriji.. Prilikom mog posjeta zatvoru u Sheveningenu rekao mi je :«Profesore, da mi nije vjere u Boga i ljubavi za Domovinu ja ovo ne bih mogao izdrati!» Kao i svaka birokratska krasta, taj politiki kazneni ad hoc sud ima tendenciju rasti, odrati se i trajati ,vremenu i razumu usprkos. Imamo razloga za zabrinutost i potrebu za promjenu politike. Poloaj Hrvatske i Hrvata pred tim sudom krajnje je nepovoljan. Glavno tuiteljstvo progoni Hrvate i Hrvatsku za opasno sroenu, zlu optubu o zloinakom pothvatu i nedokazanom krivnjom s tendencijom da se svi u agresivnom ratu Srbije protiv Hrvatske izjednae, da se potire dostojanstvo hrvatske rtve i hrvatske vitezove proglašava krivcima. Hrvatske vlasti bez ikakvog nacionalnog ponosa i odgovornosti za poslove od prvorazrednog dravnog interesa, bezuvjetno surauju s tim sudom (MKSJ)izruivanjem ljudi i predajom dravnih tajni; bivši sada doivotni (sic!) predsjednik drave Stipe Mesi svjedoio je kao svjedok optube u postupcima protiv Hrvata a novinare koji objavljuju njegov iskaz zaštienog svjedoka sude i kanjavaju. Umjesto da slue stranim vlastima, hrvatske bi vlasti morale energino ve sada ustati protiv neutemeljen ih optubi protiv Hrvata i Hrvatske, energinim obraanjem Vijeu sigurnosti, koje je i stvorilo ovo opasno nedonoše u Haagu, da se stane na kraj ovom bezakonju pod okriljem meunarodnih imbenika, da se Hrvatima sudi u Hrvatskoj. Hrvatski sabor morao bi raspraviti sadašnju situaciju i preispitati svoje odluke o suradnji sa Haaškim sudom. Ustavni sud Hrvatske ve je rekao svoje i treba se opet javiti i preispitati utemeljenost Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Sreom, vješta obrana hrvatskih uznika na dobrom je putu pa tako ve i srbijansku predsjednik trai da sud osudi Hrvate i ako ne bude dovoljno dokaza krivnje(!)

Meunarodni kazneni sud (International Criminal Court MKS) utemeljen je Rimskim statutom 1998. Sudi pojedincima za zloine genocida, zloine protiv ovjenosti, ratne zloine i, a to je novo, za zloin agresije. Vrijedi naelo zakonitosti i naelo osobne odgovornosti. Nacionalno pravosue ima prioritet, „osim ako ne eli suditi ili nije u stanju propisno provesti kazneni progon" Hrvatska je ratificirala Statut MKS-a i nije do sada prihvatila pritisak SAD-a o neizruivanju dravljana SAD stranom sudu. Nadajmo se da e taj sud proraditi na dobro meunarodne pravde, premda mu se ne piše dobro, jer ga sabotiraju Sjedinjene drave i Kina.

Meunarodni sud pravde (International Court of Justice) stalni sud Ujedinjenih naroda koji sudi dravama. Taj sud postoji još od vremena Lige naroda. Sudi u sporovima drava. (Djelovao je kao Stalni sud meunarodne pravde" od 1922. do poetka II. Svjetskog rata). Statut suda je sastavni dio povelje UN. Stranke statuta su sve lanice UN pa i Hrvatska od 22. svibnja 1992. godine. Suci, njih 15, biraju se na devet godine, trai se visoka struna i moralna kvalifikacija, nezavisnost i nesvrstivost., a uivaju i diplomatske povlastice.. Biraju ih usporedno Opa skupština i Vijee sigurnosti UN. Nadlenost im je da rješavaju sporove meu dravama lanicama UN. Sude na temelju meunarodnih ugovora, meunarodnog obiajnog prava i opih pravnih naela priznatih od civiliziranih naroda.. Kao pomono sredstvo mogu koristiti sudske presude i nauavanja najpoznatijih znanstvenika. Donose presude, savjetodavna mišljenja i zapovjedi. Sudili su o mnogim teritorijalnim graninim problemima, zranim incidentima iz vremena hladnog rata, ratnim sukobima, zakonitosti uporabe oruja i slino. Po prvi puta je 1993. godine pokrenut postupak zbog genocida i to u sluaju tube BiH protiv Jugoslavije.

U sadašnjem teškom trenutku za Hrvatsku imamo šansu zaštiti svoje nacionalne interese, iskazati svoj nacionalni suverenitet i odigrati pravu povijesnu ulogu u utvrivanju istine o agresiji i zloinu Srbije i Crne Gore protiv Hrvata i Hrvatske u postupku pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu, pred kojim je naša tuba i vodi se postupak protiv Srbije

Kronologija postupka pred Meunarodnim sudom pravde

Usprkos mnogim makinacijama i pokušajima da se tubu povue, postupak je ipak u tijeku. I valja nam u tome i ustrajati. Kako je došlo do te tube?

Kao ministar vanjskih poslova inicirao sam još 1992. godine postupak da se stvore uvjeti za suenje ratnim zloincima. 1994. podigao sam tubu (Actio popularis) protiv Slobodana Miloševia za genocid, ratne zloine i agresiju na susjedne zemlje. Na jednom javnom sastanku 1994. u Uredu Predsjednika Republike, kojeg je sazvao predsjednik Tuman na temu kako izai iz meunarodne izolacije, predloio sam da se pokrene postupak zbog genocida protiv SR Jugoslavije(Srbije i Crne Gore) pred Meunarodnim sudom pravde. Predsjednik Tuman je tada odgovorio:»Ne moemo optuiti one s kojima svijet pregovara!» U meuvremenu je Bosna i Hercegovina optuila Srbiju i Crnu goru pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu. Na poziv pribivao sam u Palai mira u Haagu predaji tube BIH protiv Jugoslavije. Tada me je primio predsjedavajui MSP koji je zamolio da mu dostavim Actio popularis protiv Miloševia. Tek godine 1999. kao ministar pravosua u Vladi Zlatka Mateše, došao sam u priliku, da ostvarim ideju o tubi protiv Jugoslavije. Prijedlog da se donese odluka o pokretanju postupka za genocid stavio sam u lipnju 1999. na sjednici VONSa . Predsjednik Tuman je otvorio raspravu o tome. Na moj prijedlog uzvratio je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Grani. «Ako tuimo Jugoslaviju propasti e sav naš trud normalizacije odnosa sa Beogradom. Dovodimo u pitanje normalizaciju odnosa sa Beogradom». Predsjednik Tuman se sloio sa mojim prijedlogom, stavio na glasanje, što baš nije bilo uobiajeno, i dobio potporu svih osim Mate Grania. A taj Graniev „sporazum normalizacije odnosa sa Beogradom" donio je diplomatsko priznanje Jugoslaviji, ostala im je do daljnjega Prevlaka, a o naknadi ratne štete reeno je u lanku 6 da e se 'stranke ugovornice o tome dogovarati naknadno». Kao da smo mi razorili Kragujevac i granatirali Beograd. Kao da agresivnog rata i zloina uope nije ni bilo.

2. srpnja 1999. godine podnesena je tuba protiv SRJ

14. rujna 1999. godine , na pripremnoj sjednici, pred Predsjednikom suda (MSP) u Palai mira Haagu izloio sam optunicu protiv SR Jugoslavije zbog zloina genocida poinjenog u agresiji na Hrvatsku u vremenu od 1991. do 1995. godine, u skladu sa Statutom i Poslovnikom MSP, s pozivom na lanak IX Konvencije o genocidu kojom je odreena nadlenost toga suda. Oitovala se i protivna strana. Dobili smo šest mjeseci za izradu glavnog podneska s dokazima (tzv. Memorial).

Tuba za genocid protiv SRJ

U 'uvodnoj izjavi stoji: Konvencija o genocidu zabranjuje uništavanje, u potpunosti ili djelomino, nacionalnih, etnikih, rasnih ili vjerskih skupina, ukljuujui uklanjanje ili protjerivanje lanova skupine s odreenog teritorija. Izmeu 1991. i 1995. godine, Savezna republika Jugoslavija opetovano je prekršila Konvenciju o genocidu. Izravno kontrolirajui djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i razliiti paravojnih postrojbi na teritoriju Hrvatske, u podruju Knina, istone i zapadne Slavonije, Dalmacije, Savezna republika Jugoslavija je odgovorna za „etniko išenje“ hrvatskih dravljana iz tih podruja – proces koji je takoer rezultirao velikim brojem prognanih, ubijenih, muenih ili bespravno zatoenih hrvatskih dravljana – kao i, u ovu svrhu, usmjerenim ekstenzivnim uništavanjem imovine, te se trai da se naknadi štete iz toga nastale. Uz to, nareujui, ohrabrujui i potiui hrvatske dravljane srpske nacionalnosti u podruju Knina, da se evakuiraju 1995. g., dok je Republika Hrvatska ponovno uspostavljala svoju legitimnu vlast (a u svijetlu jasnih garancija danih od najviših razina Hrvatske Vlade, ukljuujui Predsjednika Republike hrvatske, dr. Franju Tumana, kako se lokalni Srbi nemaju ega bojati i kako bi trebali ostati, Savezna Republika Jugoslavija (u daljnjem tekstu SRJ) se upustila u aktivnosti koje su rezultirale drugim krugom „etnikog išenja", kršei Konvenciju o genocidu.

Hrvatska trai da Sud presudi:

(a) da je Savezna Republika Jugoslavija prekršila svoje pravne obveze prema narodu i Republici Hrvatskoj prema odredbama Konvencije o genocidu i

(b) da SRJ ima obvezu platiti Republici Hrvatskoj, naknadu štete, koja je prouzrokovana navedenim povredama meunarodnog prava u iznosu koji e odrediti sud. Republika hrvatska zadrava pravo dostaviti sudu preciznu procjenu šteta koje je prouzroila Savezna republika Jugoslavija.

Dakle, osuda za genocid i na naknadu ratne štete. U roku od šest mjeseci, dakle do 14. oujka 2000. godine obvezali smo se podnijeti dokaze u našem Memorijalu. Utemeljili smo program istraivanja i prikupljanja dokaza. Pozvana su sva ministarstva, dravne institucije, nevladine organizacije i najistaknutiji strunjaci da se prikupi i dostavi dokaze o genocidu i ratnim štetama u Hrvatskoj. Odreeni su i rokovi. Ali, vrijeme je radilo protiv nas. Izbori 2000. doveli su novi vlast. Bilo je glasova da treba tubu povui a onda su krenuli drugim smjerom: proglasili su da je posao obavljen nestruno i za izradu Memorijala zatraili su odgodu od šest mjeseci pa još jednom šest mjeseci da se na tubu – zaboravi. Naravno na svako produenje i protivna strana ima jednako vrijeme za sebe. I tako je prošlo šest godina a da se sa tubom više ništa ne dogaa. Oni koji su protiv tube uspjeli su potisnuti ovaj proces. Njima tuba protiv Jugoslavije ne odgovara. Tako je od samo poetka. Iz Haga je ve krenulo im smo tubu predali. Sutradan je tirani zagrebaki dnevni list preko itave stranice objavio naslov «Jugoslavija e tuiti Hrvatsku!» Dakle, nije im bilo po volji što smo mi tuili agresora, oni plaše itatelje da e sada Jugoslavija tuiti nas. A to je standardno procesno pravilo retorzije – na tubu – protutuba. Pa to zna svaki zagorski kverulant .

Povodom rasprava pred Sudom u postupku BIH protiv SCG neizravno polemizira i sa situacijom naše tube. Jedan dnevnik pita: Zašto bi BiH trebala povui tubu protiv SCG-a za genocid» i odgovara: «BiH bi morala odustati od tube za genocid iz jednostavnog razloga što su Srbi protiv te tube. To nema veze s negiranjem istine o ratu, ali ima s tim da se svi narodi u BiH osjeaju jednakopravno.» Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw nekoliko je puta, a jednom ak i u Sarajevu, zatraio da se u interesu pomirbe i trajnog mira odustane od tube SiCG za genocid. Nedavno je plasirana „vijest" da se u krugovima EU oekuje da e hrvatska povui tubu protiv Srbije da bi ušla u EU. Vijest nije od nikoga potvrena.

Treba se bojati da oni kojima nije do istine i pravde o genocidu nad Hrvatskom nee mirovati i da e nastaviti sa potiskivanjem tube za genocid protiv SiCG.. Najprije su je osporili, zatim prekrojili, potom su izazvali odugovlaenje postupka na sada ve više od deset godina a sve to da bi se ouvali «rezultati normalizacije odnosa sa Beogradom.». Hrvatska mora ustrajati na svojem pravu optuiti za genocid Jugoslaviju(Srbiju i Crnu Goru). Hrvatska je podigla tubu za genocid kojeg je rtva i mora na tome ustrajati.

Tuba za genocid nije ostala ista kakvu smo podnijeli. Oni koji su nastavili poslije nas izmijenili su stvar tako da su:
1. izostavili su toku dva - opis „etnikog išenja" koje su izvršili Srbi .„nareujui, ohrabrujui i potiui hrvatske dravljane srpske nacionalnosti...da napuste tzv. Krajinu, i
2. izostavljena je iz tube Crna Gora po logici notorne lai bivšeg, sada doivotnog predsjednika Republike Stipe Mesia da „Crna Gora nikad nije ratovala protiv Hrvatske"

Nekoliko zakljuaka

1. Tubu protiv Srbije ne smije se povui, jer se genocid u Hrvatskoj dogodio. Povlaenjem tube moglo bi se zakljuiti da nije ni bilo zloina.
2. Nikakva izvansudska nagodba po opatijskom turistikom modelu Josipovi-Tadi ne dolazi u obzir. Nema nagodbe oko postojanja zloina genocida. Preteške su to stvari.
3. Navodno slabi izgledi na uspjeh tube i ne mali troškovi postupka, nisu razlog za povlaenje tube
4. O povlaenju tube ne odluuje Predsjednik Republike, ve onaj organ koji je tubu podnio a to je Vlada Republike Hrvatske. Ali, pošto se radi o dalekosenom i znaajnom pitanju od vitalnog nacionalnog interesa o tome bi trebao odluiti Hrvatski narod referendumom.
5. Prihvatimo idovsko pravilo. Prema Ustavu Izraela, nitko nije ovlašten u ime rtava opraštati zloine.
6. Argument koji se od nekih uje da se s onim s kojim se surauje ne moe tuiti i sudski sporiti, nije odriv. Hrvatska je rtva velikih zala, govorio je naš pokojni Blaenik Alojzije Stepinac. Ne bez razloga. Radi velikih zala koja su nam se dogodila moramo ostati kod moralne i pravne tube za genocid koji je nad nama izvršen.

Dr. Zvonimir Šeparovi
Profesor emeritus Sveuilišta u Zagrebu
Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
Ministar vanjskih poslova (1991/92) i ministar pravosua(1999) u vrijeme podnošenja tube
lan Europske akademije znanosti i umjetnosti
 
DOITE U VUKOVAR 18. STUDENOGA
etvrtak, 07 Studeni 2013
DOITE U VUKOVAR 18. STUDENOGA
(ja to moram)


Pogled joj je bio uperen prema velikom bijelom kriu, i širokom i tihom Dunavu. Iz njih je, u to toplo predveerje, s drvene klupe, po tko zna koji put itala ve napamet nauenu tunu i slavnu vukovarsku knjigu. Saznanje da se radi o eni, roenoj Vukovarki, djelatnici vukovarske bolnice, koja je do zadnjeg dana dijelila sudbinu svoga grada i njegovih branitelja, koja je uz obiteljski gubitak, prošla i strahote Vupikovih hangara i Srijemske Mitrovice, izaziva u Vama osjeaj poštovanja i asti kratkog druenja sa njom. Njezina pria je bila najbolji referat s Hrvatskog rtvoslovnog kongresa, koji se toga dana odravao u Vukovaru.

Vidim imate u ruci olovku i papir. Imala bi vam puno toga rei. U oima mi je sva ta divna pobijena mladost iz bolnice. Ne mogu, a da ne spomenem Roberta Šilia iz Konjica. Visok deko, iako ranjen stalno je elio ii na poloaj. Ja to moram. Govorio je on. Kada je kao teški ranjenik umro, cijela bolnica je plakala.

eljko Herceg iz Otoka, takoer, iako ranjen, stalno je traio i išao na poloaj. Kada su u bolnicu poeli ulaziti etnici, rekao mi je. Gospoa Marija, ako poginem nemojte zaboraviti na mene. Kako je lijepo što ste danas došli i poloili cvijee. Doite što eše. Dovedite ekskurzije. Nedavno su tu bili i BBB-oysi. Bili su divni. Doite 18. studenog kada cijeli grad plamti od zapaljenih svijea. Teško mi je kada jedni šetai prolaze nasipom i okreu glavu od bijelog kria. Dodala je tunim, depresivnim glasom. Prolaze pokraj njega kao pokraj turskog groblja. Dodali bismo mi. Precizno je, kao ultrazvukom, svojim tunim oima prepoznavala, i u svom gradu, Vukovarsku i ne Vukovarsku Hrvatsku.

Ime i slika eljka Hercega iz Memorijalnog muzeja na Ovari svijetle i šalju svoju svijetlost do svakog kutka gdje stanuje njegova domovina.
Rijei Roberta Šilia proitajmo nekoliko puta, i analizirajmo ih kao reenicu. Odredimo u njoj i subjekt i predikat, i imenice i zamjenice, i glagole i pridjeve, i stilske figure i personifikacije... odredimo smisao i poruku ove male reenice i svega onog velikog izreenog u njoj.

Doimo u Vukovar 18. studenoga, kada sa grana pada uto liše, i poklonimo se našim prerano palim, zelenim listovima.

ARKO MARI
 
JAVNI APEL HRVATSKE AKADEMSKE ZAJEDNICE "KRALJ TOMISLAV"
Srijeda, 06 Studeni 2013
J A V N I   A  P  E  L

Hrvatske akademske zajednice  „Kralj Tomislav“

kulturnoj javnosti Domovine i iseljeništva za javnu potporu uspostavi trajnog meunarodnog
festivala pod nazivom Historiafest u Zagrebu

Kao što je mnogima ve poznato, skupina uglednih hrvatskih intelektualaca iz domovine i iseljeništva udruena u Hrvatsku akademsku zajednicu  „Kralj Tomislav“, još u veljai ove 2013 godine predloila je Poglavarstvu grada Zagreba, (preko gradonaelnika gospodina Milana Bandia), uspostavu trajnog meunarodnog festivala pod nazivom – Historiafest  Zagreb. Projekt je istovremeno dostavljen i Turistikim zajednicama Grada Zagreba i Republike Hrvatske.

O emu je rije? Naša Akademska zajednica predloila je, radi širenja turistike ponude i turistike  djelatnosti, ali i promidbe Republike Hrvatske kao lanice Europske Unije, da se svake godine (ili svake druge), u gradu Zagrebu organizira meunarodni festival pod nazivom – Historiafest Zagreb, to jest prezentaciju pojedinih znamenitih povijesnih osoba  i njihovog onodobnog okruja iz razliitih drava s posebno priprmljenim povijesno-kulturnim nacionalnim programima njihova vremena, predstavama koje bi se izvodile uglavnom na otvorenom prostoru.
Opirnije...
 
PREDSTAVLJANJE KNJIGE O ZRINU
Srijeda, 06 Studeni 2013

Sisaka biskupija - Veliki Kaptol
Sisak u petak 8. studenog 2013. u 19:30 sati

Zrin - 70 godina poslije komunistikog genocida
 

Predstavljanje knjige o Zrinu

Sisak, (IKA) - Predstavljanje knjige "Zrin 70 godina poslije komunistikog genocida ili zloinaki antifašizam protiv hrvatskog puanstva", autora Damira Borovaka odrat e se u petak 8. studenoga 2013.g. u 19.30 sati u sisakom Velikom Kaptolu.

O knjizi e govoriti:

Sisaki biskup Vlado Koši
ravnatelj Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Marko Cvitkuši i
autor Damir Borovak


Najava iduih predstavljanja:
Utorak, 19. studenog – Osijek, Kapucinski samostan
Srijeda, 20. studenog – Drenje, Dom DVD-a
Utorak, 26. studenog – Zagreb, Dvorana Vijenac, NPI
 
STOER ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA
Srijeda, 06 Studeni 2013

   U Vukovaru, 05. studenog, 2013.

NAGLASCI SA MEDIJSKE KONFERENCIJE


1. Tomislav Josi je pozdravio novinare, cijelu Hrvatsku te iseljeništvo iz VUKOVARA - MJESTA POSEBNOG PIJETETA. (Odluka gradskog vijea)

2. Franjo Šolji je nazone upoznao sa tijekom sjednice Vijea, i posebno istaknuo da je dogradonaelnik iz manjinskih redova Sran Milakovi ustvrdio kako se nisu stekli uvjeti  da predstavnici Srba sudjeluju u koloni sjeanja. Onda je valjda jasno da se nisu stekli uvjeti ni  za postavljanje irilice.

3. Snjeana Patko je najavila skoro pokretanje prikupljanja referendumskih potpisa.

4. Tomislav Josi je ukazao na brutalne prijedloge osuda za „skidae“ protupravno postavljenih ploa i zapitao se kako to da za Marjana ivkovia još nema prijedloga osude. Hoe li za njega predloiti 5 godina??!

5. Vlado Iljki je istaknuo da e se 18.11.2013. g.  jasno vidjeti svrstavanje uz „vukovarsku Hrvatsku“ i „nevukovarsku Hrvatsku“  te ponovio da e grad za vladajue biti negostoljubiv.

Ponovljeno je neotuivo pravo svakoga da pijetet izrazi uz one  s kojima eli to uiniti.

Sav jad politike Zorana Milanovia ogleda se u injenici da je grad proglašen mjestom posebnog pijeteta, da je Sabo prihvatio slogan kolone „Vukovar-mjesto posebnog pijeteta“, a Milanovi e proi pored tih injenica kao jedini koji ne eli vidjeti istinu.

Inventura

Kada je obljetnica Hirošime, cijeli Japan zašuti, bdije, sjea se podnesene rtve, nevinih koji su agresorsko iivljavanje ivotom platili. Tko je bio agresor? Netko, nekakav bezimeni netko, visoko gore na nebu, bacio je predmet, nije rtve gledao u oi, uništio je generacije japanskih obitelji, zavio Japan u crno. Bez obzira na dnevnopolitika prepucavanja, ivotna i ina neslaganja - oko ove teme nema prijepora, pijetet nitko ne dovodi u pitanje. Nikada se pijetet ne dovodi u pitanje.

Vukovar je rtva agresorskog iivljavanja. Srpski agresori gledali su nas, a gledaju nas i dan danas u oi. Silovali su naše majke, sestre. Krvolono masakrirali naše prijatelje iz djetinjstva, našu brau i oeve. Ne traimo ništa što nije dostojno i pravedno. Ne traimo ništa što svakom drugom graaninu planete zemlje u našim uvjetima samo po sebi ne bi bilo zajameno.

Kako bi politikanti, koji ve dvadeset godina gaze sve što je sveto, objasnili Japancima da se u Hrvatskoj 18. studenog odravaju tulumi i rock-koncerti, da nakon krvolone agresije na Hrvatsku Vukovar, Škabrnja, itd., nisu mjesta posebnog pijeteta? Kako im objasniti da vlast falsificira popis stanovništva kako bi gazila rtve opet i opet, da vlada krši Ustav i zakone kako bi pogazila pijetet i silovala ranjene? Kako im to objasniti?!? Kako moemo to sebi objasniti?

Zorane Milanoviu i sudionici kola njegova - nije li krajnje degutantno da vam mi porezni obveznici plaamo protuzakonito postavljanje ploa, uvanje protuustavno postavljenih natpisa, da mi plaamo enormne policijske strae i nevienu hordu interventne policije, svu potrebnu mašineriju i none strae kako biste ouvali svoje protuustavne i protuzakonite postupke?

I naposljetku, nije li krajnje degutantno da vam mi plaamo put u Vukovar na 18. studenog? Da, na put u Vukovar idete slubenim vozilima, na teret dravnog prorauna. Svih ovih godina je tako.

A ove godine, kada se u svjetlu sve ove vaše bijede i bezakonja koji vršite, Hrvatska dijeli na estitu, vukovarsku, i na ovu vašu, nevukovarsku Hrvatsku, uplašili ste se da ete ostati sami u koloni, za ije sudjelovanje vas plaaju hrvatski porezni obveznici? Hoete li našim novcem platiti i pratnju? Hoete li platiti i dolazak onih koji e vam toga dana hodati uz bok kako ne biste hodali sami, kako se u kadrovima vaših, srbo-slavenskih medija ne bi ogledao sav vaš jad i vaša bijeda?

Ali ima toga još. Nije li krajnje degutantno da za 18. studenog, za hinjenje naklona rtvi ubirete i dnevnice? Svaki put kada mislimo da jadniji nego što jeste ne moete biti, iznova nas iznenadite. Ako vam ve pripadaju te dnevnice, zašto ih ne date na raspolaganje kako bi se svim onim domoljubima koji dolaze od prevlake, Dubrovnika, iz cijele Hrvatske i voljene nam dijaspore, da se svima njima koji nerijetko nemaju dovoljna primanja ali ipak od usta odvajaju da taj dan dou u Vukovar, da se svima njima osigura topli obrok u Vukovaru? Ne, vi ne. Sve radite, kršite zakone i Ustav da ponizite i obezvrijedite rtvu i rtve Vukovara, a uzimate krvave novce da vam se plati put u Vukovar i dnevnice za boravak u gradu heroju. Kako bijedno.

Niste dobrodošli, ali vjerujemo da plaen put i osiguranu dnevnicu neete htjeti propustiti. Vidimo se u Vukovaru 18. studenog.

S vjerom u Boga i hrvatski narod, za Vukovar – mjesto posebnog pijeteta i Republiku Hrvatsku!

STOER ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA

 
POSLJEDNJI POZDRAV STJEPANU BRAJDIU
Ponedjeljak, 04 Studeni 2013
 
BRZO PRAVOSUE 'PRORADILO'!
Nedjelja, 03 Studeni 2013
ANTI)HRVATSKO PRAVOSUE 'PRORADILO': ZA VUKOVARSKU ETVORKU ZATRAENE KAZNE I DO GODINU I OSAM MJESECI ZATVORA!

Dok Vukovarom i Hrvatskom slobodno šetaju krvnici iz Borova Sela koji su ubijali, klali i masakrirali hrvatske redarstvenike u svibnju 1991. godine, dok jednom krvniku iz Borova Sela stoji spomenik u Borovu Selu, dok Vukovarom slobodno šetaju zloinci koji su ubili i grad i ljude u njemu, dok Vukovarom slobodno šetaju silovatelji i u lice se smiju svojim rtvama, dok Vukovarom šetaju "etniki pjevai" o mesu, salati i klanju Hrvata, podizanje jedne ovakve optunice izaziva sumnju u politiko upravljanje tijelima kaznenog progona i govori nam o razini na koju je palo hrvatsko pravosue

Dnevno.hr je u posjedu optunice koja je dignuta protiv vukovarske etvorke iz koje se vidi kakvom je nevjerojatnom brzinom dotakla "ruka pravde" Igor Smolia, Envera Arnautovia, Ivicu Stania i Zvonimira Kološnjaja iz Vukovara. Njima su dostavljene optunice jer su "prouzrokovali štetu Republici Hrvatskoj uništavanjem dviju dvojezinih ploa, ugroavali javni red i mir, te dijelom doveli u ivotnu opasnost ili tijelo druge osobe".

Dravno tuilaštvo zatrailo je za Envera Arnautovia jedinstvenu kaznu od jedne godine zatvora, za Igora Smolia godinu i osam mjeseci, za Ivicu Stania godinu i osam mjeseci te za Zvonimira Kološnjaja godinu i pet mjeseci!

Nevjerica stie sa svih strana, reagiraju razne stranke, udruge a i sam Stoer za obranu Vukovara:

- Naravno da je ovo ekspresan in, u posljednje vrijeme "udara" se na nas sa svih strana – kau iz Stoera.

O svemu ovome oglasio se i predsjednik HSP-a, Danijel Srb:

- Kada bi hrvatska tijela kaznenog progona bila tako brza i uinkovita kao što su bila u sluaju etvorice vukovarskih branitelja Igora Smolia, Envera Arnautovia, Ivicu Staniia i Zvonimira Kološnjaja Republika Hrvatska bi se mogla pohvaliti najuinkovitijim pravosuem na svijetu. Svi znamo da nije tako i da mnogi na pravdu ekaju više od dva desetljea. Protiv etvorice Vukovaraca podignute su optunice za neke skinute ploe na nekom udnom pismu. Izgleda da tijela kaznenog progona kreu od kraja umjesto od poetka. Pokušavaju zamijeniti posljedice i uzrok. Pokušavaju optuiti "uzrok" umjesto posljedice. Dok Vukovarom i Hrvatskom slobodno šetaju krvnici iz Borova Sela koji su ubijali, klali i masakrirali hrvatske redarstvenike u svibnju 1991. godine, dok jednom krvniku iz Borova Sela stoji spomenik u Borovu Selu, dok Vukovarom slobodno šetaju zloinci koji su ubili i grad i ljude u njemu, dok Vukovarom slobodno šetaju silovatelji i u lice se smiju svojim rtvama, dok Vukovarom šetaju "etniki pjevai" o mesu, salati i klanju Hrvata, podizanje jedne ovakve optunice izaziva sumnju u politiko upravljanje tijelima kaznenog progona i govori nam o razini na koju je palo hrvatsko pravosue, ukoliko se uope moe nazvati hrvatskim. Podizanje optunice po kojoj vukovarski branitelji i invalidi, koji su u najteim vremenima za grad isti branili, mogu odrobijati dvije godine je u najmanju ruku neukusno.

Stav Hrvatske stranka prava je da su ovakve optunice neprihvatljive, ponašanje tijela progona duboko nemoralno, te stoga poziva sve koji u tome sudjeluju da ih povuku i stave van snage. Takoer pozivamo tijela kaznenog progona da urno krenu s procesuiranjem etniih zloina na podruju Vukovara i okolice. Dvadeset dvije godine je predugo za ekanje pravde i satisfakcije, koja to moda i nije nakon toliko vremena – zakljuio je Danijel Srb.

Autor: S.V.
Dnevno.hr, 30. listopada 2013.
 
OBILJEAVANJE BLAGDANA SVI SVETI
Petak, 01 Studeni 2013

Izaslanstvo Hrvatskog rtvoslovnog društva na Mirogoju na blagdan Svih svetih prisjetili su
se i odali poast onima koji više nisu meu nama.




   
Gosp. Krešo, lan HDZ-ove mladei, prijatelj
Hrvatskog rtvoslovnog društva na grobu prvog
predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tumana
 
 
Svijea za velikog domoljuba gosp. Zvonka Bušia
 
  Zapaljena je svijea našem dragom dugogodišnjem
lanu Predsjedništva gosp. Mirsadu Bakšiu.
Laka mu hrvatska zemlja koju je tako volio!
Na boljem je mjestu sa svojom keri jedinicom
Leilom.
 
POZIV NA ODAVANJE POASTI I MOLITVI U UKOVEC
Petak, 01 Studeni 2013
  DRUŠTVO ZA OBILJEAVANJE GROBIŠTA
RATNIH I PORATNIH RTAVA
Kolodvorska 3, Varadin - telefon - 098-961-93-15, 

P o z i v n i c a

Kojom Vas, u nedjelju, 03. studenoga 2013.,  povodom obnove i desete obljetnice blagoslova  spomen kria prešuivanim rtvama stradalim u doba Drugog svjetskog rata i poraa naselja ukovec kod Ludbrega i sedamdesete obljetnice „nestanka“ prvih rtava, pozivamo na odavanje poasti i molitvu za desetljeima prešuivane rtve ratnih i poratnih likvidacija.

Program:   10,45-10,55 – okupljanje kod kapele sv. Josipa u ukovcu
                11,00 – misa zadušnica koju predvodi pre. Josip urkan, ludbreški upnik
                12,00 – odlazak do spomen kria (100 metara) – ulica Graci - polaganje vijenca, paljenje svijea i molitva 
                            kod Spomen kria prešuenim rtvama naselja ukovec kod Ludbrega

Nedjeljnom komemoracijom pridruujemo se stavovima Europskog parlamenta kojom rtve totalitarnih komunistikih reima i njihove obitelji, zasluuju suut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje. (Rezolucija Vijea Europe 1481/2006.), a za koje se i mi kao graani Europske unije zalaemo. Smatramo da svaki ovjek ima pravo na ivot, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema pokojniku duni iskazati i poštivati je i pravo na grob.

U Varadinu  24. listopada 2013.
Za Društvo za obiljeavanje grobišta
Franjo Talan


 
 
OPROTAJ OD DRAGOG PRIJATELJA STJEPANA BRAJDIA!
etvrtak, 31 Listopad 2013


Cijenjeni i dragi gospodine Stjepane!
Nek' Vam je lahka ova ljubljena Hrvatska gruda,
a dobri Bog vjena nagrada!
S ponosom i zahvalnošu dragom Stjepanu, prijatelju i suborcu-supatniku
Bleiburga i Krinog puta, mojeg pokojnog oca Dragutina


Ivan Jaklin dopredsjednik Udruge HRVATSKI DOMOBRAN Varadin - akovec

Dragi moji prijatelji,

s ponosom i zahvalnošu opraštamo se od hrvatskog domoljuba Stjepana Brajdia!
Nek mu je lahka ova Hrvatska gruda,
a dobri Bog vjena nagrada.

 
PREMINUO JE HRVATSKI DOMOBRAN STJEPAN BRAJDI
etvrtak, 31 Listopad 2013

Jutros 30. listopada u svom domu u Kustošiji u Zagrebu iznenadno je preminuo Stjepan Brajdi, asnik Hrvatskih oruanih snaga NDH, hrvatski domobran i domoljub. Roen je 12. prosinca 1926.g. u Sesvetskim Selima. Završio je Domobransku asniku školu i bio promaknut u in porunika. U NDH dvije je ratne godine sluio u hrvatskoj vojsci. Preivio je Bleiburg i Krini put te se vratio u Zagreb. U noi 4/5. kolovoza 1945. uhapšen od OZNE u Zagrebu i osuen na smrt strijeljanjem. Imao je tada svega 19 godina. Kasnije je pomilovan je na 20 godina robije. Robijao 10 godina u Gradiški, Lepoglavi i Srijemskoj Mitrovici. Zatim je godinu i pol odsluio u kaznenikom puku u JNA.

Ostvarenjem slobodne Hrvatske drave okuplja se sa preivjelim kolegama, koji su kao mladii u vremenu Drugog svjetskog rata zajedno stjecali vojna znanja, na Vojnom uilištu u Zagrebu u Ilici 242 za obranu Hrvatske. Bio je lan asnikog kluba 242. Tehniki je uredio knjigu 'Svjedoci jednog vremena' o svjedoanstvima s Krinih putova preivjelih kolega iz asnike škole.

Bio je višegodišnji predsjednik Udruge Macelj 1945. Zasluan je za izgradnju grobnice na Macelju, za vraanje posmrtnih ostataka 1163 rtava nakon 12 godina s tavana patologije Medicinskog fakulteta u Macelj te za njihov sveani pokop na Macelju 22. listopada 2005. godine. Veliki doprinos dao je u vrijeme izgradnje crkve Muke Isusove i Krinog puta, kao i naposljetku za ureenje spomen-sobe rtava u Macelju. Prvi je primijetio i javno se zaloio protiv promjene teksta i pokušaja trostruke krivotvorine natpisa na Bleiburškom spomeniku, podignutog “na ast i slavu hrvatske vojske”, koji je dio teksta nekome postao nepoeljan.

Prema vlastitoj izjavi, cijeli je ivot, sve do smrti bio moralno-politiki nepodoban. U stvari bio je nepotkupljivi domoljub, vjeni bojovnik za ast, istinu i slavu hrvatskog naroda.

Pokoj vjeni daruj mu Gospodine
i Svijetlost vjena svijetlila mu!
Poivao u miru Bojem!

POKOP IZ MRTVANICE NA MIROGOJU U ZAGREBU
U UTORAK 5. STUDENOG 2013. U 14:10 SATI


NEKA MU JE LAKA HRVATSKA ZEMLJA
KOJU JE TOLIKO LJUBIO
!

Damir Borovak, dipl. in., publicist, novinar Radio Marije, publicist
 
IN MEMORIAM - STJEPAN BRAJDI
etvrtak, 31 Listopad 2013
Umro je predsjednik Udruge “Macelj 1945" gosp. Stjepan Brajdi (1926. - 2013.)

Sudionik našeg Treeg Kongresa 2004. godine s referatom "MACELJ - NE DOPUSTIMO ZABETONIRATI ISTINU"  svjedoio je o dogaanjima:

... "Stari smo, umorni od obijanja pragova i ogoreni, pa pitamo: zašto nam sve to ine?      Prema procjenama strunjaka i izjavama svjedoka na tom uskom podruju nalazi se još oko 100 jama u kojima je našlo mueniku smrt oko 10.000 do 12.000 ljudi. Zašto je iznenada prekinuto daljnje iskapanje? Zašto sve te jame nisu obiljeene i podruje oznaeno za namjernike, nego je za javnost sakriveno? Zašto su kosti ovih muenika ve 12 godina na tako nehuman, nemoralan i besraman nain smještene na tavanu Zavoda za patologiju? Zašto se naše politike strukture, Vlada i Sabor na sve to oglušuju. Zar nas se toliko stide, moda ak i mrze da i zvjerski ubijenima ne daju da mirno poivaju u ovoj hrvatskoj zemlji za koju su se rtvovali? Sve to bez imalo stida i srama." ...

„uvajte svoje grobove, da ih se ne bi preoralo, naše su uništili, a na dobrom su putu da unište i vaše!...
tako je uvijek nanovo govorio i upozoravao nove naraštaje gosp. Brajdi.

U ime Hrvatskog rtvoslovnog društva izraavamo iskrenu suut obitelji.
Neka se ne zaboravi! Poivao u miru Bojem!


Na slici gosp. Stjepan Brajdi, preivjeli sudionik Bleiburške tragedije, sudionik Krinog puta, osuenik na smrt i dugogodišnji robijaš iz jugokomunistikih kazamata, gosp. Tom Beram, predsjednik Hrvatskog meudruštvenog odbora odbora za NSW iz Australije i gosp. Nikola Debeli lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva na promociji knjige ga Suzanne Brooks Pinevi "Britanija i Bleiburka tragedija" u Matici hrvatskih iseljenika, Zagreb, 27.09.2009. godine

Arhiva: Hrvatsko rtvoslovno društva
 
POZIV BRANITELJIMA NA TURNIR U BELI
Nedjelja, 27 Listopad 2013
    Udruga branitelja Domovinskog rata

„Zagrebaki velesajam“ 

 


ORGANIZIRA


 

 

  TURNIR U BELI

  Turnir se odrava povodom Dana ZV-a
Turnir e se odrati 08.11.2013(petak) godine u 17,00 sati u prostorijama
Udruge, paviljon 8b - Zagrebaki velesajam. 
Kotizacija po paru iznosi 100 kn (ukljueno jelo-kobasice-štrukle)
Oekuju Vas vrijedne novane nagrade, za prva tri mjesta.
Fond nagrada prema broju prijavljenih.
Turnir se igra po pravilima Belot Saveza hrvatske. 
Oekuju Vas hrana i pie po popularnim cijenama. 
Informacije i rezervacija: 098 237013, 098 3833141e-mail: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript  

UBDR „Zagrebaki velesajam“

 
POZIV ZA POMO VLADI BUKALU U STVARIMA I HRANI
Srijeda, 23 Listopad 2013


Zagreb,  26. listopada  2013. godine organiziran je prijevoz hladnjaka kao donacija
i pomo Hrvatskog rtvoslovnog društva gosp. Bukalu.
Zahvaljujem se gosp. Anti Belji i Zoranu Luiu na 
realizaciji.

Zagreb, 23. listopada 2013. godine

Poštovani lanovi i prijatelji društva!

Danas na Facebooku proitala sam poziv za pomo gosp. Bukalu. Kako je pismo napisala moja sestra, znam da pomo treba njihovom susjedu koji ivi u istoj zgradi godinama, znam da mu je pomo sada i te kako potrebna.

Drage moje prijateljice, dragi moji prijatelji!

U mojoj zgradi ivi Vladimir - Vlado Bukal. Prije nekoliko dana napustila ga je supruga sa etvoro djece (rastali su se prije otprilike godine dana). Svi su ivjeli u maloj garsonjerici. Ona je od grada dobila stan u Jelkovcu. S obzirom da ona ne radi, mora joj plaati alimentaciju od svoje skromne invalidske mirovine.

Ono što me je navelo da pišem o njemu je... sljedee:

Sino je pred našom zgradom pao u nesvijest. Moj suprug mu je pomogao, odveo ga do njegovog stana. Uz put mu je ispriao da je pao u nesvijest zbog gladi. Mi smo juer za ruak imali varivo od graha kojeg je ostalo, pa mu je odnio tanjur graha. Susjed Vlado se je neprestano zahvaljivao na jelu. Suprug ga je pitao da li mu moemo kako pomoi.

Naime nema friider, nema veš mašinu, usisava, nema što jesti.

Rekla sam mu da u mu pokušati pomoi ali da bih trebala objaviti njegovo ime. Sloio se s tim. Ako moete ili znate nekoga tko mu moe pomoi, on ivi u Ulici Milovana Gavazzia 21 u Studentskom gradu, Zagreb.

Gosp. Bukal mirovinu prima u Hrvatskoj poštanskoj banci - HPB, broj rauna je 3216464247

ura Cecelja eli


U svezi ivotnih problema koje ima gosp. Bukala, Hrvatsko rtvoslovno društvo na prijedlog i suglasnost prof. Šeparovia dostavit e mu friider KONAR koji je u našim prostorijama u Ilici 36/I, Zagreb - kojega nismo previše koristili.

Administrator portala
Jadranka Lui
 
VUKOVAR SVEHRVATSKA SVETINJA
Nedjelja, 13 Listopad 2013

HRVATSKO RTVOSLOVNO DRUŠTVO
Ilica 36/I/dvorište, 10000 ZAGREB
MB 01436767    OIB 87523866783


                                                                                                          Stoer za obranu hrvatskog Vukovara
                                                                                                          Koordinacijsko operativni tim
                                                                                                          32000 Vukovar, Trg hrvatskih branitelja 1
                                                                                                          Na pozornost, gospodinu Tomislavu Josi



Vukovar svehrvatska Svetinja

Poštovani gospodine Josi,

Svjedoiti istinu o RTVI koja je tijekom povijesti zadesila hrvatski narod, poglavito tijekom Domovinskog rata, i dovijeka podsjeati da uspomena na RTVE ne smije pasti u zaborav, poslanje je sadašnjeg i budueg hrvatskog naraštaja, a Grad Vukovar, njegovi itelji i muki ubijeni Hrvati tijekom opsade fašistiko srboetnikog agresora, primjer su RTVE nezabiljeene u dosadašnjoj svjetskoj povijesti.

Hrvatski narod, hrvatsko domoljubno bie diljem naše Domovine i Svijeta, poglavito hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata, zaprepašteni su s bešutnosti, koju iskazuje aktualna Vlast u Republici Hrvatskoj, tvrdoglavo inzistirajui na postavljanju ploa s irilinim natpisima na dravnim institucijama u Gradu Vukovaru, Gradu mueniku, grubo ignorirajui sve zamolbe da se to ne ini.

Izmeu ostalog, time se ponovno viktimiziraju RTVE Grada Vukovara, što je sramotno i nedopustivo, i o tome e Hrvatsko rtvoslovno društvo izvijestiti Svjetsko rtvoslovno društvo - World Society of Victimology, odnosno prof. dr. iur. Marc S. Groenhuijsen, predsjednika Izvršnog odbora Svjetskog rtvoslovnog društva - President of the Executive Committee World Society of the Victimology.

Osim toga, uoi 18. studenog, prigodom tune obiljebe Dana sjeanja na Grad Vukovar, Svijetu treba poslati jasnu poruku da je taj dan, Dan sjeanja na stradanje Grada Vukovara, svehrvatsku Svetinju, kojoj se hrvatski narod klanja i klanjati e se dovijeka.

U ime Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva i svoje osobno, oitujemo bezrezervnu potporu Koordinacijsko operativnom timu  Stoera za obranu hrvatskog Vukovara.

S poštovanjem,

Dr. Zvonimir Šeparovi, pofessor emeritus
predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva

Dragutin Bauman, ing. kem.
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva  
U Zagrebu, 12. listopada 2013.

 
SRUITE "BERLINSKI ZID" U HRVATSKOJ
Srijeda, 25 Rujan 2013

 
Dr Viviane Reding   
Europska povjerenica za pravosue, temeljna prava i graanstvo
BE-1049 Bruxelles
Belgija

                                                                                                                  U Zagrebu, 23. rujan 2013.



Predmet:  SrušiteBerlinski zidu Hrvatskoj!

Poštovana Dr. Reding,

Dva desetljea proteklo je od stvaranja slobodne, demokratske i nezavisne drave Hrvatske, uz velika stradanja i rtve hrvatskog naroda i svih hrvatskih dravljana. Hrvatski branitelji,  Hrvatska vojska i Hrvatska policija su u asnom i opravdanom obrambenom Domovinskom ratu pod zapovjedništvom Dr. Franje Tumana, prvog hrvatskog predsjednika, završnom vojnom operacijom „Oluja“ oslobodili okupirane dijelove drave Hrvatske, pobjedom nad srpskim agresorom i jugoslavenskom armijom kojom je desetljeima nakon završetka 2. svjetskog rata zapovijedao komunistiki diktator, maršal Josip Broz Tito.

Na alost, nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Dr. Franje Tumana, u Hrvatskoj se ponovno probudila komunistika avet, i danas svjedoimo da aktualne hrvatske Vlasti otvoreno veliaju komunistikog zloinca Josipa Broza Tita i sva njegova djela, ignorirajui povijesne injenice, da su pod njegovim zapovjedništvom partizanski zloinci i pripadnici njegovih tajnih slubi, posebno zloglasne jugoslavenske tajne slube UDBA, nakon 2. svjetskog rata poinili strašne zloine nad hrvatskim narodom, kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i na hrvatskim emigrantima koji su ivjeli u drugim zemljama ukljuujui i Saveznu Republiku Njemaku.

Dok su hrvatski branitelji i hrvatski generali nakon završetka Domovinskog rata u kojem su se borili protiv srpskog agresora, nepravedno i pogrešno osuivani, partizanski zloinci i pripadnici partizanskih tajnih slubi, posebno zloglasne jugoslavenske tajne slube UDBA, nikada nisu izvedeni pred sud pravde, a danas se slobodno šetaju u Republici Hrvatskoj. Apsurdna je situacija, da se u 2013. godini, kada je
Hrvatska postala lanica europske obitelji, u kojoj su pravda, zakon i poštivanje ljudskih prava od najvee vanosti, nad Hrvatskom nadvila komunistika avet poput „Berlinskog zida“, što predstavlja ozbiljnu prijetnju sadašnjosti i budunosti hrvatskom narodu i svim hrvatskim dravljanima, a time indirektno i europskoj obitelji.

Poštovana Dr. Reding, hrvatski narod i svi dravljani Republike Hrvatske kojima je istinski stalo do njihove domovine ljubazno Vas mole da uinite neophodne korake kako bi ste osigurali da Hrvatska implementira europski uhidbeni nalog na ispravan nain, i time konano srušili „Berlinski zid“ u Hrvatskoj!

Uz izraze poštovanja i zahvalnosti,

Dr. Zvonimir Šeparovi, professor emeritus
Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva

Dragutin Bauman, ing.kem.
lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
NAGRADA VELIKA ZLATNA PLAKETA URUENA BOI VUKUIU
Srijeda, 25 Rujan 2013
Srijedu, 25. rujna 2013.  u 11 sati u Europskom domu u Zagrebu, Jurišieva 1,
odrana je sveana dodjela Knjievno-publicistike nagrade

Bili smo prvi kad je trebalo“ za 2013. godinu.

Nagrada VELIKA ZLATNA PLAKETA, uruena je

BOI VUKUŠIU
za njegovu cjelokupnu publicistiku djelatnost.

Nagradu dodjeljuje Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91.).  Inae, na natjeaj je pristiglo 17 knjiga, a Prosudbeni sud bio je sastavljen iskljuivo od hrvatskih branitelja.

elja Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. je da ovim i ovakvim priznanjima potaknu na pisanje i objavljivanje knjiga vezanih uz hrvatski Domovinski rat, odnosno uz stvaranje slobodne, samostalne i neovisne hrvatske drave. O knjigama iz Domovinskog rata treba više govoriti i pisati, da ih se otkupljuje, poglavito za škole i knjinice, što poglavito zadnjih godina nije sluaj.

Boe Vukuši (r. 1962.) bio je sudionik Domovinskog rata, a autor je niza publicistiki bestselera. Sudjelovao je i u realizaciji zapaenih dokumentarnih filmova i serijala, takoer na temu stvaranja hrvatske drave.

Lani je ovo priznanje primila Julienne Eden Buši za roman "iva glava", a ovo je ve 14-ta godina otkako se dodjeljuje ova nagrada.

Mladen Pavkovi,
predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
 
BIH: 23 GODINE ZA UBOJSTVA HRVATA I BONJAKA IZ PRIJEDORA
Ponedjeljak, 23 Rujan 2013
Link: http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=221162&tx_ttnews%5BbackPid%5D=850&cHash=fccde2e90b

Prizivno vijee Suda Bosne i Hercegovine pravomono je osudilo dvojicu pripadnika ratnog sastava policije bosanskih Srba na po 23 godine zatvora proglasivši ih krivim za ubojstvo više od 200 Hrvata i Bošnjaka poinjeno na planini Vlaši u kolovozu 1992. godine. Iz Suda BiH potvreno je kako su odbaene albe obrane i tuiteljstva na prvostupanjsku presudu kojom su u lipnju Radoslav Kneevi i Marinko Ljepoja proglašeni krivima za zloin protiv ovjenosti i osueni na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 23 godine. Dvojica suoptuenih Petar ivi i Branko Topola osloboeni su krivnje. Trojica koji su proglašeni krivim oznaeni su odgovornima jer su od travnja do kraja rujna 1992. sudjelovali u udruenom zloinakom poduhvatu usmjerenom protiv hrvatskog i bošnjakog stanovništva opine Prijedor radi njihova progona.

Rekli da ih vode na razmjenu, pa strijeljali

Kao pripadnici interventnog odjela policije u Prijedoru oni su 21. kolovoza 1992. godine sudjelovali i pomagali u pratnji konvoja autobusa i kamiona u kojima se nalazilo više od 1.200 civila bošnjake i hrvatske nacionalnosti iz opine Prijedor. Rije je o osobama koje su prije toga bile zatoene, a iz logora u okolici Prijedora transportirani su uz objašnjenje kako ih se vodi na razmjenu.

Konvoj je zaustavljen pored rijeke Ugar na planini Vlaši te je iz njega izdvojeno 200 ljudi koji su zatim odvedeni do ruba provalije gdje su i strijeljani. Nakon što su njihova trupla pobacana u provaliju, ubojice su na njih bacili i rune granate kako bi bili sigurni da nitko nije preivio. Dvanaest zatoenika ipak je uspjelo preivjeti masakr, a neki od njih su svjedoili i na suenju.

 
TO TUITELJSTVO BIH EKA!?
Ponedjeljak, 23 Rujan 2013
Link: http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/bosna-i-hercegovina/8536-sto-tuziteljstvo-bih-ceka

Tuiteljstvo BiH ne eli procesuirati predmete ratnih zloina protiv hrvatskih civila

Egzodus Hrvata iz Srednje Bosne

I 20 godina nakon ratnih zloina nad hrvatskim civilima na 154 masovna mjesta u BiH, Tuiteljstvo BiH je podiglo optunicu samo za Trusinu iako je ratni zloin kategorija koja ne zastarijeva. Glavni tuitelj Tuiteljstva BiH uporno na naše zahtjeve odbija procesuirati ratni i politiki bošnjaki vrh koji se i danas nalazi na vlasti pa iz toga razloga vjerujemo i na postojanje politikog utjecaja na rad pravosua.

Najstrašniji ratni zloini nad hrvatskim ivljem poinjeni su: 12. sijenja 1993. Luani (Uskoplje) - Muslimanske snage su napale hrvatsko selo Luani i uinili pokolj nad Hrvatima (ubijeno i masakrirano 30 civila). Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na napade. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno.



• 19. sijeanj 1993. - Gusti Grab (opcina Busovaa) - pripadnici ABiH masakrirali 5 staraca u dobi izmedju 70-80 godina.

• 26. sijeanj 1993. - Dusina (Lašvanska dolina), otet je zapovjednik HVO-a a 4 od 5 njegovih pratitelja je ubijeno te je u njih ispaljeno više od 500 metaka (više od 125 metaka po ovjeku, isto iivljavanje). Nekoliko sela (Višnjica, Lašva, Dusina…) je etniki oišeno, prognano je više od 3000, a dio civila je korišten kao ivi vojni štit.

• 23. oujka 1993. - Orlište (Konjic) - ubijena 4 civila dobi izmeu 70-80 godina.

• 5. travnja 1993. - Susanj (Zenica) - ubijeno 17 civila, mahom starijih osoba koji su ostali u selu i doekali ABiH nakon povlaenja HVO-a.

• 8. travnja 1993. - Maljine (Travnik) - na lokalitetu Bikose strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO-a i civila. Pri iskapanju tijela uoeno je da su u masovnoj grobnici radjeni naknadni zahvati kojima je bio cilj prikriti tragove zloina. Pri iskapanju masovne grobnice u Maljinama utvreni su naknadni zahvati kojima je cilj bio prikriti tragove zloina.

• 16. travnja 1993. - Trusina (Konjic) – izmeu 8 i 9 sati ujutro, u napadu na selo Trusina u sat vremena ubijeno 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici ABIH su išli od kue do kue i ubijali civile koje bi tamo zatekli a od djela civila su napravili tzv. ivi štit te krenuli na brdo Kri gdje su uz prijetnje da e civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih strijeljali. Trusina se dogodila istog dana kada i Ahmii.

• 18. travnja 1993. - Grm (Zenica) - ubijeno 6 civila. Tri starca su iva zapaljena.

• 24. travnja 1993. - Miletii (Travnik) - ubijeno i izmasakrirano 5 civila.

• 8. lipnja 1993. - Cukle (Travnik) - ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a.

• 8. lipnja 1993. - Krpeljii (Travnik) - ubijeno 7 civila. UNPROFOR je tijela našao u selu, prebacio ih u Guu Goru i sahranio u crkvenom dvorištu.

• 10. lipnja 1993. - Vitez - od granate ispaljene s poloaja ABiH na djeje igralište u Vitezu, poginulo je 8 djece dobi od 9 do 15 godina.

• 13. lipnja 1993. - Kraljeva Sutjeska (Kakanj) - ubijena 4 civila i spaljene kue.

• 13. lipnja 1993. - Drenovik (Kakanj) – ubijeno 17 civila ene, djeca i starci.

• 13. lipnja 1993. - Slapnica (Kakanj) - ubijeno 9 civila.

• 16. lipnja 1993. - Busovake Staje (Busovaa) - ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 pripadnika HVO-a, pratitelja konvoja kroz podruje Busovake planine).

• 28. srpnja 1993. - Doljani (Jablanica) - pri upadu pripadnika ABiH u selo, u jeku etvenih radova pokupljeno i ubijeno 37 osoba - 8 civila i 29 vojnih obveznika, od kojih je najvei broj u trenutku upada u selo bio zateen nenaoruan na etvenim radovima. Oko 180 civila, mahom ena i djece korišteno je pri izvlaenju kao ivi zid, da bi potom bili odvedeni i internirani u logoru u Jablanici.

• Srpanj / kolovoz 1993. (toan datum nepoznat) - Bugojno - u obredima inicijacije, u svojevrsnom dance macabre (Triumfalno vitlanje sjekirom nakon upravo izvršena dekapitacije rtava), uz mentorstvo arapskih dobrovoljaca, pripadnici ABiH masakrirali su i ubili tzv. bugojansku skupinu koju je inio 21 zatoeni pripadnik HVO-a, bez obzira što su svi prethodno kao ratni zarobljenici evidentirani od strane Meunarodnoga Crvenog kria. Primjer pravog etnikog išenja je opina Bugojno. Tu je prema popisu iz 1991. ivjelo 15.993 Hrvata (34,2 %) a nakon ratnih sukoba ostalo je 1374. Ukupno je ubijeno 119 Hrvata a ostali su pobjegli. Na stadionu NK Iskre je bilo 292 zatoenika, gdje su bili mueni, a o 21 logorašu se ništa ne zna. Opljakano je preko 3000 hrvatskih kua, minirano ih je 1480 a 1070 ošteeno. U gradu su oskrnavljena sva katolika groblja.

• 16. kolovoza 1993. - Kiseljak (epe) - prilikom upada u selo ubijeno 15 civila, medju kojima je bilo i djece. Nedugo potom, nakon što su bili opkoljeni od strane HVO-a, pripadnici ABiH su zarobili 23 civila koja su koristili kao ivi štit pri izvlaenju iz obrua HVO-a. 23 zarobljena civila, meu kojima ponajviše ena i djece, bili su kasnije predmetom razmjene zarobljenika izmeu 303. slavne brdske brigade ABiH i lokalnog HVO.

• 5. rujna 1993. - Zabilje (Vitez) - ubijeno 13 zarobljenih osoba (4 civila i vojnika HVO-a).

• 9. rujna 1993. - Grabovica (Mostar) - u dubini teritorija kojeg je kontrolirao ABiH ubijena je 32 civila, uglavnom starci, ene i djeca koji su ostali u selu i nakon što su pripadnici ABiH zauzeli selo. Šire podruje sela Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije BiH od 10. 5. 1993. i u vrijeme poinjenog masakra bilo je udaljeno od svih linija dodira ili sukoba više od 35 km

• 14. rujna 1993. - Uzdol (Prozor) - prilikom upada u selo ubijena 41 osoba (29 civila i 12 pripadnika HVO-a).

• 30. listopada 1993. -Vareš - prilikom osvajanja Vareša u samom je gradu ubijeno 17 civila koji se nisu htjeli povui s pripadnicima HVO-a, vjerujui da im se ne moe dogoditi ništa ukoliko doe ABiH. Istodobno u selu Borovica zapaljeno do temelja 320 obiteljskih kua. Opina u kojoj su Hrvati bili veina etniki je gotovo potpunoma oišena od Hrvata.

• 13. studenoga 1993. - Fojnica - Predsjednik predsjedništva BiH, Alija Izetbegovi je nakon Bugojna posjetio pripadnike Armije BiH stacionirane u Fojnici. Tog dana su u Fojnici, u prostorijama franjevakog samostana Duha Svetog hitcima iz vatrenog oruja pripadnici zloglasne Frkine jedinice iz sastava ABiH (316. brigada) ubili: fra Nikicu Milievia – upnika i gvardijana samostana te njegova zamjenika i samostanskog vikara fra Leona Matu Migia. Samostan se nalazi na prostoru kojeg kontrolira Armija BiH.

• 22. prosinca 1993. - Krianevo Selo (Vitez) - prilikom upada u selo ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Za dio vojnika se pouzdano znade da su bili ivi zarobljeni.

• 9. sijeanj 1994. - Buhine Kue (Vitez) - prilikom upada u selo ubijeno 26 osoba - civila i pripadnika HVO-a, i tako dalje...

Na obljetnicu stravinog ratnog zloina u Uzdolu su 14. rujna 1993. pripadnici muslimanskih snaga ubili 29 civila, meu kojima i troje djece: Jela Dalto (1950.), Zorka (Mate) Glibo (1938.), Mara Grubeša (1934.), Mato (Jozo) Ljubi (1923.), Kata (Jozo) Ljubi (1948.), Kata (Ilija) Perkovi (1922.), Stanko (Niko) Raji (1927.), Lucija Raji (1933.), Šima Raji (1914.), Mara (Jakov) Raji (1938.), Mijo (Marko) Raji (1924.), Ivka Raji (1921.), Domin (Ivo) Raji (1936.), Ivka (Martin) Raji (1934.), Martin (Petar) Ratki (1935.), Kata Ratki (1928.), Luca Zelenika (1906.), Janja (Krian) Zelenika (1931.), Dragica (Ante) Zelenika (1934.), Ivan (Mate) Zelenika (1930.), Rua (Kazimir) Zelenika (1931.), Jadranka (Kazimir) Zelenika (1981.), Rua (Mijo) Zeli (1944.), Marija (Jozo) Zeli (1980.), Stjepan (Jozo) Zeli (1983.), Ante (Jure) Stojanovi (1920.), Ankica (Stipe) Stojanovi (1949.), Seferina Stojanovi (1922.) i Franjo (Tomo) Stojanovi (1916.). U tom napadu poginulo je i 12 pripadnika HVO-a: Vlado Mijatovi, Fabijan Grabovac, Anelko Kozari, Josip Mari, Pero Lui, Ivo Raji, Branko Šekerija i Pero Kovalija te Slavko Mendeš, Franjo Zadro, Ivan Zeli i Ilija Cvitanovi.

Uništeni su bili gospodarski objekti na 30 seoskih posjeda, u stajama je zapaljena stoka. Zloin u Uzdolu poinjen je izrazito brutalno. Stjepan (Jozo) Zeli (1983.) je zaklan, na potiljku je imao ranu od metka nanesenu iz neposredne blizine. Leš Dragice (Ante) Zelenika (1934.) je spaljen. Leš Ante (Joze) Stojanovia (1920.) naen je nedaleko od njegove kue. Anica (Ante) Stojanovi (1949.) pronaena je uz ogradu na putu pred svojom kuom s prosutim mozgom i raznesenom glavom. Na podu u kuhinji u svojoj kui naena je Seferina Stojanovi, a kostur Mate Grubeše pronaen je u izgorjeloj štali. Kata Ratki bila je uz svoga mua Martina, kojem je odrezano uho. Podatci s obdukcije pokazuju da je Rua Zelenika imala prijelom glave od oštrice sjeiva, najvjerojatnije sjekire, uz etiri prostrijelne rane. Seferina Stojanovi imala je posjekotine na glavi od mehanikog sredstva s oštrim i tupim dijelovima, a Anica Stojanovi nije bila odmah pokopana pa su bile vidljive „rane koje su nastale ugrizima ivotinja, najvjerojatnije sitnih glodavaca."

Meu ubijenima je i troje djece. Istoga dana u Uzdol su ušle postrojbe HVO-a, a pred oima im se oslikavao stravian zloin. U krevetu je ubijena Rua Zelenika sa svojom unukom Jadrankom (1981.). Obje su prostrijeljene metkom, a potom su isjeene noevima. Djeak Stjepan Zeli (1983.) bio je samo u donjem rublju, pokušao je pobjei, no stotinjak metara od njegove kue pronaeno je njegovo mrtvo tijelo, a malo dalje leala je mrtva njegova sestra Marija (1980.). Ubijeni su hitcima u glavu. Mijo Raji zateen je na prvoj stubi svoje kue i ubijen, a njegova nepokretna supruga Ivka u kui je masakrirana. Posljednjih devet godina bila je prikovana za krevet.

Operaciju u kojoj je planiran i napad na selo Uzdol vodio je general Sefer Halilovi sa zapovjednog mjesta u Dobrom Polju, koji je punu odgovornost za „uspjeh" napada na Uzdol prenio na Envera Buzu, zapovjednika Prozorskoga samostalnog bataljuna. U feljtonu pod nazivom „Svjedok operacije 'Neretva '93'", pokolj Hrvata u Uzdolu 14. rujna 1992. na svoj nain - kao „Sluaj Uzdol! - spominje Ševko Hodi, novinar koji je po nalogu tadašnjeg GŠ Armije R BiH dobio zadau pratiti pripreme i tijek te napadne operacije ABiH na hrvatske prostore u BiH u rujnu 1993. godine (feljton je objavljen 1999. u „Osloboenju“ u 12 nastavaka):

„Tog dana nigdje nismo vidjeli Buzu, ni borce Prozorskog bataljona. Nismo dobili nikakvu informaciju šta se dogodilo u Uzdolu, mimo onog što su nam rekli vezisti Prozorskog bataljona. (...) A šta se dogaalo u Uzdolu tog 14. septembra '93.? Znam samo ono što sam proitao iz hrvatske štampe u kojoj je pisalo o masakru nad 41 Hrvatom Uzdola (12 bojovnika HVO-a i 29 civila) i onoga što su javno izjavili Enver Buza i Zicro Suljevi, koji tvrde da masakra nije bilo, nego da je to bila vojnika pobjeda."

Pitamo se, što eka glavni tuitelj Tuiteljstva BiH? Nestajanje dokaza i lagano umiranje preostalih svjedoka? Što je s osumnjienim ratnim zloincima Devadom Mlaom i Selmom Cikotiem te Safetom ibom protiv kojih su prijave za ratne zloine podnesene od strane rtava još 1996. godine? Pozivamo Tuiteljstvo da pokrene i okona istrage te podigne optunice protiv glavnih i zapovjednih aktera te izvršitelja ratnih zloina kako bi se vratilo povjerenje svih graana te se uspostavio trajni mir i tolerancija a ne da rtve susreu svoje egzekutore i muitelje na ulici i na javnim politikim dunostima i na mjestima u dravnim institucijama.

Leo Plokini, predsjednik Croatia Libertasa
 
MLADEN PAVKOVI: ZAR SU ZBOG OVAKVE VLADE HRVATSKI BRANITELJI DALI SVOJE IVOTE?
Nedjelja, 22 Rujan 2013
U Hrvatskoj, prije svega vodei politiari, ele da se zaboravi Domovinski rat, te da se okrenemo "svjetlijoj budunosti". Od onih koji su kroz ratne godine prošli daleko od bojišta i bilo kakve opasnosti, koji nisu dali ni kapljicu krvi za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku dravu, to se moe i oekivati. Zamislite samo da Izraelci kau "za nas je Drugi svjetski rat završena pria". Ne, to se ne moe dogoditi, sve dok ima nade da i posljednji ratni zloinac iz tog vremena ne bude osuen ili mrtav. Oni e se i nakon toga vraati na godine strave i uasa, a mi se odriemo rtava, ne traimo ratnu odštetu, a još nismo uspjeli ni pravno dokazati, poglavito svijetu, tko je bio rtva, a tko agresor. Kad se spomene bilo koja hrvatska vojno-redarstvena akcija, ili bolje reeno obrana Republike Hrvatske, skau Srbi, ali skau i pojedini naši visoki politiari i ukazuju nam na injenicu da je rtava bilo na jednoj i drugoj strani, a da pri tom uope ne spominju (zar je to vano?) tko je kome prvi ušao "u dvorište". Lukavo, nema što.

Osim toga, svako malo dogodi se neki "incident" koji nas odvraa od ivotnih problema. Ljudi nemaju posla, radnici štrajkaju, a u nemalom broju tvrtki mjesecima ne isplauju plae, svaki dan barem pet ili deset ljudi izvrši suicid, a isto toliko ih jednostavno – nestane. Ne, o tome se ne pria, ve je glavna tema je li se Severina pomirila s ocem njihova djeteta, odnosno hoe li skromna estradna diva Nives Celzijus dobiti natrag svog "Kiklopa" za "najbolju" knjigu. I dalje nam priaju prie (kao o Ivici i Marici) o udbašima, štite razne perkovie kao da su oni, a ne hrvatski branitelji, najzasluniji za hrvatsku dravu. Nameu nam irilino pismo, nekakve ploe s dvojezinim natpisima u Vukovaru. A baš u tome gradu-junaka ima iznimno mnogo gospodarskih i inih problema. Ve je odavno Vukovar morao biti grad od posebne dravne skrbi, trebali su ga obnoviti da izgleda kao "mali Pariz". Meutim, oni tamo popravljaju kue, "krpaju" ceste, strepe od zaostalih mina, a posla niotkuda. Ljudi ive na rubu egzistencije. A propatili su za cijelu Hrvatsku! Obino se jednom godišnje, 18. studenoga, na dan okupacije, u tom gradu okupi nekoliko desetaka tisua ljudi. Politiari su i tada u prvom planu, a pogledaj što su uinili od Vukovara!

Tamo su svaki dan prosvjedi - ne ele irilicu. Netko je izmislio (HDZ?) da tamo gdje pripadnici srpske manjine ine više od treine stanovništva moraju ploe biti i na irilinom pismu. A zašto taj postotak ne bi bio malo vei, pa da se recimo kae da se tamo gdje je 50 posto Srba, postavljaju dvojezine ploe? To bi nekako bilo loginije i pravednije. I tako dok su Vukovarci protestirali i protestiraju protiv irilice, oni u Vladi smislili su novi plan – udri po mirovinama. Malo je tko to primijetio, sve do današnjih dana. Nije dosta što dobar dio umirovljenika ivi na rubu egzistencije, što nemali broj kopa po kantama za smee, sad ih još treba lupiti po glavi. Rekli su da e "rezati" povlaštene mirovine, a u njih ubrajaju i one koje primaju hrvatski branitelji. Kako je to jadno i alosno. Branitelji, zamislite, primaju povlaštene mirovine!?(sic!) Da nisu dali krv za Domovinu, kakve bi primali onda? A tko još pored njih prima takve mirovine? Saborski zastupnici, akademici, suci, partizani, pa ak i Stjepan Mesi! Predlaemo Vladi da ukine povlaštene mirovine – svima. Neka svatko prima mirovinu prema radnom stau, ili tako nekako. Što se tie hrvatskih branitelja, odnosno ljudi koji su puškom branili i obranili hrvatsku dravu, oni ne trae i nikada nisu traili povlaštene mirovine. Za to se nisu borili. Ali, za razliku od svih ostalih, oni i lanovi njihovih obitelji trebaju ivjeti ivotom normalnih ljudi, što kod veine njih nije sluaj.

Tako danas ima ak i veliki broj nezaposlenih branitelja. Zvonko ulina iz Nove Gradiške bio je sudionik Domovinskog rata od 1991.-1996. Bio je pripadnik MUP-a, prošao mnoga ratišta. Predsjednik je i Udruge Domovinskog rata hrvatske policije Brodsko-posavske upanije u svome gradu. Meutim, ve nekoliko godina bori se s brdom ivotnih problema, pa je odluio, iako se to ne smije, prodati i svoj bubreg, samo da mu obitelj ima kruha. I njega smo zapazili u Vukovaru kako protestira protiv irilice. Koliko ima još takvih ulina, odnosno koliko drimo da onih koji su krvlju stvarali dravu? Ovih dana obiljeili smo i petu obljetnicu smrti legendarnog vukovarskog ratnog lijenika dr. Juraja Njavre. Što je sve prošao moete proitati u njegovoj knjizi "Glava dolje, ruke na lea". Bio je ministar zdravstva, ministar branitelja, saborski zastupnik. Legenda je Vukovara. I što? Gotovo ni jedne novine to nisu zabiljeile. A taj humanista, veliki ovjek, zasluio je i spomenik usred Zagreba. ak ni jedna zdravstvena ustanova ne nosi njegovo ime. A po bivšim partizanima još se uvijek zovu škole, bolnice, trgovi. Zloinac Josip Broz ima najljepši trg u Zagrebu. Prije e dobiti spomenik Perkovi nego Tuman!

Eto, takvi smo mi. O hrvatskim braniteljima sve se više govori kao o neem negativnom, problematinom, pa i sramotnom. Jedan Pupovac u Hrvatskoj predstavlja neki "autoritet"!? E, da to znaju oni koji su dali svoje ivote u Domovinskome ratu, vjerojatno bi traili da ih još jednom ubiju! Branitelji nisu odlazili u rat zbog nekih prizemnih interesa ili privilegija, kakve danas recimo ima taj Pupovac i njemu slini, ve iz najviših ideala, tim prije što je na bojišnici jedina privilegija bila smrt i neizvjesnost. Suicid je uinio i Zvonko Buši. Tim inom elio je "prodrmati" Hrvate, ukazati im da tako više ne moe. Ali, još e se malo govoriti o njemu i njegovoj rtvi, pa e ponovno biti sve po starom. Sava e i dalje tei. Dragi Zvonko, nisi to smio uiniti, oni to nisu zasluili!

Mladen Pavkovi
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedea » Kraj »»

Stranice 91 - 120 od 1223
 
Top! Top!