www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Nedjelja, 08 Prosinac 2019
 
 
Naslovnica
PRIZNANJA ENAMA
Petak, 25 Veljaa 2011
PRIZNANJA ENAMA
U Skupštini grada Zagreba 22. veljae 2011. g. vijenici su jednoglasno usvojili prijedlog udruge ene u Domovinskom ratu, koji je iznijela zamjenica predsjednika ga Tatjana Holjevac «i proglasi 18. sijeanj Danom mirovnih inicijativa« u povodu 20 godišnjice prve mirovne inicijative ena Zagreba 17.-18. sijeanj 1991.g.

Apel za mir upuen generalštabu JNA i generalu Veljku Kadijeviu
.

Predsjedništvu Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije
Saveznom sekretarijatu za narodnu obranu
Generalu Veljku Kadijeviu

Kako se sudbonosni 19. sijenja pribliava, mi majke vojnika u jedinicama JNA apeliramo da poštedite nevine ivote naših sinova.
U ime ovjenosti ne dopustite prolijevanje krvi naših sinova!
U ime mira ne tjerajte naše sinove da pucaju u svoju brau, u svoje sestre, u svoje roditelje, u svoje prijatelje!
U ime slobode ne dopustite da se politiki problemi rješavaju mrtvim tijelima naših sinova!
Saberite svoje snage u dijalogu i razumu!
Budite savjesni prema našim i vašim mladim, nedunim sinovima
!

Na Trgu J. Bana Jelaia 17. i 18. sijenja 1991.g
Potpise su prikupljale Josipa Milas-Matutinovi autorica Apela, Marija Sliškovi, Daniela Furjan. Nela Galekovi, i još nekoliko ene kojima smo zaboravili prezime i ime.


Apel sa 64.000 potpisa uveer 18. sijenja 1991.g. ene su predale  tadašnjem Predsjedniku saveznog Predsjedništva gospodinu Stjepanu Mesiu u pauzi koncerta u dvorani Vatroslav Lisinski da ga urui Saveznom sekretaru Veljku Kadijeviu. ( Objavljeno u Dnevniku HTV 18 sijeanj 1991.g.)

Bio je to jedinstveni i prvi javni iskaz volje graana protiv namjera savezne vojske tadašnje Jugoslavije. Takoer to nije bio jednonacionalni poziv na mir, Apelu su se svojim potpisom pridruili graani Zagreba svih nacionalnosti.

HRVATSKA JE POZIVALA NA MIR - to iskustvo treba biti trajno prenošeno buduim generacijama.

Zagreb 22.veljae 2011.
udruga ene u Domovinskom ratu
Marija Sliškovi, predsjednica
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

 
ZEMLJA SE OTVORILA
Petak, 25 Veljaa 2011
http://www.vjesnik.hr/html/2011/02/24/Clanak.asp?r=sta&c=1

etvrtak, 24. veljae 2011.

U Saboru je jedna poznata zastupnica izjavila neka se brinemo o elucima gladnih, a ne o davno zakopanim kostima. Nota bene desetaka pa i stotina tisua mladih ljudi. Porazno. Gdje je sada Odbor za ljudska prava?

Od zla zlih ljudi gora je ravnodušnost dobrih ljudi«, rekao je Martin Luther King. Velike rijei. Platio ih je glavom. I tek nakon toga nisu bili ravnodušni. Trebamo li i mi prolaziti isto ili se treba na vrijeme pokrenuti? Ne pripisujmo svakomu svrstavanje kad kae istinu koja se nekomu ne svia. To je »ubojstvo« nepameu. Nama Hrvatima to je svojstveno, pa smo valjda i tako dugo ekali svoju dravu. U borbi za vladanjem rušili smo uvijek sami sebe. Slušajui rasprave u Hrvatskom saboru sve podsjea na tu povijest. Ne uje se nijedan suvisli prijedlog kako popraviti ono što se napada i zato to gubi svaki smisao.
Opirnije...
 
PURDA NA ISPITIVANJU: TUKLI SU NAS I PRIJETILI DA E NAS POBITI
Utorak, 22 Veljaa 2011

Izvor: http://www.vecernji.hr/vijesti/purda-ispitivanju-tukli-su-nas-prijetili-da-ce-nas-pobiti-clanak-255365 
Purda je djelovao posve smireno i staloeno iako je bilo muno slušati svjedoenje o svim strahotama koje je proivljavao

Piše:
Dejan Jazvi,
Silvana Perica

Tihomir Purda mogao bi uskoro doista biti ponovno slobodan. Nakon današnjeg saslušanja u Dravnom odvjetništvu BiH u Sarajevu istrani sudac Odjela za ratne zloine Višeg suda u Beogradu Milan Dilipari izjavio je kako ga ne zanimaju izjave koje je netko dao u logoru!


Ne odgovara stilu
Meutim, to ne znai da je srbijansko pravosue u ovom trenutku odustalo od progona, to se tek treba dogoditi, ali po razvoju dogaaja gotovo da ništa drugo nije ni mogue. Naime, rješenje o provoenju istrage beogradskog Vojnog suda temelji se samo na navodnu priznanju Tihomira Purde, ali njegovi odvjetnici Josip Muselimovi i Ana Primorac nisu ak ni vidjeli original tog dokumenta. Na njihov zahtjev, dostavljena im je loša fotokopija, s iskazom koji ni jezino ni stilski ne odgovara nainu na koji Purda govori, a ni on sam uope se ne sjea da je takvu izjavu dao niti da ju je potpisao! Purda je bio u logorima Stajievo i Srijemska Mitrovica, a sad ima ošteen jednjak jer je morao gutati sol i papar, slab mu je vid i sluh, ima PTSP te ošteenu kralješnicu. Purda je rekao i da su ga u logoru tukli i prijetili im da e ih pobiti. danas je na ispitivanju odgovarao i na pitanja srbijanskog istranog suca Diliparia te tuitelja za ratne zloine Dušana Kneevia.

Tri sata ispitivanja
Ispitivanje je potrajalo gotovo tri sata, a uza srbijanske pravosudne dunosnike, Purdu je ispitivala i Jadranka Lokmi-Misiraa, dravna tuiteljica BiH. Na saslušanju je bio i odvjetnik Krešimir Krsnik, koji zastupa drugu dvojicu koje srbijanski tuitelji terete za ratni zloin u Vukovaru, Danka Maslova i Petra Janjia Tromblona. Juerašnje saslušanje obavljeno je na zahtjev Odjela za ratne zloine Višeg suda u Beogradu. Muselimovi je zadovoljan nainom na koji je Purda odgovarao na pitanja. Kae da je djelovao posve smireno i staloeno iako je, kae, bilo muno slušati svjedoenje o svim strahotama koje je proivljavao. Gotovo sva pitanja istranog suca iz Beograda i tuitelja iz BiH i Srbije odnosila su se na zbivanja od 5. studenog 1991. kada je, prema tvrdnjama beogradskog suda, u okolici Vukovara ubijeno nekoliko pripadnika tadašnje JNA. – Uvjereni smo da je Purda danas apsolutno dokazao nevinost i da bi njegovo dalje zadravanje u pritvoru bilo povreda njegovih temeljnih ljudskih prava – kazao je Muselimovi. Dravno odvjetništvo BiH upozorilo je pak kako juerašnje Purdino saslušanje ni na koji nain nije povezano s odluivanjem o moguem Purdinu izruenju.

Muselimovi oekuje da e srbijansko odvjetništvo odustati od progona
Josip Muselimovi kae da je obrana podnijela albu na odluku vijea suda Bosne i Hercegovine da se Tihomira Purdu moe izruiti, a oekuje i da srbijansko tuiteljstvo, nakon što u etvrtak i petak u Hrvatskoj budu saslušana i preostala dvojica vukovarskih branitelja koji se terete za iste zloine, Petar Janji i Danko Maslov, odustane od njihova daljeg kaznenog progona.

Ista oekivanja ima i hrvatski odvjetnik Krešimir Krsnik, koji je nazoio saslušanju Tihomira Purde u Sarajevu i koji zastupa Maslova i Janjia.
 
SLOBODAN PRALJAK - ZNAM DA NISAM KRIV
Utorak, 22 Veljaa 2011

 

Praljak: Znam da nisam kriv

 

Slobodan Praljak, nekadašnji zapovjednik HVO-a, iskoristio je svojih pola sata u završnom obraanju Sudskom vijeu. Nisam kriv - Praljkove su rijei, koje je, znakovito, uputio samo predsjedatelju Sudskoga vijea, sucu Antonettiju, no ne i ostaloj dvojici sudaca.

Znam da nisam kriv, asni sue Antonetti, ako vaša presuda bude suprotna ovome zakljuku, ako spoznam pogrešku, izdravat u kaznu jer ste vi pravini, izjavio je Praljak. Rekao je kako je Hrvatska obuavala muslimanske vojnike, zbrinula izbjeglice, naoruavala Armiju BiH. Istaknuo je kako nikada u povijesti ratovanja jedan narod, Hrvati, nije tako pomagao drugi narod, muslimane, i kad su potonji okrenuli svoju vojsku protiv Hrvata.

Odgovarajui Tuiteljstvu koje je usporedilo njega i Hermanna Goeringa, Praljak kae kako je ovaj Goering-Praljak smještao muslimane u svoju vikendicu i stan, štitio vojnike JNA te cestom spasa slao muslimane u takvu, 'Goeringovu Hrvatsku'. To je i njegov odgovor na tezu o tzv. udruenom zloinakom pothvatu, koji Tuiteljstvo usporeuje s holokaustom.

Upitna je pravednost ovoga Suda, rekao je Praljak, kad isti zakoni ne vrijede za mene i za Amerikance.

Sedam godina boravka u haškom pritvoru Slobodan Praljak završio je jednostavnim rijeima - Nisam kriv, a ako bude suprotno, bit u u zatvoru samo zato što je Sud sila.


Nakon Praljka završne rijei poela je izvoditi obrana generala Milivoja Petkovia, Praljkova prethodnika na mjestu zapovjednika Glavnog stoera HVO-a.

 

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=105919&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=e257dca1f9

 
POTPISAO SAM "PRESUDU" PURDI
Utorak, 22 Veljaa 2011

PREPORUUJEMO - OBAVEZNO POGLEDATI

Izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=105923&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=f22d068190 

Razgovor s Mladenom Novakom-Mrakanom pogledajte u videoprilogu. 

Potpisao sam "presudu" Purdi - video

Ekskluzivno za Hrvatsku uivo govorio je vukovarski branitelj Mladen Novak- Mrakan koji je u srpskim logorima, slomljen svakodnevnim muenjem, morao potpisati izjavu kojom tereti svojega suborca Tihomira Purdu.

Novak je bio i jedan od svjedoka koji su u ovom sluaju dali iskaz i hrvatskim istraiteljima.

Mladen Novak-Mrakan s 23 godine ukljuio se u obranu Vukovara. 20. studenog '91. zarobila ga je JNA u kombinatu Borovo. Odveden je u logor u Srbiji u Stajievo kod Zrenjanina. Poslije mjesec dana prebaen je u drugi logor, onaj u Srijemskoj Mitrovici. Petnaest dana prije zarobljavanja i odvoenja u logore, 5. studenog '91., Novak je sudjelovao u akciji u Vinogradskoj ulici u Vukovaru zbog koje je Srbija zatraila izruenje branitelja Tihomira Purde pod optubom za ratni zloin protiv ranjenika.

U logoru su svi, tvrdi Mrakan, bili prisiljeni potpisivati izjave kojima su meusobno jedni druge teretili. Batine od deset i više sati u kojima mu je polomljeno šest rebara, pa zatim bacanje u samicu u kojoj je proveo etiri mjeseca, slomljen nos, bezbrojne modrice bile su, kako nam govori naš sugovornik, metode uvjeravanja zašto bi trebao potpisati izjavu istraiteljima.

Medicinska je dokumentacija o muenjima iz logora poput enciklopedije. Tako je Mladen Novak-Mrakan na kraju morao potpisati izjavu kojom tereti Tihomira Purdu. Tada je Tihomira Purdu, kojemu eli da se što prije vrati u Hrvatsku, tvrdi, jedva poznavao.

 
ZLOINI BEZ KAZNE
Ponedjeljak, 21 Veljaa 2011
http://www.glas-slavonije.hr/mvijest.asp?rub=3&ID_VIJESTI=9494

ZLOINI BEZ KAZNE: U PARTIZANSKIM LOGORIMA OD GLADI I BOLESTI UMRLO JE GOTOVO 70 TISUA FOLKSDOJERA

Zloglasni plan OZNE: Muiti, silovati, ubiti, protjerati!

Objavljeno: 19.2.2011

Proljee 1945. godine nagovještavalo je kraj dugog i krvavog Drugog svjetskog rata u kojemu je poginulo izmeu 55 i 70 milijuna ljudi. Na prostoru bivše Jugoslavije nova zvjerstva tek e uslijediti. Brojne izbjeglice, meu njima i dijelovi poraenih vojski, krenut e prema Austriji bjeei pred partizanima i Crvenom armijom.
Jedan dio uspjet e se probiti i pronai sigurnost izvan granica Jugoslavije,no neki nisu bili te sree. Vlast ve odavno ima plan. Sve Nijemce ili likvidirati ili protjerati iz zemlje kako bi se otvorila mogunost provoenja agrarne reforme i kolonizacije, te radikalne promjene demografske/etike slike Jugoslavije.

U Jugoslaviji ivjelo 500.000 Nijemaca
Prema znanstvenim radovima dr.sc.Vladimira Geigera, iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, koji više od 20 godina prouava poratna zbivanja na ovim prostorima, a posebno stradanja folksdojera, procjenjuje se da je od njih 500.000, koliko ih je ivjelo na podruju Jugoslavije do kraja Drugog svjetskog rata, priblino 240.000 bilo evakuirano pred naletom Crvene armije i partizana, te se nikada više nisu vratili na svoja ognjišta. Izuzmemo li one koji su bili mobilizirani u postrojbe Wehrmachta i Waffen-SS, gotovo 200.000 jugoslavenskih Nijemaca civila potpalo je pod komunistiku vlast u Jugoslaviji, a od toga njih priblino 70.000 izgubilo je ivote u logorima. Ostatak je nestao tijekom etnikog išenja ili je, pak morao izbjei. Ovome treba pridodati i priblino 10.000 slovenskih folksdojera vojnika i civila koji su stradali za rata i poraa. “Prema svim proraunima proizlazi da je broj stvarnih ljudskih gubitaka jugoslavenskih Nijemaca iznosio gotovo 100.000 osoba, navodi se u jednoj od Geigerovih studija. U isto vrijeme prema njemakim/folksdojerskim zapisima izmeu 1944. do poetka 1948., u logore je internirano priblino 170.000 ljudi. U logore su upuivane cjelokupne obitelji, starije osobe, ene s djecom, bez obzira na dob. Ondje je od posljedica zlostavljanja, zime, gladi, tifusa i dizenterije umrlo priblino 70.000 pripadnika njemake manjine. Broj ena i djece koji su umrli bio je vrlo velik; ak 26.000 Njemica, te 6.000 djece (od kojih je 5.582 poimenino identificirano). “Logori nisu zatvoreni ni 1947.godine, a tada su ukinuti samo logori za folksdojere na podruju Hrvatske. Oni koji u meuvremenu nisu stradali u logoru ili pak pušteni, prebaeni su u logore u Vojvodini. U Jugoslaviji su logori za folksdojere ukinuti tek u oujku 1948.”, potvrdio nam je dr. Geiger.

Opirnije...
 
INTERVJU Don Anto Bakovi
Ponedjeljak, 21 Veljaa 2011
http://www.republikainfo.com/index.php?option=com_content&view=article&id=225:intervju-don-anto-bakovi-sveenik-pisac-novinar-politiki-analitiar&catid=41:politika&Itemid=74
INTERVJU Don Anto Bakovi,
sveenik, pisac, novinar, politiki analitiar

BAKOVI: Kad mi je bilo najtee molio sam se Drinskim muenicama!

“Leale su kao zaklani aneli. Svaka je imala 10-15 rana na tijelu. Drhtao sam, gledao, plakao i otišao sam majci ispriati što sam vidio. Vratio sam se u još nekoliko navrata kasnije bojei se da ih netko ne bi oskvrnuo. Majka je otišla moliti etnikog komandanta da se ubijene asne pokopaju u katoliko groblje. Meutim, on ju je otjerao rekavši da bi i ona mogla završiti u Drini“, prisjea se don Anto sad ve davne 1941., kada je kao djeak svjedoio smrti Drinskih muenica.

Drinske muenice biti beatificirane 24. rujna ove 2011. godine u Sarajevu. Kako nijedna od pet sestara nije porijeklom iz BiH, Bakovi smatra da ovaj vaan in treba uzdignuti na veu razinu. „Zbog katolikog zajedništva, trebalo bi angairati i Maarsku, i Austriju i Sloveniju, odakle asne potjeu. Prisutnost svih ovih Crkava uveliala bi proslavu beatifikacije Drinskih muenica“, mišljenja je on. Bakovi je predviao i predlagao izgradnju spomen-kapele Drinskih muenica na obali Drine, nasuprot velebne damije koja se nalazi na drugoj strani rijeke. „Time bismo mi i Muslimani imali 'posveenu rijeku' – Drinu i hodoasnici bi imali mjesto gdje bi se dolazili pokloniti našim muenicama“, ustvrdio je don Anto. Mišljenja je i da je Sarajevo povoljnija lokacija za beatifikaciju Drinskih muenica jer u Goradu za to trenutano nema uvjeta.

Razgovarala: Kristina Spaji-Peri

Opirnije...
 
OTVORENO PISMO BUNJEVAKIH HRVATA
Ponedjeljak, 21 Veljaa 2011
Otvoreno pismo BUNJEVAKIH HRVATA

Borisu Tadiu, predsjedniku Republike Srbije
Ivi Josipoviu, predsjedniku Republike Hrvatske
Mirku Cvetkoviu, predsjedniku Vlade Republike Srbije
Jadranki Kosor, predsjednici Vlade Republike Hrvatske
Bojanu Pajtiu, predsjedniku Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine
Slavici uki-Dejanovi, predsjednici Narodne skupštine Republike Srbije
Sándoru Egeresiju, predsjedniku Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine
Luki Bebiu, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske
Svetozaru ipliu
, ministru za ljudska i manjinska prava Republike Srbije
arku Obradoviu, ministru prosvjete Republike Srbije
Ándoru Deliju, pokrajinskom tajniku za propise, upravu i nacionalne zajednice
Zoltánu Jegesu, pokrajinskom tajniku za obrazovanje
Miloradu uriu, pokrajinskom tajniku za kulturu
Anni Tomanovoj-Makanovoj, pokrajinskoj tajnici za informacije
Radovanu Fuchsu, ministru znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Janku Veselinoviu, supredsjedatelju Meuvladina mješovitoga odbora za praenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina izmeu Republike Srbije i Republike Hrvatske
Petru Barišiu, supredsjedatelju Meuvladina mješovitoga odbora za praenje provedbe Sporazuma o zaštiti manjina izmeu Republike Srbije i Republike Hrvatske
akademiku Nikoli Hajdinu, predsjedniku SANU-a
akademiku Zoranu Kovaeviu, predsjedniku Ogranka SANU-a u Novome Sadu
akademiku Endreu Papu, predsjedniku VANU-a
akademiku edomiru Popovu, predsjedniku Matice srpske
akademiku Zvonku Kusiu, predsjedniku HAZU-a
Igoru Zidiu, predsjedniku Matice hrvatske

Mi dolje potpisani pripadnici bunjevake subetnike skupine koji ivimo na podruju Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji,

ne dovodei u pitanje civilizacijsko, meunarodno zajameno i ustavno pravo na slobodno izjašnjavanje nacionalne pripadnosti svakoga pojedinca u suvremenim društvima,

duboko svjesni mnogobrojnih aktivnosti vlasti i dravnih ustanova u Republici Srbiji za reima Slobodana Miloševia, koje su obnovljene 2004. godine, a u posljednje se vrijeme intenziviraju, usmjerenih na denacionalizaciju dijela hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini pruanjem pune strune i logistike potpore sada ve poodmaklomu institucionalnom zaokruivanju samosvojne bunjevake etnike skupine, stvaranju manjinske identitetske infrastrukture, medijskoj promidbi, osiguranju prostora za nesmetani rad, toleriranju zlouporaba pri formiranju popisa biraa te jezinoj standardizaciji bunjevakoga govora,

uz istodobno uskraivanje sline potpore u zaštiti i jaanju manjinskoga identiteta Hrvatima u Vojvodini te sprjeavanje ostvarivanja njihovih manjinskih prava, osobito u obrazovanju na hrvatskome jeziku, uskraivanje prava kakva imaju druge manjinske zajednice u informiranju na pokrajinskome radijskom i televizijskom servisu i medijsku blokadu,

što u posljednje vrijeme kulminira ak i javnim nastupima i sudskim procesima u kojima se trai zabrana korištenja bunjevakoga imena onim pripadnicima bunjevake subetnike skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda, iako ine više od polovice ukupnoga broja vojvoanskih Bunjevaca, te njihovim kulturnim udrugama,

ime se uvelike pridonosi uvršivanju predodbe o Hrvatima kao negativnom initelju u društvenim odnosima u Srbiji, što uz stalan afirmativni odnos prema Bunjevcima nehrvatima u javnosti i promotivnu potporu dijela srpske politike elite, moe imati za posljedicu daljnje jaanje straha u Hrvata te utjecati na njihovo nacionalno izjašnjavanje na predstojeem popisu stanovništva,

Opirnije...
 
80 GODINA OD MUENIKE SMRTI DR. MILANA PL. UFFLAYA
Nedjelja, 20 Veljaa 2011

 18. veljae 2011. (petak) Velika dvorana Matice Hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb, u 12:00 sati. Akademija – mr. Darko Sagrak, prof. Z. Šeparovi: „80 godina od muenike smrti Dr. Milana pl. Šufflay“

 

prof. dr. Zvonimir Šeparovi o dr. MILANU ŠUFFLAYU

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva ukazao je na mueniku smrt ove velike hrvatske rtva dr Milana pl. Šufflaya, hrvatskog povjesniara, najveeg svjetskog albanologa XX. stoljea, poliglota i pisca. Bio je rtva politikog atentata iza kojeg je stajao kralj Aleksandar, srpske udruge i „Mlada Jugoslavija“. Njegova je temeljna postavka bila: „Balkanizacija je gora za moj narod od same smrti.
Zapadnjaki katoliki Hrvati nemaju  što traiti na pravoslavnom Balkanu“.

Ponor dvaju svjetova moe se preskoiti, ali se ne moe zatrpati. On je afirmirao hrvatski nacionalni interes za utemeljenje hrvatske drave, dokazao je autentinost, patnju i istinu o Albanskom narodu i ukazao je na ekspanzivnost srpske ideje. Zato je morao umrijeti od srpske ruke. Jer je bio beskompromisni Hrvat, jer je bio uenjak svjetskoga glasa, jer je bio vodei albanolog. Savjest Europe probudili su m tadanji najvei umovi - Albert Einstein i Heinrich Mann optubom, pred Meunarodnom ligom za ljudska prava, protiv apsolutistike vladavine kralja Srbije, kao i protiv uasa i strahota, što ih ta vladavina poinja nad hrvatskim narodom.

Dr. Milan pl. Šufflay bio je jedna od rtava velikosrpskog terora. Ubijen je jer je ljubio istinu kako o svom hrvatskom narodu tako i istinu za njemu srcu prirasli, dragi Albanski narod. Ubijen je jer je previše znao i jer je njego znanje i istina do koje je došao bila na putu velikosrpskim idejama.

U prepunoj Palai Matice hrvatske prof. Šeparovi je posebno pozdravio Zvonka Bušia koji je proveo više od 30 godina u najteim kaznionicama SAD (ukupno je iza zidova osam amerikih saveznih kaznionica proveo 32 godine).

 

Administrator portala HD-a

Fotografije: Oskar Šaruni


Izvor za YouTube: Oskar Šaruni - preporuujemo - pogledajte

http://www.youtube.com/watch?v=gkjsixbh4e0

http://www.youtube.com/watch?v=E5-sTC6NMCM
http://www.youtube.com/watch?v=gkjsixbh4e0



 Zvonko Buši i prof. Zvonimir Šeparovi                                 enski zbor „Danica" - JEDNA JE HRVATSKA                         Darko Sagrak s prijateljima















18. veljae 1931. - 18. veljae 2011.
Fotografija: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

 
LOGORI U SRBIJI - ZLOINI JO UVIJEK BEZ KAZNE
Nedjelja, 20 Veljaa 2011
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,6439104,00.html

Pria dana | 16.02.2011

Logori u Srbiji - zloini još uvijek bez kazne

Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Prostor logora Stajievo nekoliko godina poslije

Nakon pada Vukovara 1991. velik broj zarobljenih civila i vojnika iz grada i okolice svoju su kalvariju nastavili u logorima diljem Srbije. Za te ratne zloine još uvijek ne postoji niti jedna presuda.

Teško je dati toan broj civila i vojnika koji su mjesecima bili zatoeni, mueni, silovani i ubijani u 30-ak logora širom Srbije. Na popisima Meunarodnog Crvenog kria nalazi se oko pet tisua imena, dok predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991. Zoran Šangut raspolae s podatkom koji govori da je više od 7 tisua muškaraca, ena i djece prošlo kroz te logore. Gotovo 500 Vukovaraca još uvijek se smatra nestalima, a velik dio njih završio je upravo na podruju Srbije gdje im se izgubio svaki trag. Za pet najveih logora, Stajievo, Begejce, Sremsku Mitrovicu, Niš i VIZ Beograd, udruga je u svibnju 2008. podnijela kaznenu prijavu za ratni zloin nad ratnim zarobljenicima srbijanskom glavnom tuitelju za ratne zloine Vladimiru Vukeviu obogaenu iskazima logoraša. Iskaze posjeduje i upanijsko dravno odvjetništvo u Osijeku koje je pokrenulo istragu i istrane radnje. No, budui da je prema Zakonu o dravnom odvjetništvu istraga tajna, iz osjekog upanijskog dravnog odvjetništva nisu mogli ništa rei o trenutnom stanju predmeta. S druge strane, istraga u Srbiji nije daleko odmakla. „Tuiteljstvo za ratne zloine Srbije još nikoga nije procesuiralo, još nikoga nije privelo, protiv nikoga nije dignuta optunica.“, govori Šangut i istie da su logori predstavljali dobro planiran i organiziran ratni zloin od strane Srbije o emu govori i injenica da su se straari meusobno oslovljavali iskljuivo nadimcima. „Tuiteljstvo za ratne zloine Srbije od nas logoraša, odnosno od hrvatskog dravnog odvjetništva trai da kaemo ime i prezime straara kako bi ih mogli procesuirati jer ostale institucije, ukljuujui i današnju vojsku Republike Srbije, negiraju postojanje logora. Velik broj zapovjednika i straara, koji su tada bili u tim logorima, vjerojatno su i danas oficiri vojske Republike Srbije i vjerojatno zbog toga ne ele dati podatke o imenima i prezimenima kako zapovjednika tih logora tako i onih straara koji su neposredno vršili ratne zloine.“, istie Šangut.

 

Do pakla i nazad u devet mjeseci

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Zoran ŠangutO premlaivanju i zlostavljanju logoraša ve je mnogo toga reeno. Ispriane su brojne prie o neljudskim uvjetima, svakodnevnoj fizikoj i psihikoj torturi i preivljavanju na jednoj kriški kruha i šalici aja dnevno, o lijekovima o kojima se moglo samo maštati.  Sve je to na vlastitoj koi iskusio danas 53-godišnji Ilija Akar koji je u rujnu 1991. iz Zagreba krenuo u smjeru Vukovara i u obrani grada sudjelovao do posljednjeg dana. Zarobljen je 20. studenog i autobusom otpremljen u logor Stajievo, u bivšu stonu farmu nedaleko od Zrenjanina. „Unutra su nas nabili, morali smo uat' s glavama dolje i rukama na leima. Toliko smo se nabijali jedan na drugog da sam imao osjeaj da je na jedan kvadratni metar stalo deset ljudi i više. Zašto smo se zbijali? Zato da mu manje ostaviš prostora da te odozgo moe tui.“ Akar je više od devet mjeseci proveo u šest logora na podruju Srbije, sve do posljednje razmjene zarobljenika 14. kolovoza 1992. godine. Kae da su premlaivanja bila svakodnevna. Prije ili kasnije bi svatko došao na red tako da je teško nai logoraša koji je na koncu izašao bar bez slomljenog rebra. Nakon takvog tretmana zatoenici su potpisivali ono što bi im dali da potpišu.  Na temelju jednog od takvih dokumenata Srbija danas progoni neke od bivših logoraša poput vukovarskog branitelja Tihomira Purde.

 

Opirnije...
 
POPIS RTAVA DRUGOG SVETSKOG RATA, PORAA I DOMOVISNKOG RATA
Nedjelja, 20 Veljaa 2011

Izvor: http://www.monitor.hr/clanci/prvi-popis-svih-zrtava-za-mjesec-dana-na-internetu/46859/

etvrtak, 17.02.2011.

Prvi popis svih rtava za mjesec dana na Internetu

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest Jasna Turkalj izjavila je danas kako e za mjesec dana na mrenim stranicama tog instituta bit postavljen prvi poimenini i najvei popis rtava Drugoga svjetskog rata, poraa i Domovinskog rata.

Svrha je projekta "rtve Drugoga svjetskog rata, poraa i Domovinskog rata", koji je odobrila hrvatska Vlada 2001. i na kojem se prije radilo u Hrvatskome dravnom arhivu te Institutu "Ivo Pilar", što cjelovitije poimenino popisati rtve i uiniti ih dostupnim najširoj publici, istaknula je.

"Zasad je u raunalnu bazu upisano ukupno oko 470.000 rtava, najveim dijelom fašistikog terora - iz popisa Zemaljske komisije 1944.-1947. te iz popisa 1950. i 1964. Meu njima je i oko 100.000 novoupisanih i revidiranih rtava izvan navedenih popisa, iz Drugog svjetskog rata, s Bleiburga, poraa i Domovinskog rata", rekla je Turkalj.
Opirnije...
 
UZBURKANA POLITIKA ATMOSFERA BiH
Nedjelja, 20 Veljaa 2011
http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3135:pod-platom-krize-konstituiranja-vlasti-grupiraju-se-snage-na-projektu-stvaranja-velike-srbije&catid=1:novosti&Itemid=64

ili na  http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=16698:pod-platem-krize-konstituiranja-vlasti-grupiraju-se-snage-na-projektu-stvaranja-velike-srbije&catid=1:dogaaji&Itemid=2

Pod plaštem krize konstituiranja vlasti grupiraju se snage na projektu stvaranja Velike Srbije
Utorak, 15 Veljaa 2011 13:20

MOSTAR - Uzburkana politika atmosfera u Bosni i Hercegovini ulazi u fazu kulminacije te poprima puno ozbiljnije razmjere od oekivanih. Uspostava vlasti u Federaciji, a posebno na razini Bosne i Hercegovine, izgleda kao nemogua misija. O tome, o poziciji hrvatskog naroda u BiH, ali i cjelokupnoj politikoj situaciji u BiH i regiji razgovarali smo s umirovljenim generalom, nekadašnjim naelnikom Glavnog stoera HVO-a i dopredsjednikom HSP-a BiH ivkom Budimirom.
U petak je odrana sjednica Skupštine HN-a na kojoj nije usvojen ni dnevni red. etiri mjeseca od izbora i dva mjesece od proglašenja slubenih rezultata za HN još uvijek nije završen izborni proces. Moete li nam rei tko je za to odgovoran i kada moemo oekivati konstituiranje vlasti u HN-u, Federaciji BiH i BiH?

- Ovakvo stanje, odnosno neprovedba izbornih rezultata, posljedica je nedoreenosti Izbornog zakona, ali i stavova, kao i postupaka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Središnje izborno povjerenstvo, ili bolje reeno lanovi SIP-a, ne djeluju kao neovisna institucija BiH, sa svrhom provedbe zakona i zaštite integriteta izbornog procesa, nego postupaju po direktivama stranakih lidera, koji su ih u tu instituciju postavili. Identina je praksa i ponašanje lanova opinskih izbornih povjerenstava, tako da je izborni proces u BiH krajnje kompromitiran. Najveu odgovornost za ovakvo stanje snose njegovi kreatori, a to su politike stranke koje su dugogodišnji partneri u vlasti i koje se i sada grevito bore kako bi produili svoje partnerstvo u vlasti. S obzirom da je na sceni blokada formiranja vlasti s niih razina, oigledno je kako e se morati krenuti obrnutim procesom.

Opirnije...
 
KOMEMORATIVNA SVEANOST U POVODU OSAMDESET GODINJICE UBOJSTVA DR. UFFLAYA
Utorak, 15 Veljaa 2011
Udruga „Dr. Milan Šufflay“, Matica hrvatska i Hrvatsko rtvoslovno društvo imaju ast pozvati Vas na komemorativnu sveanost  

u povodu osamdesete godišnjice ubojstva

dr. MILANA ŠUFFLAYA

hrvatskog znanstvenika, utemeljitelja albanologije, rodoljuba, istaknutog pravaša,
likvidiranog udarcem ekia, od velikosrpske ruke,
18. veljae 1931. u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu.


Sveanost e se odrati
u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, u ulici  Matice hrvatske 2,
u  petak, 18. veljae 2011. u 12 sati.

U programu sudjeluju:

mr. iur. Darko Sagrak
prof. dr. Zvonimir Šeparovi
prof. dr. Aleksandar Stipevi
prof. dr. Josip Jurevi
Igor Zidi, prof.
enski zbor „Danica“

Veselimo se Vašem dolasku.
 
GENOCIDNA 1945., KOJA SE VRAA
Utorak, 15 Veljaa 2011
Mile Pešorda
Genocidna 1945., koja se vraa
(Kolumna EUROGLEDI)

„U poetku bijaše Rije, i Rije bijaše u Boga - i Rije bijaše Bog.“ Tako nas uvodi evanelist Ivan u svoj istiniti sveti zapis svjedoka za Svjetlo „koje rasvjetljuje svakoga ovjeka“ i po kojemu postati moemo djeca Boja.  A nama je proi kroz tminu, u kojoj se bane progonitelji Rijei, u kojoj se podravljena šutnja o zloinu protiv ovjenosti, poinjenom pod crvenom petokrakom zvijezdom nad Hrvatima opredijeljenima protiv yu-komunizma i velikosrpstva a za hrvatsku slobodu i dravnu samostalnost u zgradbenoj povezanosti s uljudbom i sudbinom kršanskoga Zapada, produbljuje, a spalitelji srca muenika i blaenika Al. Stepinca, poinitelji, osmišljavatelji i nalogodavatelji megazloina, izvršena po višoj volji glavnoga im voe Josifa. V. Staljina,  i dalje uivaju svu moguu „zaštitu“, jer prema njima uope ne djeluju ustanove pravne drave, niti na taj zloin nad zloinima opominju, osim astnih iznimaka,  brojna društva, akademije i udruge. Vlasti ne vrše svoje zadae propisane Ustavom i zakonom, štoviše ne odazivaju se  niti na naelan poziv iz Europe o obvezi sankcioniranja (i) zloina komunizma i na uvoenje  spomendana za rtve nasilja triju totalitarnih sustava.

Opirnije...
 
TUITELJSTVO SRBIJE SASLUAT E PURDU U BIH
Utorak, 15 Veljaa 2011
Blii se sretan završetak sluaja Purda. Srbijansko tuiteljstvo zatrailo je da njihovi istraitelji Purdu ispitaju u zenikom pritvoru, ime bi on bio pošteen od izruenja Srbiji. Purdu e o optubama da je u Vukovaru '91. poinio ratni zloin srbijanski tuitelji ispitati u Sarajevu sljedeeg ponedjeljka, 21. veljae u 9 sati, potvrdio je njegov odvjetnik Josip Muselimovi.

Istaknuo je kako oekuje da e nakon ispitivanja srbijansko pravosue odustati od kaznenog progona. Dodao je da su dokazi protiv Purde prikupljeni na nezakonit nain, dok je bio u srbijanskom logoru, te da se on ne moe ni na kakav nain povezati s navodnim ratnim zloinima u Vukovaru.

Srbijansko pravosue Purdu tereti za navodno sudjelovanje u ubojstvu dvojice pripadnika bivše JNA i teškom ranjavanju jednog pripadnika tijekom borbi oko Borova naselja 1991. godine. Zbog toga je za njim 2008. godine raspisana meunarodna tjeralica na temelju koje je Purda i uhien u BiH. 

Sud BiH prije pet dana produljio je ekstradicijski pritvor Purdi do šest mjeseci. Odluka je donesena kako bi sud dobio potrebno vrijeme da odlui o zahtjevu za njegovim izruenjem Srbiji. Purdina obrana najavila je albu na tu odluku. Konanu rije o tome hoe li Purda biti izruen Srbiji imat e ministar pravosua BiH.
 

Izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=105027&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=c59d08e32a
 
KOMUNISTIKI ZLOINI
Utorak, 15 Veljaa 2011
Izvor: Veernji list






Opirnije...
 
AUTENTINI KOMUNISTIKI ZLOINI
Utorak, 15 Veljaa 2011
U svim dravama u kojima je došao na vlast komunizam je poinio teške zloine masovnih razmjera. Budui da je rije o totalitarizmu i diktaturi u samoj ideji nasilje je u prirodi samog komunizma. U nekim dravama preklopila se injenica komunistikog preuzimanja vlasti s Drugim svjetskim ratom. Rat je tu posluio samo kao izgovor i kao dobra vanjska okolnost da se nasilje "upakira" u meunarodno prihvatljive okvire. Komunizam je u drugim sluajevima, došavši na vlast revolucijom (bez Drugog svjetskog rata kao vanjskog povoda), poinio najkrvavije zloine u povijesti. Komunistiki zloini u svojoj naravi nisu reaktivni, afektivni, osvetniki. Oni su planirani, promišljeni i autentini. Oni imaju klasni i ideološki potpis. Drugi svjetski rat je bio samo pogodan vanjski trenutak da se komunistika revolucija na prostoru bivše Jugoslavije temeljitije provede.

Nacizam i fašizam pokrenuli su vlastiti totalitarni zloinaki projekt koji je, ne samo ratno pobijeen, nego i meunarodno osuen. Dosljedna osuda tih zloina, ukljuujui i ustaške zloine poinjene tijekom Drugog svjetskog rata, nije umanjena ili relativizirana injenicom postojanja komunistikih (i nekih drugih) zloina (na hrvatskom tlu). S druge strane osuda komunizma kao totalitarizma deklarativno je zatraena na meunarodnoj razini, ali se u praksi javljaju ne samo otpori, nego i pokušaji zastrašivanja svih onih koji trae njezinu dosljednu provedbu. Hrvatska je po tom pitanju u najteem poloaju u Europi. U Hrvatskoj danas opet postoji javna i medijska simpatija prema komunizmu kao sustavu te prema nekim njegovim simbolima i "brandovima". Tako "kape" s crvenom zvijezdom postaju "lijepe", a Tito ostaje nedodirljiva svetinja u dravi nad ijim je narodom (kao svojim) izvršio najvei zloin u povijesti. Bivši hrvatski predsjednik je prosvjednike protiv javnog ašenja "maršala Tita" svojedobno nazvao "spodobama". Ni mediji, ni hrvatska "javnost" (ali ni razni meunarodni poklisari u Hrvatskoj), nisu nijedom spomena vrijednom gestom reagirali na takve prijetnje onima koji trae javno odbacivanje komunistikih simbola. Tito je prevana i pozitivna osoba u meunarodnoj zajednici, pa ga se ne smije dirati? Zapadna javnost mu toliko honorira suprotstavljanje Staljinu, da mu oprašta sve što je uinio narodima drave kojoj je bio na elu? Ali Staljin je u takvoj argumentaciji vei od Tita. On se kao jedan od najsnanijih saveznika suprotstavio Hitleru. Staljinove realne antifašistike zasluge su za cijeli svijet nemjerljivo vee od Titovih antifašistiki i antistaljinistikih zasluga zajedno. Bez Staljina (ruskog naroda, naravno) pobjeda nad nacizmom bila bi upitna na svjetskoj, a ne tek nekoj regionalnoj razini. Pada li meutim ikome na pamet da ruski narod i dan danas dri u Staljinovoj šaci argumentom da suvremene Rusije ne bi bilo bez Staljina i njegova antifašizma?
Opirnije...
 
NAJAVA DOGAANJA I PROGRAM RADA HD-a
Ponedjeljak, 07 Veljaa 2011
PROGRAM RADA ZA 2011.
HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA
-       podlono promjenama i ispravkama 

16. sijenja 2011. Drugi hodoasniki pohod u GVOZDANSKO, na poticaj Damira Borovaka u organizaciji HD-a, uz molitvu biskupa Vlade Košia i biskupa dr. Mile Bogovia 
 

18. veljae 2011. (petak) Velika dvorana Matice Hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb, u 12:00 sati. Akademija – mr. Darko Sagrak, prof. Z. Šeparovi: „80 godina od muenike smrti Dr. Milana pl. Šuflay“

 

22. veljae 2011. (utorak) od 10 do 13 sati u Hrvatskom povijesnom institutu u Zagrebu, Opatika 10,

HD u zajednici sa Udrugom pravnika 1991. i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata organiziraju OKRUGLI STOL: HRVATSKA TUBA ZA GENOCID

23. veljae 2011. (srijeda) u 19:00 sati  TRIBINA: HRVATSKA ŠUTNJA, Druba Brae Hrvatskog Zmaja, Kula nad kamenitim vratima 3, Zagreb, predavai: dr. Nikola Debeli i prof. Zvonimir Šeparovi
 
 
ODGOVOR NA APEL MINISTARSTVA VANJSKIH POSLOVA
Ponedjeljak, 14 Veljaa 2011
 
PODRKA APELU IZ GOSPIA
etvrtak, 23 Prosinac 2010

Još jedno društvo prikljuilo se podršci APELU HRVATSKIM VLASTIMA 

Hrvatsko društvo politikih zatvorenika-Podrunica Gospi

HDPZ Podrunica Gospi
A. Starevia 18, 53000 Gospi
Predsjednik: Ivan Vuki
 
«« Poetak « Prethodna 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Sljedea » Kraj »»

Stranice 901 - 930 od 1223
 
Top! Top!