www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Naslovnica
Ponedjeljak, 09 Prosinac 2019
 
 
Naslovnica
SVJETSKI KONGRES IZ MEDICINE I PRAVA U ZAGREBU, KOLOVOZ 2010. - DR. LJUBOMIR RADOVANEVI
etvrtak, 23 Rujan 2010
Svjetski kongres iz medicinskog prava odran u Zagrebu, od 8. do 12. kolovoza 2010.

 U organizaciji Svjetske udruge za medicinsko pravo o Sveuilišta u Zagrebu odran je Osamnaesti svjetski kongres medicinskog prava. Na Kongresu su proraene mnoge (inter) disciplinarne oblasti prava, medicine, viktimologije, tanatologije (eutanazije), etc. od recentnog znanstvenog, društvenog i politikog interesa. Suorganizatori Kongresa bili su Pravni i Medicinski fakultet u Zagrebu i Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata. Predsjednica udruge mr. svi. dr. med. ula Rušinovi – Sunara, ijom je zaslugom i usvojen prijedlog da se ovaj Kongres, poslije Pekinga 2008., odri u Zagrebu, jedna je od 6 vice-predsjednika i lanica Vijea guvernera Svjetske asocijacije za medicinsko pravo, dugogodišnji  predsjednik je Amnon Carmi iz Izraela, u Zagrebu je izabran novi predsjednik  Thomas T. Noguchi, SAD.

Program Kongresa odvijao se pod glavnim temama putem predavanja, workshopa i postera: zdravstveno pravo i ljudska prava: zlouporaba u medicini; medicinske institucije i zdravstveno pravo; alternativne terapije; odluka o kraju ivota; bolesnika i pacijentska prava; bioetika i reproduktivne tehnologije; legalni aspekti i javno zdravstvo; udio biomedicine; sestrinska praksa; razrješenje alternativne rasprave; edukacijski aspekti; bioleksologija; zdravstveno pravo i medicinska istraivanja; prava djece; transplantacija organa; medicinska odgovornost i protekcija; svjetski zdravstveni sustav; trendovi i izazovi zdravstvenog prava; svjedoenje vještaka; razvoj smjerova u ljudskim pravima i skrbi o pacijentima; zdravstveno pravo i i traitelji azila – migranti u Europi bez dokumenta; HIV/AIDS; osiguranje i zdravstvena skrb; informirani pristanak; mentalna skrb (u suradnji sa Svjetskim psihijatrijskim društvom – Sekcija o zdravlju, pravo i etici); stem stanice u medicini, pravu i etici; ranjive osobe; legalni aspekti u odnosu na farmaceutsku industriju; zdravstveno osoblje i ljudska prava; nastava prava i zdravlje: ljudska prava u bolesnikoj skrbi; forenzika i pravo; lijenici u zamci parnienja u medicinskom pravu i još mnogi drugi problemi medicinskog prava, etike i bioetike.
Opirnije...
 
APEL HRVATSKOJ UPRAVLJAKOJ ELITI ZA ZATITU TEMELJNIH NACIONALNIH PRAVA HRVATSKOG NARODA U RH!
Nedjelja, 19 Rujan 2010
U Pulu dolazi talijanski Šešelj !

U utorak 21. rujna 2010. e saborski zastupnik Furio Radin, u ulozi predsjednika Talijanske unije za Sloveniju i Hrvatsku, u Puli ugostiti talijanskog ‘reformiranog fašistu’ Gianfranca Finija! To je onaj isti Fini koji je, kao predsjednik neofašistikog MSI, u listopadu 1991. godine, uvjetovao talijansko priznanje neovisnosti Hrvatske i Slovenije : ‘…spremnošu Ljubljane i Zagreba da se ponovo postavi pitanje njihovih granica prema Italiji. Naša vanjska politika mora štititi nacionalne interese, a to danas znai prihvatiti dijalog sa svim stranama u jugoslavenskom sukobu da bi se vidjelo tko je od njih spreman priznati talijansko pravo na Istru, Rijeku i Dalmaciju.’ !?!?!? Godinu dana kasnije, 8.studenog 1992. godine isti taj Fini je na protestnom skupu koji se je odrao u Trstu pod sloganom ‘Protiv novog Osimskog sporazuma’ optuio tadašnjeg ministra vanjskih poslova Italije Colomba za izdaju talijanskih izbjeglica jer je tadašnja vlada Italije ‘donijela odluku o prenošenju vaenja potpisanih Osimskih sporazuma s nepostojeom dravom SFRJ na Republiku Sloveniju i Republiku Hrvatsku’! Tom prilikom Fini je otišao barkom do granice teritorijalnih voda sa Hrvatskom i bacio u more stotinjak boca s porukom : ‘Istro, Rijeko, Dalmacijo – vratit emo se!’. Njegova stranka MSI tada je zastupala poziciju da se kao ‘… prvo mora poništiti Osimski ugovor, vratiti Trstu ‘Zonu B’. Zatim…poništiti mirovni ugovor kojim je Italija izgubila Istru Rijeku i Zadar i konano zatraiti povrat Dalmacije …Naš prvi korak je autonomija Istre… gdje bi Talijani dobili vea prava od onih koje im daje Tuman …ako se ništa ne dogovorimo s Hrvatima …moramo traiti meunarodnu zaštitu Istre, Rijeke i Dalmacije…’! Fini je u ljeto 1991. godine otišao u posjet Beogradu gdje se je susreo sa Vojislavom Šešeljom i razgovarao o moguem ‘razgranienju’ Italije i Srbije u Dalmaciji. Ta dva lika sanjala su talijansko – srbijansku granicu u Dalmaciji!? Posljednjih nekoliko godina Fini je ‘evoluirao’ toliko da danas zastupa poziciju kako podruja koja su Talijani ‘…napustili tijekom i nakon Drugog svjetskog rata treba oivjeti novim dobom talijanstva…Te su zemlje dio baštine nacionalnog identiteta i tamo treba vratiti našu kulturu, vaše lijepo narjeje, sjeanje na domovinu …’! Gianfranco Fini danas je predsjednik Donjeg doma talijanskog parlamenta!

Opirnije...
 
JEDNA PODMUKLA, PROVOKATIVNA, UVREDLJIVA I KLEVETNIKA INICIJATIVA - DR. RUICA AVAR
Subota, 18 Rujan 2010
Zagreb, 17. 9. 2010.

JEDNA PODMUKLA, PROVOKATIVNA, UVREDLJIVA I KLEVETNIKA INICIJATIVA

 Dana 16. rujna 2010. godine, u 11 sati, odran je Okrugli stol pod nazivom "Gojko Šušak", u prepunoj dvorani Zajednice udruga HVIDR-e grada Zagreba, u Slovenskoj ulici.

Povod za organizaciju takve rasprave bila je inicijativa i prijedlog Zorana Pusia i još nekih njemu slinih da se iz Zagreba, pa naravno i cijele Hrvatske, ukloni ime Gojka Šuška, navodno, gle drskosti, zbog njegove neasne uspomene u Republici Hrvatskoj.

Oni predlau Gradskoj skupštini Grada Zagreba da se preimenuje Avenija Gojka Šuška i da joj se vrati nekadašnji jugoslavenski naziv Avenija izviaa.

Znai, Gojko Šušak, ministar obrane Republike Hrvatske u cijelome razdoblju pobjedonosnog obrambenog Domovinskog rata, uz prvoga predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franju Tumana, jedna od najzaslunijih osoba za obnovu i uspostavu suverene i samostalne, meunarodno priznate hrvatske drave, Republike Hrvatske, nakon 889 godina hrvatske povijesti, toliko se s njihove strane poniava i usporeuje sa djecom izviaima, stavlja ga se na isti nivo, pa se ak imenu izviaa daje prednost.
Ta inicijativa, kad ne bi, zbog potpore medija i upornog nametanja, bila tragina, zaista bi u svakoj normalnoj dravi bila smiješna i nitko joj normalan ne bi pridavao vanost.
 No, kako se to nasilje na zdravi razum i moralne osjeaje graana zahuktalo i kako je to teška uvreda i kleveta toga toliko zaslunog i asnog preminulog ovjeka, a time uvreda i za sve hrvatske branitelje i njihove obitelji, posebno za invalide i poginule hrvatske branitelje, kao i za cijeli hrvatski narod, sve poštene graane i dravu Republiku Hrvatsku, reagirale su braniteljske udruge opine Maksimir i Dubrava u Zagrebu, na ijem podruju se nalazi Avenija Gojka Šuška, da nipošto nee dozvoliti takve promjene, pa ak ni raspravu u Gradskoj skupštini po tome pitanju.

Stoga je i Zajednica udruga HVIDR-e Grada Zagreba, u zajedništvu sa stradalnikim udrugama, na sastanku 14. rujna 2010. godine izdala priopenje za javnost, potpore braniteljskim udrugama Maksimira i Dubrave, te organizirala Okrugli stol "Gojko Šušak" 16, rujna 2010. godine. Na Okruglom stolu su sudjelovali: Zoran Pusi, predsjednik Graanskog odbora za ljudska prava; ministar branitelja i meugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivi (odnosno njegov zamjenik); prof. dr. sc. Slaven Letica; prof. dr. sc. arko Puhovski; dr. sc. Davor Marijan; prof. dr. sc. Dragan Kovaevi; pukovnik Josip aki; general Ivan Tolj; brigadir Miodrag Demo; gospodin Ivan Pšenica i pukovnik Ratko Dragovi Klek. Moderator okruglog stola bio je Goran Mili.

Što rei na tu perfidnu drskost predlagatelja inicijative, nego podsjetiti da u ivotu svih estitih ljudi i naroda koji imaju svoj ponos postoje neke trajne nedodirljive i svete duhovne, moralne i nacionalne vrijednosti, kao što su pravda, istina, sloboda, te ljudsko i narodno dostojanstvo, koje ni po koju cijenu i nikada ne smijemo dovoditi u pitanje.

Jedna od tih vrijednosti je i trajno sjeanje i poštovanje velikih ljudi, koji su puno rtvovali i koji su ivjeli i umirali za druge i za svoju domovinu, a što se oituje i u nazivima ulica, trgova, mjesta i drugih znaajnih ustanova po imenima takvih ljudi. Mi smo, na alost, danas u našoj obnovljenoj dravi, steenoj uz teške rtve, opet, uz neke pojedince i skupine, koji se ne mogu pomiriti sa pravdom, mirom i slobodom hrvatskoga naroda i svih poštenih graana Republike Hrvatske, te uz medijsku potporu takvima, dovedeni na tanak led da raspravljamo o neemu što je kristalno isto i jasno i što smo sami stvarali, sudjelujui u toj velikoj povijesti, i da na taj nain te bitne vrijednosti dovodimo u pitanje.

Tome je dokaz i ovaj Okrugli stol "Gojko Šušak", gdje smo morali mirno slušati nebulozne "argumente" Zorana Pusia protiv pokojnoga ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, zasnovane na principu rekla-kazala "vjerodostojnih" svjedoka, poput Josipa Boljkovca, pogotovo što i Zoran Pusi sigurno zna da se nikoga ne smije blatiti dok mu se optuba sudski ne dokae, a sudskoga postupka naravno ne moe biti protiv preminulih osoba. Stoga mislim da je apsolutno potrebno apriori naelno i s gnušanjem odbaciti i moralno osuditi sve takve pokušaje blaenja naših najznaajnijih vrijednosti, a nadleni da pokrenu i kaznenu odgovornost poinitelja, jer se radi o teškim uvredama i klevetama svih nas, povredi ugleda Domovinskog rata, svih hrvatskih branitelja, hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske, a svim time i velikom uznemiravanju javnosti, što je sve kanjivo i po našem Kaznenom zakonu.

Koliko su Zoran Pusi i njemu slini vjerodostojni u obrani ljudskih prava pokazuje i injenica da se u totalitarnom, od svih relevantnih imbenika svijeta osuenom zloinakom komunistikom sustavu, iji su bili dio, nikada nisu zauzimali za ljudska prava milijuna teroriziranih, a niti u demokratskom sustavu Republike Hrvatske nikada se nisu pridruili inicijativi da se iz grada Zagreba ukloni jednoga od deset najveih zloinaca svijeta i najveeg krvnika hrvatskoga naroda, njihova maršala Josipa Broza Tita.

Zar emo dozvoliti da nekolicina vijenika u gradskim i mjesnim poglavarstvima, meu kojima i neprijateljski raspoloeni ljudi, te neki ucijenjeni ili potkupljeni, odluuju o najveim povijesnim vrijednostima i ljudima hrvatskoga naroda i drave Republike Hrvatske, te prema svome nahoenju ili zakulisnim planovima mijenjaju imena ulica i drugih znaajnih vrijednosti u Republici Hrvatskoj?

Zar ne bi bilo potrebno da Hrvatski (dravni) Sabor donese neki zakonski propis ili uredbu o zaštiti vrijednosti Domovinskog rata, te da se imena ulica i drugih naziva vezanih za te vrijednosti u Republici Hrvatskoj ni u kom sluaju ne smiju mijenjati, pogotovo ne ovisno o veini zastupnika mjesne uprave, a protiv volje veine naroda? Zar emo tako uvijek ivjeti u strahu da e u nekome mjestu ili gradu naše drave neka manjina postati veina i odmah se prihvatiti promjene imena svega što im se ne svia. Umjesto da svi u miru ivimo i u miru stvaramo budunost na temeljima pravde i istine.

Ruica avar, dr. stom. i dr. med.
predsjednica Hrvatskog pokreta za ivot i obitelj
i lanica Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
IMA LI U KATOLIKOJ CRKVI HRVATA "GRIJENIH STRUKTURA"?
Subota, 18 Rujan 2010
Prema tvrdnjama upuenih, biskupi iz Zagrebake nadbiskupije nisu bili na blagoslovu Crkve Hrvatskih Muenika na Udbini, 11. rujna ove 2010. godine. Hrvatski katoliki vjernici se pitaju da li se radilo o bojkotu ovoga povijesnog ina i nadnevka ili o neemu drugome. Kome u Katolikoj Crkvi Hrvata bi smetao blagoslov ove Crkve, na povijesnome mjestu velike tragedije Hrvata od prije petsto sedamnaest godina. Znamo da to nije po volji onima koji su tijekom jugokomunistike vladavine istili hrvatski narod sa ovih prostora. Izgradnja ove crkve na ovome mjestu nije po volji niti onima koji su primili vjeru osmanlijskih okupatora. Oni slave osmanlijska osvajanja i teror nad Hrvatima u domovini Hrvatskoj. Njima nije po volji niti Sinjska alka, spomen pobjede nad Turcima kod Sinja . No svejedno tko što slavi, ovdje se radi o ovogodišnjoj blokadi biskupa Zagrebake biskupije blagoslova crkve na Udbini Krbavskoga polja. Radi li se o "grješnim strukturama" naše Crkve? Biskup Mile Bogovi je nedvojbeno graditelj ove spomen crkve na ovome mjestu i to pod nazivom Crkva Hrvatskih Muenika, gdje bi trebalo dodati Crkva Hrvatskih Branitelja i Muenika. Za razliku od blokiranja hodoaša i blagoslova ove prekrasne spomen crkve najavljuje se posjet trideset etiri kardinala "uzoritome agnostiku" predsjedniku RH Ivi Josipoviu. Sve je krenulo sumnjivo od onda kada je Tumanova Hrvatska sramotno nazvana "grješnim strukturama" vlasti tek obnovljene R. Hrvatske. A hrvatskim katolikim vjernicima se ini kako ima "grješnih struktura" i u Katolikoj Crkvi Hrvata, kojima smetaju nacionalni spomendani. Neki kao da ne ele vidjeti stoernu nacionalnu ulogu Katolike Crkve u Hrvata za odranje hrvatskoga naroda kroz minulih skoro petnaest stoljea. Svi oni koji su napuštali katoliku vjeru hrvatskoga naroda, još od kneza Porge, otpadali su od hrvatskoga korpusa. Tako smo imali i imamo pravoslavne - posrbe, islamizirane - poture, ateizirane - pojuge. To su svi oni koji su se odnaroivali od svoga hrvatskog korijena svoje svete Katolike crkve u narodu Hrvata, milom ili silom, zbog ulagivanja okupatorima na hrvatskim prostorima. Zato su jedino ostali Hrvatima oni koji su sauvali pripadnost Katolikoj Crkvi Hrvata. A to se zbivalo esto po cijenu Stepineva mueništva i toliko onih o kojima piše don Anto Bakovi u Hrvatskom Martirologiju XX stoljea. Kao Hrvati, umirali smo za kri asni i slobodu zlatnu!

Savjet Slobodne Hrvatske

 

 
UDBINA U SLICI VIENA OIMA OSKARA ARUNIA
Utorak, 14 Rujan 2010

U Udbini je obiljeen Dan hrvatskih muenika 11.09.2010. godine. Gospiko-senjskom biskupu dr. Mili Bogoviu nakon pet godina gradnje predani su kljuevi novoizgraene crkve. Oko 15.000 vjernika pratilo je misu koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji.

Od poznatog i cijenjenog fotografa gosp. Oskara Šaruni, koji sa srcem fotografira, dobili smo ove vrijedne i prekrasne fotografije. Gosp. Šaruni skuplja i biljei sva vanija dogaanja, susrete, promocije... Fotografira dogaanja kojemu je svrha dobrota, istina, ljubav prema Domovini, vjeri... Svoje fotografije besplatno ustupa i svojom arhivom biljei povijest.

A ovo na Udbini je bila povijest. Na portalima se vrte više manje iste fotografije, ve poznati bojkot javnih medija, ali zato ovdje na ovome mjestu moete vidjeti etrdesetak Oskarovih fotografija. Hvala Oskare!!!

U ime Hrvatskoj sabora nazoan je bio predsjednik Sabora Luka Bebi, mnogi hrvatski dunosnici te predstavnici hrvatskoga politikoga, kulturnoga i javnog ivota.

Hrvatsko rtvoslovno društvo sa 120 hodoasnika i predsjednikom prof. Zvonimirom Šeparovi uestvovali su ovom hodoašu. Zahvaljujemo se i gosp. Anti Belji na organizaciji putovanja.
Jadranka Lui
tajnica HD-a




















 
KAMEN S KOEVSKOG ROGA I CRNGROBA ZA CRKVU HRVATSKIH MUENIKA U UDBINI
Petak, 10 Rujan 2010

 U organizaciji Poasnog Bleiburškog Voda i gosp. Boe Vukušia kamenje sa stratišta su dopremili i donijeli ga Marija i elimir Kuatko te predali PBV na daljnju pripremu i obradu.

U istoj organizaciji PBV u Macelju predali smo kamenje s Koevskog Roga i Crngroba iz Slovenije motoristima koji su ih prenjeli i 9.9.2007. god. i poloili pred oltar na Udbini.

U njihovoj pratnji otišli smo na spomen-hodoaše i misu u Udbinu.









Fotografije i zapis elimir Kuatko
 
POZIV NA HODOAE NA UDBINU 11. RUJNA 2010. G.
Srijeda, 25 Kolovoz 2010
U subotu 11. rujna 2010. g.

Organizacija autobusa hodoaša iz Zagreba 
HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA

Kontakt i upiti:
Ante Beljo 098 318 842 ili
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Jadranka Lui – 099 504 5114 Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

- polazak iz Zagreba autobusima u 5:30 sati

  ispred Koncertne dvorane Vatroslava

  Lisinskog - Trg Stjepana Radia 4
- cijena putovanja iz Zagreba, ukljuujui ruak,

  iznosi 150 kn, a ako ste se prijavili  za hodoaše i 

  na Zrin 05. rujna 2010. g. cijena oba puta je

  240,00 kn.

- uplate moete obaviti kod naših povjerenika ili

  u uredu Hrvatskog rtvoslovnog društva, Ilica

  36/I/dvorište, Zagreb, u etvrtak, 2. rujna od   

  15:00 do 20:00 sati ili eventualno u autobusu


Za prijave i daljnje informacije obratite se i/ili 
nazovite naše povjerenike:
Kata O. 01-4848-634, Monika P. 01-6526-378
Mile S. 098-281-744, Ante B. 01-4826-040
Josip M. 091-481-1367, uro K. 099-662-0417, Milan Z. 098-491-444

GOSPI: Upute za hodoasnike na Udbinu
Autor o. Draenko Tomi   
(20. 8. 2010. - D. T.) Odlukom Glavnog odbora za izgradnju Crkve hrvatskih muenika na Udbini proslava Dana hrvatskih muenika, odrava se prve subote iza Male Gospe. Znai, ove godine je to 11. rujna t. g. S radošu Vam ujedno javljamo da emo za ovaj dan upriliiti i blagoslov novoizgraene Crkve hrvatskih muenika. Budui da oekujemo vei broj hodoasnika, smatramo korisnim dati Vam sljedee upute i napomene. Ovdje moete pogledati upute za hodoasnike...
 
1.     Animirati na upama što vei broj vjernika, da se odazovu na proslavu i blagoslov crkve. Na vrijeme krenuti, kako ne bi zakasnili na glavno misno slavlje koje zapoinje u 11 sati na Udbini, prostoru ispred Crkve hrvatskih muenika. (Oni koji e doi ranije, moi e obaviti i pobonost krinog puta, s poetkom u 9,00 sati. Krini put kree od crkve Sv. Marka Groba uz padinu do mjesta slavlja na Udbini). Za informaciju dajemo na znanje, ako netko eli doi ranije, budui je crkva završena, da e se kao priprava na glavno slavlje, od srijede do petka odrati trodnevnica sa programom u poslijepodnevnim satima. Oni koji bi trebali noenje mogu se najaviti u neke od hotela ili motela u Korenici (Macola), Gospiu (Maki, Ana, Ante)  ili Graacu.
2.     Kod ulaza na Udbinu, s june i sjeverne strane, doekat e vas prepoznatljive osobe (osobe za informacije), obuene u prsluke uto bijele boje, sa grbom Biskupije, na poleini kao i prometna policija. Oni e vas usmjeravati prema mjestu parkiranja i dati ostale potrebne informacije.
3.     Svi autobusi, kao i osobni automobili s hodoasnicima, (osim nad/biskupa, predstavnika vlasti, sveenika, redovnika, redovnica, bogoslova, pjevaa, vjernika u narodnoj nošnji, invalida, novinara, snimatelja) parkiraju se na Krbavskom polju, kraj crkve Sv. Marka Groba, na prostoru koji e biti oznaen.
4.     Svi hodoasnici koji dou autobusima do 9.00 sati na mjesto parkiranja, kod crkve Sv. Marka Groba moi e obaviti pobonost krinog puta, koji zapoinje od istoimene crkve a završava na Udbini, kraj Crkve hrvatskih muenika, mjestu slavlja sv. mise. Hodoasnicima koji e obaviti pobonost krinog puta, dijelit e se liturgijski vodi  kod crkve sv. Marka Groba.
5.     Hodoasnici koji nisu u mogunosti obaviti pobonost krinog puta, (stariji, invalidi) neka saekaju kod crkve sv. Marka Groba.od kud e se autobusima «Autoprometa» Gospi ili kombijima prevesti na mjesto slavlja.  Ako ima više takvih osoba u autobusu neka ih vozai  prevezu do ulaza na Udbinu a zatim se vrate na parking.
6.     Svi autobusi ili osobni automobili, nakon 10.00 sati, prevest e svoje hodoasnike do blizine mjesta slavlja, kod ulaza na Udbinu, s pravca Plitvica, (kod ploe Udbina) i vratiti se na mjesto parkiranja na Krbavskom polju. Isto tako moe se dogovoriti s vozaem za povratak natrag.
7.     Nad/biskupi sa svojim tajnicima i predstavnici civilne i vojne vlasti imaju parking u dvorištu starakog doma. Suradnici u organizaciji imaju parking uz cestu ispod Starakog doma.
8.     Sveenici, redovnici, redovnice, novinari, snimatelji, pjevai, vjernici u narodnoj nošnji, imaju parking na Udbini, na nogometnom igralištu u pravcu osnovne škole «Kralja Tomislava». Invalidi imaju parking na prostoru ispred osnovne škole.
9.     Svim hodoasnicima preporuamo da sa sobom ponesu kišne kabanice u sluaju kiše, ili kape za sunce, jer sv. misa je na otvorenom.
10.   Nad/biskupi za sv. misu se oblae u kapelici Pastoralnog centra, sveenici, bogoslovi, sjemeništarci, oblae se u kripti Pastoralnog centra, i u procesiji kreu na mjesto slavlja. Nad/biskupi, animator slavlja, itai i posluitelji oltara (bogoslovi i sjemeništarci, ministranti koji su za to odreeni) dolaze na binu, svi drugi ostaju ispred bine, na mjestu odreenom za sveenike. Sveenici neka sa sobom ponesu albu i štolu crvene boje.
11.   Vjernici koji za to imaju uvjete, moi e se dva sata prije sv. mise ispovjediti kod crkve sv. Marka Groba i kod mjesta slavlja. Preporuamo da se u upama koji dan prije organizira pokorniko slavlje sa sv. ispovijedi, kako bi se na Udbini mogli ispovjediti oni koji nisu mogli u upi.
12.   Ministranti koji e doi s vjernicima, neka sa sobom ponesu odijela. Mjesto oblaenja je u holu Pastoralnog centra.
13.   Potaknuti vjernike koji imaju narodnu nošnju, da dou u narodnim nošnjama, takoer i društva koja imaju svoje uniforme. Njihovo mjesto bit e oznaeno u blizini oltara.
14.   Sve upe koje imaju svoje zastave neka ih ponesu sa sobom (za vrijeme sv. mise neka se spuste na zemlju kako ne bi zaklanjali pogled prema oltaru i pogled kod snimanja budui da e Hrvatska televizija prenositi sv. misu). Zastave i transparenti koji ne prilie ovom slavlju neka se ne nose. Policija e takve transparente zadrati na ulazu na prostor slavlja.
15.   Potaknuti vjernike da svojim prilogom u milostinji potpomau izgradnju i odravanje crkve. Prije sv. mise i nakon sv. mise, na istaknutim mjestima, bit e prigoda dati svoj dar za gradnju crkve. Takoer e u ponudi biti i kalendar hrvatskih muenika, (12 lisni i 1 lisni) i dr.
16.   Nakon sv. mise, biskupi, uzvanici, sveenici, redovnici, bogoslovi, sjemeništarci, pozvani su na okrjepu u dvoranu Pastoralnog centra na Udbini. Pjevai imaju okrepu takoer u Pastoralnom centru,  u prostoru muzeja.
17.   Vjernici hodoasnici imaju mogunost okrjepe na otvorenom kod ugostitelja na Udbini.
18.   U blizini mjesta slavlja i parkiranja bit e osigurana medicinska pomo. Takoer se moe dobiti i pitka voda.
19.   Sve ove, kao i ostale informacije, moete nai na web adresi gospic.hbk.hr ili na hr-mucenici.hr. Tu se nalaze i tekstovi o Krbavskoj bitci, kao i oni o povijesti nastanka, razvoju i završetku izgradnje Crkve hrvatskih muenika na Udbini i daljnjim planovima svetišta. Preporuamo da te tekstove «preuzmete« i itajui ih zgodno osmislite vrijeme putovanja.
20.   One koji ne e moi doi na Udbinu, (stariji, bolesni, invalidi i ostali) moete obavijestiti da e moi pratiti izravni prijenos sv. mise preko Hrvatske televizije.
21.   Voditelji hodoasnika koji dolaze autobusima, neka prijave broj hodoasnika organizacijskom Odboru za proslavu Dana hrvatskih muenika Gospiko-senjske biskupije, na tel. 053/746-400.

Cijenjeni voditelji i hodoasnici s ovim informacijama i uputama elimo Vam pomoi da se što bolje pripremite i organizirate za proslavu Dana hrvatskih muenika na Udbini o. g. Molimo Vas da ih se u tom smislu i pridravate na dobro svih hodoasnika. U išekivanju susreta na Udbini od srca Vas u Kristu pozdravljamo. Na vašemu putu neka vas prati zagovor hrvatskih muenika.

Odbor za proslavu
Dana hrvatskih muenika
na Udbini

 
SABRANA DJELA MILE PRPE: TRAI SE IZDAVA ILI SPONZOR
etvrtak, 09 Rujan 2010
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=7963:sabrana-djela-mile-prpe-trai-se-izdava-ili-sponzor&catid=27:knjievnost-i-umjetnost&Itemid=111

U cilju podrške i poticanja kulturnog stvaralaštva hrvatskih umjetnika u Domovini i dijaspori, trai se izdava ili sponzor za prvo izdanje novog, velebnog djela hrvatske i svjetske knjievnosti, autora Mile Prpe.

ARBORETUM POETICUM
(Sabrana djela)
Koliinski, tekst Arboretuma, po prilici, odgovarao bi skoro ukupnom tekstu Biblije. Djelo je nastalo u vrlo kratkom vremenu od nekih desetak godina, s nevjerojatnom lakoom, pod vrlo snanim nadahnuem koje se osjea u svakoj rijei, u svakom stihu, u svakoj misli, i toliko snano djeluje na itatelja da ga naprosto ponese, a sadravao bi sljedea autorova djela;
1.      KRALJ VJEKOVA, (Izdan kao trojezina knjiga) duhovna poema, himna ljudske savijesti, (preveden na nekoliko jezika) koji  ve sad postaje dio svjetske kulturne baštine. Knjigu je svojevremeno zatraio i UNESCO. Predgovor o. Bonaventura Duda (stihovi)

2.      GOZBA IVOTOM, (izdana knjiga), knjiga koja se sastoji od pet zbirki pjesama i to: Perpetua, Pladanj, Cvjetna rapsodija, Miris dunja, a naknadno dodana i peta zbirka - Ples sa suncem, s više od pet stotina pjesama. Knjiga, (iz koje brojni skladatelji uglazbljuju  pjesme), krcana je antologijskim pjesmama.

3.      SONETNA RAPSODIJA, zbirka s 444 soneta izuzetne poetske i lirske ljepote, širokog tematskog raspona i intime pjesnikovog duha. (stihovi)

4.      GLORIA MUNDI (Slava svijeta), (9100 stihova)  u knjizi su obraene 444 po autorovom izboru vane linosti iz povijesti svijeta. Svakoj linosti  posveeno je dvadeset stihova, poem od  asirskih kraljeva, egipatskih faraona, biblijskih i starogrkih linosti, znamenitih kraljeva, vojskovoa, kipara, slikara, knjievnika, pjesnika, filozofa, skladatelja, izumitjela, znanstvenika,  znamenitih papa, glumaca, redatelja, politiara i sl. sve do pape Wojtile.

5.      POELO POELA (Elementum elementorum). Metafiziko filozofsko djelo u stihovima. Središnje djelo Prpine filozofije iz kojeg se  ta filozofija razvila u sedam pravaca. Poelo poela je knjiga postanka i sadri traktat o (anti)materiji i (anti)prostoru, traktat o velikom prasku, traktat o  Svemiru i Zemlji, traktat o Bogu, traktat o flori i fauni, traktat o ovjeku, traktat vizualne prostorne percepcije i zakljuni traktat. (Predgovor akademik Prof. Dr. Andre Mohorovii)  Djelo je prepjevano na esperanto. (stihovi)

6.      FILOZOFIJA OVJEKA (Kroz pisma preuzvišenom Teofilu dvije tisue godina poslije) (izdana knjiga). Epistolarno djelo s 68 pisama. Svako pismo sastoji se od 64 stiha. Osvrt na posljednje dvije tisue godina ljudske civilizacije. ita se na dah. (stihovi).

7.      ECCE HOMO knjiga s 514 psalama. Duboko eshatološko teološko djelo. U knjizi je obraeno u stihovima 460 Kristovih misli. Svaki psalam ima 12 stihova. Djelo je vrlo visoko ocijenjeno  od strane uglednih teologa i crkvenih dostojanstvenika

8.      GLORIFIKACIJA IVOTA, knjiga sadri 1760 vlastitih autorovih gnoma (misanih izreka). Brojne se nalaze na Internetu i prenose se na sve strane i citiraju

9.      PHILOSOPHIA NATURALIS filozofsko djelo o Svemiru ima 8080 stihova. Vizualni pregled svemirskih prostranstava otvara se pred itateljem snanim slikovnim opisima... poput pravog filmskog prikaza.

10.  PROVISIO POSTERI TEMPORIS ( slob. prijevod -  Briga za budunost). Dramatino ekološko djelo u stihovima. Hipotetska pria o opozivu flore i faune jer je ovjek kao upravitelj i tuma prirode nedovoljno uva.

11.  PRELAZAK U TRANSCENDENTNO. Poema o transcendenciji. (stihovi)

12.  KNJIGA IVOTA, knjiga u kojoj je, u formi romana, u vrlo napetoj prii izanalizirano oko stotinjak biljaka i ivotinja s aspekta da li su nastale kao rezultat kreacije ili spontane evolucije. Knjiga stvaranja flore i faune. (proza)

13.  KNJIGA KOLUMNI I NOVELA (u ovu knjigu ušlo bi oko dvjesto kolumni i novela objavljenih uglavnom na internet portalima, ali i u nekim drugim medijima (asopisima i sl.), a koje su izazvale vrlo veliki interes kod italake  publike u domovini i dijaspori, kolumne koje su prenosili brojni Internet portali i poneke radio postaje u domovini i dijaspori, tako da je  autor gospodin Mile Prpa  danas neusporedivo  najcitiranija  osoba meu Hrvatima u svijetu.


U stihovnom dijelu, ARBORETUM POETIKUM  broji  oko 50.000 stihova. Knjiga bi bila ilustrirana s nekoliko desetaka originalnih autorovih slikarskih radova.

Prpa je, u slikarskom dijelu stvaralaštva, i autor oko 600 ulja na staklu, (nije naiva) vrlo originalnog slikarstva, savršene izrade i kolorita (kao da nije raeno ljudskom rukom), koje ne spada niti u jednu poznatu likovnu doktrinu ili konvenciju. Slike su  razliitih formata od onih manjih pa sve do onih velikih.

Takoer je i autor grandioznog slikarskog projekta HRAM MINIJATURA s ukupno 2.160 majstorskih minijatura, ulja na papirusu, saetih u pedeset poliptiha. Prpino slikarstvo je dvostruki potpuno novi proboj u likovnosti, jer je u dva navrata došao do udesnih novih otkria u nainu slaganja boja. Prpino slikarstvo strunjaci su ocijenili kao najoriginalnije u povijesti  slikarstva (Dr. Vinko Zlamalik, akademik Mohorovii) i dosad potpuno nepoznatim u bilo kojoj doktrini ili likovnoj konvenciji. To je novi  još nevieni likovni svijet i nudi revolucionarne promjene u likovnoj umjetnosti.

Pomognimo ovom istinskom umjetniku, jer kod slubenih likovnih i knjievnih krugova u Domovini, naišao je na neprobojni zid šutnje i ima tretman - kao da ne postoji. Treba pogledati web stranice na Internetu (Mile Prpa) – slikarstvo (minijature i ulja na staklu), te poezija. Autor ve 30 godina u Domovini bezuspješno trai velike izlobene galerije, a i knjievni listovi su mu odreda nedostupni.

„Ako nekome smeta brza brdska rijeka, pa joj zato gradi ustavu –  dobit e još raskošniji slap“ (Prpa)

“ivot mi ne daje pravo da budem jai i viši od drugih, ali mi daje pravo da dajem od sebe i jae i više od drugih." (Prpa)

"Pjesnikom se postaje kad se doivi rascvat duše, pa se u svakom biu vidi dragost, u svakoj stvari ljepota, a svaki se šum uje kao glazba nade”
(Prpa)


“U tom mnoštvu stihova Prpa je doivio potpuni rascvat duše, i ega se god dotakne, poput mitskog Mide, pretvori u pjesniku sliku, stih, strofu ili pjesmu!”

(Prof. Grga Rupi)

Opus kreacija autora Mile Prpe zauzima u slikarstvu  posve individualni poloaj... Magian svijet boja u ovom opusu fascinira sveobuhvatnom harmonijom varijacija odreene skale tonova. Kompozicija impresionira jedinstvenom harmonijom boja, a prostor dominacijom homogenih tonova koji proimaju cjeloviti ciklus“

Akademik Prof. Dr. Andre Mohorovii (1996)

„Stoga njegovo izraavanje nije ropstvo ili podinjavanje bilo kojoj poznatoj doktrini ili likovnoj konvenciji... Slikarstvo je stvar duha, rekao je Leonardo da Vinci.

Umjetnik Prpa nam je pokazao da je slikarstvo istovremeno i poezija.“

Prof. Dr. Vinko Zlamalik (1975)

Molimo potencijalnog izdavaa ili sponzora da se javi izravno autoru: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

Hrsvijet.net
 
ZLOINI IZ 2. SVJETSKOG RATA - U SLOVENIJI OTKRIVENA NOVA MASOVNA GROBNICA
Srijeda, 08 Rujan 2010
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/85298/U-Sloveniji-otkrivena-nova-masovna-grobnica.html

Datum objave: 07.09.2010 20:58

Autor: tportal.hr/Hina

U Sloveniji je sredinom prošlog tjedna otkrivena nova masovna grobnica s oko 700 rtava stradalih netom nakon što je završio Drugi svjetski rat, objavili su slovenski mediji.

Po mišljenju austrijskih povjesniara, koje u utorak prenosi austrijska agencija APA, u masovnoj grobnici u šumi nedaleko od sela Leše kod gradia Prevalje, nekoliko kilometara od granice s Austrijom, vjerojatno su meu tih 700 rtava i ostatci stotinjak austrijskih dravljana. Rije je, kako se pretpostavlja, o Austrijancima koje su potkraj rata uhitile postrojbe Titovih partizana u austrijskoj pokrajini Koruškoj i prebacile ih u Jugoslaviju gdje su, kako se sumnja, ubijeni.

Marko Štrovs, koji u ime slovenske vlade vodi povjerenstvo za otkrivanje i obiljeavanje masovnih grobnica iz vremena rata i poraa, kojih je na slovenskom teritoriju do sada otkriveno više od 600, izjavio je za slovenske medije da je sredinom prošlog tjedna sondirana i istraena lokacija nedaleko od sela Leše, za koju se i prije na osnovi izjava svjedoka sumnjalo da sadri posmrtne ostatke rtava poratnih pogubljenja.

Štrovs je izjavio da se u jami duine 21 i širine tri metra nalazi vjerojatno oko 700 rtava, što je iznenadilo istraitelje koji su s obzirom na prijašnja spoznaje oekivali oko stotinu trupala.

rtve su, kako je dodao, muškog i enskog spola, civili, a ubijene su potkraj svibnja 1945, nakon što su do sela dovezene kamionima, a onda otjerane da pješice hodaju do gubilišta.

rtve su ubijane u kleeem poloaju, s rukama vezanima na leima, a na nekim tijelima naeni su tragovi ozljeda od vatrenog oruja, izjavio je Štrovs. Slovenski mediji navode da su u masovnoj grobnici vjerojatno i bogatiji Slovenci iz okolice koje su komunistike vlasti nakon rata smatrale klasnim neprijateljima.

Po Štrovsovim rijeima, iz izjava svjedoka i navoda mjesnog stanovništva dade se zakljuiti da su ubojstva u šumi kod Leše, nedaleko od kapele Svete Ane, poinjena potkraj svibnja 1945. Sondiranjem terena i oznaivanjem sada je ta masovna grobnica i slubeno potvrena te uvrštena na popis do sada prikrivenih ratnih i poratnih grobišta kojih je otkriveno više od 600 na teritoriju cijele drave.

Sondiranju masovne grobnice nazoili su predstavnici sudstva i policije te povjesniari, a mjesto je zaštieno dok se ne odlui hoe li biti pokrenut postupak za zloin protiv zasad nepoznatih poinitelja. Štrovs je ocijenio da dodatne istrage vjerojatno nee biti jer se vjeruje da su poinitelji ve mrtvi.

Mogue je da e rtve ostati na mjestu gdje su ubijene, a mogua je i njihova ekshumacija i premještanje na neko drugo groblje ili u kosturnicu, objasnio je Štrovs novinarima. Jedna od mogunosti moebitne identifikacije rtava je i analiza DNA preko njihovih još ivih srodnika, navode slovenski mediji.
 
JO IMA SVJEDOKA POKILJA I PALEA ZRINA - DAMIR BOROVAK
Srijeda, 08 Rujan 2010

Tekst i slike: Damir Borovak

 Zrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Kria pred raseljenim Zrinjanima i hodoasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebake prvostolnice dr. Zvonimir Kurei u koncelebraciji sa vl. Stjepanom Filipecom, upnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi  u nedjelju najbliu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice etnikog pokolja s paleom Zrina, poinjenoga u zoru na Malu Gospu 1943. g.

Ove godine to je ujedno bila 299. obljetnica posvete upne crkve koja je u crkvenim povijesnim dokumentima zabiljeena 14. rujna 1711. godine. Poznato je da zbog palea Zrina 1943.g. danas u Zrinu ne stanuje ni jedan Hrvat i ne postoji ni jedna hrvatska kua. Stoga je bio zanimljiv poziv fra Ivice Petanjaka poslije mise da se oko misnog stola okupe svi oni koji su roeni u Zrinu. Odaziv i nije bilo tako mali. Stoga se moe zakljuiti da još uvijek ima ivih svjedoka pokolja i palea Zrina.

Roeni u Zrinu

Na misnom slavlju nazoili i predstavnici Hrvatskog rtvoslovnog društva. Uz predsjednika prof. dr. Zvonimira Šeparovia nazoili su i lanovi predsjedništva, Ante Beljo koji je ujedno i ravnatelj Hrvatskog informativnog centra te Zdravka Buši i eljko Tomaševi. Profesor Šeparovi je pozvao sve ivue svjedoke palea i egzodusa da se jave kako bi se njihova svjedoanstva zapisala i ouvala za idue naraštaje.

Na misno slavlje uz vei broj hodoasnika koji u Zrin dolaze iz domoljubnih pobuda stigli su i lanovi Hrvatskog domobrana iz Rijeke i Zagreba te hrvatski branitelji i veterani Domovinskog rata. Poslije mise poloeno je cvijee i upaljene svijee podno kria na temeljima spaljene crkve. Potom su hodoasnici krenuli u razgledavanje Crkve sv. Magdalene i utvrde knezova Šubia Zrinskih u kojoj se 1508.g. rodio nezaboravan junak u obrani Hrvatske kraljevine od osmanlijskih osvajaa. Nikola Šubi Zrinski roen u Zrinu a slavno je poginuo 7. rujna 1566. u obrani Sigeta od Turaka.

Ostaje se za zapitati kada e hrvatska Vlada posvetiti duno poštovanje partizansko-etnikim rtvama Zrina te ozbiljno pristupiti povratu komunistiki otete imovine raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima. Takoer ostaje pitanje kada e se ozbiljno pokrenuti obnova hrvatske baštine u Zrinu, jer pomaci u obnovi na utvrdi i Crkvi sv. Magdalene iz godine u godinu su doista sramotno spori. Naalost još uvijek ostaje injenica da se hrvatski barjak ne vije na utvrdi Zrin. Jarbol na kojem je bio zavješen hrvatski barjak demontiran je i još uvijek zatrpan kamenjem, kao posljedica "obnove" koju vodi Ministarstvo kulture RH. 

 

Godine 1508. roen je Nikola Šubi u toj utvrdi koja je tada bila središnje boravište knezova Zrinskih. Moe se pretpostaviti i nadnevak roenja, u prosincu na dan sv. Nikole, jer se neko novoroenom djetetu ime davalo po danu roenja u katolikom kalendaru. Nikola je od rane mladosti ratovao protiv Turaka te se 1529. u 21. godini istaknuo u obrani Bea. Prošao je kroz mnogobrojne okršaje i postao je slavan kad je s 400 Hrvata godine 1542. spasio Peštu od sigurne propasti. Tadašnji suvremenici u Europi naveliko su slavili junaštvo Nikole Zrinskog, govorei da je poslan od samog Boga. Kad je turski sultan Sulejman I. s više od 100.000 vojnika i 300 topova krenuo u šesti vojni pohod na Be, Nikola Zrinski zatraio od svojih 2.500 ratnika, preteito Hrvata, obeanje o poslušnosti i vjernosti do smrti. Prije velike i sudbonosne bitke kod Sigeta 7. rujna 1566. prisegnuo je rijeima: Ja, Nikola knez Zrinski, obeavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu velianstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neu ostaviti, nego da u s vama ivjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao!Svojom hrabrošu i vjernošu Nikola Šubi Zrinski i njegovi vojnici zadivili su tadašnji cijeli kršanski svijet.  Fra Ivica Petanjak, provincijal hrvatskih kapucina i sam je potomak stradalih Zrinjana proitao je lani pismo[i][i]  potpore izgradnji crkve Hrvatskih muenika u Udbini. U pismu su spomenuti detaljni podaci o teškom stradanju u Drugom svjetskom ratu: Mjesto Zrin je prije poetka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preivjeli Zrinjani i danas zovu. Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja. 

Opirnije...
 
U AKOVAKOJ PRVOSTOLNICI BLAGOSLOVLJEN JE SPOMEN-KAMEN ZA CRKVU HRVATSKIH MUENIKA NA UDBINI
Ponedjeljak, 06 Rujan 2010
 Spomen-kamen koji obiljeava masovna stratišta i grobišta u selu Ruševu u Poeštini, gdje su otjerani i ubijeni mnogi akovani (prema izjavama svjedoka njih nekoliko stotina) nakon pada akova u ruke partizana 17. travnja 1945. blagoslovio je 5. rujna u akovakoj katedrali na sv. misi upnik i dekan upe Svih svetih u akovu, vl. Tomislav orluka.

Nakon blagoslova svoje sjeanje na tragini dogaaj kada su odveli njegovog oca i ubili u Ruševu iznio je Stjepan Jakab iz akovakih Selaca, koji je tada bio 7-godišnjak:

"Jedne kasne veeri u travnju 1945. nije se u našoj kui spavalo. Otac je sjedio na niskom kunom stoliu, a ja sam mu bio u krilu. Vladao je strah i tješio me je, te mi je priao prie. U to se zaulo kucanje na prozor. Majka se javila. Bila su to dva odbornika iz sela i pitala su: 'Snašo, gdje ti je ovjek?' Majka je rekla da nije kod kue, a drugi je povikao: 'Šta laeš!' Kua je istovremeno opkoljena s nekoliko partizana. Dvojica, naoruana na brzinu, upala su u sobu i uz grubo ponašanje vezali su mom ocu ruke. Ja sam plakao i drao se za njegove noge. Odbacili su me u kut sobe. Moj otac je otišao bez pozdrava i to nam je bila uasna no. Odveden je u kuu jednog odbornika iz sela, a tamo je ve bilo ljudi. Pomoi nije bilo, samo bespomoni pla. Idueg, proljetnog travanjskog, sunanog i prohladnog dana po kaldrmi se dobro ulo koraanje i topot. Narod je izašao van, a izašli smo i majka i ja. Prolazila je kolona zarobljenika vezanih po etiri i tjerani su prema brdima, prema Ruševu. Bilo ih je oko 40 razliite starosne dobi. Moj otac je bio trei u prvom redu.

Nakon 3 tjedna stigla je poruka da su pobijeni i zakopani. ovjek koji ih je zakapao našao je sliku, prema kojoj je ustanovio da su to ljudi iz Selaca. Odmah se traio nain kako ih dovesti i ponovno je trebala dozvola seoskog odbora. Uz pomo komesara Zupia krenuli su zaprenim kolima prema Ruševu i dobro se sjeam da je on sjeo u prva kola i vjerojatno, da nije bilo njega, ne bi ih bilo mogue dovesti. Majka je priala da su Selani bili zakopani u gornjem redu i kada su ih vadili nije bilo puno zemlje. Svatko je po nekoj oznaci prepoznao svoje, tako da je sedam Selana dovezeno u selo.
Zaprena kola s mojim ocem bila su postavljena nekoliko sati u našem dvorištu. Otvorili su škrinju i tko je htio, mogao ga je vidjeti. Plakao sam, jer mi ga nisu dali vidjeti. Ipak, skoio sam na kola i vidio sam ga, a bolje da nisam. Dugo sam poslije toga trpio strah. Nije imao nos, uši i oi, a stric mi je kasnije rekao da je zaklan i pretpostavljam da su bili ivi mueni. Sahranjeni su 16. svibnja 1945. na groblju u akovakim Selcima." - završio je vidljivo potresen svoje svjedoenje Stjepan Jakab, danas 73-godišnjak.

Po završetku mise spomen-kamen su djeca rtava iz Ruševa, Blaenka Rac r. Verhas i Stjepan Jakab predali spomen-kamen lanovima Motokluba akovo, koji e ga predvoeni predsjednikom kluba Miroslavom Lasiem isom odvesti u Udbinu. Ruševski spomen-kamen bit e, izmeu ostalih, prikazan u ulaznoj procesiji na sv. misi u subotu, 11. rujna prigodom blagoslova novoizgraene Crkve hrvatskih muenika na Udbini na Dan hrvatskih muenika. Materijal od kojega je kamen izraen je s podruja Ruševa, a svoj rad  i obradu je donirala tvrtka "Kamen-Štimac" iz Kuševca.

Na Dan hrvatskih muenika iz akova e biti organizirano spomen-hodoaše u Udbinu. Prijave se zaprimaju u upnom uredu Svih svetih u akovu gdje se mogu dobiti dodatne informacije. Organizatori ovog spomen-pohoda su Hrvatski obredni zdrug "Jazovka" - Krilo akovo, Hrvatsko društvo politikih zatvorenika - Ogranak akovo i upni ured Svih svetih u akovu.

Predsjednik HOZ-a Jazovka, Krila akovo: Pero Šola
 
BORIEVAC - TRAGINA POSLJEDICA USTANKA U SRBU
Nedjelja, 05 Rujan 2010

Tekst i slike: Damir Borovak 

Borievac, 4. rujna 2010.


I ove se godine uz ostatke upne crkve Roenja Blaene Djevice Marije odrala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice upe
Male Gospe. Uz domaine iz Like okupili su se potomci Borievljana iz okolice upanje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio upnik fra Robert Jozipovi, uz sveenike fra Vladu Tadia i bivšeg upnika fra Jakova Prcelu.

Do stradanja Borievca došlo je kao izravna posljedica etnikog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obiljeavan kao antifašistiki. Proslava lanog antifašistikog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragine posljedice u Borievcu. Povijesne injenice govore o srpskoj pobuni
27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zloin u oblinjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu baena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezi. Najmlai Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.

Zatim slijedi Borievac. U noi izmeu
1. i 2. kolovoza 1941. g. Borievljani su bili prisiljeni pobjei u Kulen Vakuf. Kada su srpski pobunjenici ušli u Borievac, zapalili su upnu crkvu, palili napuštena imanja i pobili preostalo uglavnom starako hrvatsko stanovništvo. Poinili su zloine i u ostalim mjestima u okolici. Uz Brotinju i Borievac, stradala su Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac. Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina izbjeglih Hrvata iz Borievaca i tamošnjih muslimana. Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Borievac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Najviše Borievljana naselilo se u Bjelovar. Rauna se da je 1941. prognano, poubijano i raseljeno više od dvije tisue Borievljana. Za taj zloin nitko nikada nije odgovarao.

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva prof. Zvonimir Šeparovi i predsjednica Udruge Borievac prof. Jadranka Matašin, uz lanove društva zapalili su svijee i pomolili se za sve rtve Borievca  

Opirnije...
 
ODA HRVATSKIM MUENICIMA - MILE PRPA
Petak, 03 Rujan 2010
 

O D A
HRVATSKIM MUENICIMA

 Lijepa naša - tuna lica.
Tuna lica i suzna oka!
Zemlja nam je kosturnica
Kuda duga i široka!

Ustajte, kosti starih dana!
Ustajte, kosti Derenina-bana!
Ustajte, kosti Zrinskih-Frankopana!
I vi, kosti mrtvih domobrana!

Domovina plae, sinci mrli.
Svud se krvca muenika lila.
                                                                    ivi bili pa ih strli –
                                                                    Smrt svoja raširila krila.

                                                                    Vjekovi tekli, majke cvile,
                                                                   Nigdje zore da zarudi.
                                                                  Suze boli svud se lile
                                                                    Al' još im nada usred grudi.

                                                                           Mile Prpa
                                                                           Zagreb, 01. rujna 2010
.

                                                   (Prilog posveti Crkve hrvatskih muenika na Udbini 11. rujna 2010.)
                                                                           Fotografija: Arhiva HD-a

 
GENERALA MARKAA SE BEZ DOKAZA DODATNO TERETI
Srijeda, 01 Rujan 2010

Obrana generala Mladena Markaa u završnim je rijeima pred Haškim sudom poruila da su tuitelji u završnom podnesku bez navoenja ikakvih dokaza po prvi puta sugerirali da je Marka naredio progon, a u Gruborima ubojstvo, da je znao da njegove snage ine zloine nad srpskim stanovništvom, kao i da je bio prisutan dok su zloini poinjeni. Tuitelji tvrde da je Marka propustio poduzeti potrebne mjere za progon poinitelja u Gruborima iako su dokazi pokazali da su takvi koraci bili u nadlenosti kriminalistike a ne specijalne policije, kazao je branitelj Tomislav Kuzmanovi. Tuitelj nije uspio dokazati vezu izmeu poinjenih djela i propusta zapovjednika, rekao je. Tuitelji tvrde da je sudjelovao u prikrivanju zloina u Gruborima, a dokazi pokazuju da su do Markaa samo dolazila izvješa o voenju oruanih borbi u Gruborima, rekao je Kuzmanovi.


Završne rijei obrane dovršio je drugi Markaev branitelj Goran Mikulii koji je pozvao suce da utvrde da je oruani sukob u Hrvatskoj prestao 8. kolovoza ime bi otpale gotovo sve optube protiv Markaa. On je pozvao vijee i da ne primijeni doktrinu udruenog zloinakog pothvata koja podsjea, kako je rekao, na koncept optubi za rušenje socijalistikog poretka u bivšoj Jugoslaviji i na srednjevjekovnu pravnu praksu.


Na kraju je Mikulii poruio vijeu da je moralno i pravno upitno uvrštavanje mrtvih osoba, koje se nemaju mogunosti braniti a iju je kaznenu odgovornost tuitelj na taj nain prejudicirao, u lanove udruenog zloinakog pothvata, podsjeajui da je to uinjeno bivšem predsjedniku Franji Tumanu i njegovim najbliim suradnicima Gojku Šušku, Zvonimiru ervenku i Janku Bobetku. Slino vrijedi i za ive osobe meu kojima su Ivan Jarnjak, Mirko Norac, Miljenko Crnjac, Rahim Ademi, kao i Jure Radi, Mato Lauši, Joško Mori koji su pozvani kao svjedoci u Haag a kojima je takoer uskraeno pravo na odgovor, a etiketirani su kao supoinitelji u zloinakom pothvatu.


Obrane: Generali nepravedno u zatvoru

 

Nakon juerašnjeg oštrog starta obrana generala Ante Gotovine jutros je nastavila istom oštrinom. Odvjetnik Luka Mišeti svoju je tvrdnju kako je tuiteljstvo preuzelo ulogu "avoljeg odvjetnika" i zapravo nasuprot razumnim objašnjenjima obrane, ponudilo samo teorije zavjere, jutros dodatno pojaao detaljnim rušenjem argumenata tuiteljstva, koje tvrdi da je Gotovina sudjelovao u zloinakom pothvatu jer je propustio sprijeiti zloine.


Mišeti takoer smatra da je sud napravio opasan presedan iznosei nove dokaze u završnoj rijei, iako to nije sudska praksa. Dokazi se iznose tijekom suenja, podsjea, kako bi ih vijee moglo provjeriti i ispitati njihovu vjerodostojnost, ali i kako bi obrana mogla na te dokaze odgovoriti. Pritom podsjea kako tuiteljstvo nije svoje dokaze suprotstavilo primjerice ve spomenutom svjedoenju generala Anthonyja Raya Jonesa, koji je posvjedoio da je po njegovoj procjeni Gotovina uinio sve što je trebao u sprjeavanju i kanjavanju zloina, te da ni on osobno ne bi na njegovu mjestu uinio više.

 

Nadalje, unato injenici da je pokojni Gojko Šušak zatraio da zapovjednici tijekom akcije Oluja, moraju sprijeiti bilo kakvo nekontrolirano ponašanje, pljake i pale, tuiteljstvo smatra kako se Šušak pretvarao. Mišeti se pita, pred kim i zašto, i postoje li svjedoanstva za takvo što? Istu izriitu zapovijed izdao je i general Gotovina, kae Mišeti te pritom za to iznosi niz dokaza, meu njima i pismenu naredbu da svi koji su prekršili enevske konvencije i vojnu stegu budu najstroe kanjeni.


Nakon što je Mišeti zatraio oslobaajuu presudu, Gotovinin drugi odvjetnik, Gregory Kehoe dodatnim je argumentima nastavio dokazivati kako tuiteljstvo zapravo za svoje teze nema dokaza, te da je potrebno provjeriti tonost svega što je tuiteljstvo reklo. Jedan od primjera je i injenica da tuiteljstvo u šest sati završne rijei nije spomenulo svjedoenje upanijskog dravnog odvjetnika u Zadru Ivana Galovia koji je svjedoio da je nakon Oluje procesuirao gotovo 300 predmeta.


Payam Akhavan, Gotovinin odvjetnik, završavajui završnu rije obrane, upozorava kako tuiteljstvo pokušava izbrisati granice izmeu ratnih zloina i alosnih posljedica rata. Odluke da se ovaj sluaj proglasi ratnim zloinom, mogao bi imati nesagledive posljedice, tvrdi Payam.


Stephen Kay: ermak u krivo vrijeme na krivom mjestu


Po završetku završne rijei Gotovinine obrane, onu generala Ivana ermaka zapoeo je njegov odvjetnik Stephen Kay. Kay smatra kako je ermakova jedina krvinja to što se našao u krivo vrijeme na krivom mjestu, te da je danas u Haagu samo iz razloga jer je trebalo procesuirati tri hrvatska generala, pa se kao jedno od njih pojavilo i ermakovo ime. Kay je istaknuo kako postoje više nego jasni dokazi da je general ermak ne samo sudjelovao u prevenciji i trudio se da se zloini sprijee, ve i da je prenosio informacije vojnoj policiji. Optube da je filtrirao izvješa,  nemaju dokaza, rekao je Kay.


Izvor: Hrvatska radio televizija
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=85328&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=d0ca05518b
31. 08. 2010.

 
STRAH OD "HAKOGA NOVOGA MJESTA" - MILE PEORDA
Srijeda, 01 Rujan 2010

Mile Pešorda
Strah od „Haaškoga Novog Mjesta“
(kolumna Eurogledi) - 27. kolovoza 2010.

Zašto, u godini 2010., koja je znamenovana  dvadesetom obljetnicom tridesetsvibanjskoga uskrsnua hrvatske dravnosti i znakovitoga povijestnoga izkoraka ispod okupacijske srpske strahovlade (tako vješto desetljeima kamuflirane komunizmom, samoupravnim socijalizmom i jugoslavenstvom) i  petnaestom obljetnicom slavodobitnike Oluje, Hrvatima nije dano istinski proslavljati, niti doma a niti u svijetu, ni simpozijski ali ni  svearski, ovu jubilejsku godinu u obzoru steene nacionalne neovisnosti i demokracije?  

Neki od moguih odgovora na postavljeno pitanje nalaze se u cjelovitoj rašlambi amerikoga povjesniara Jeffreya  Kuhnera, iz  2005. godine, u kojoj se podsjea na trajnu, i neposustalu,  antihrvatsku strategiju Srbije posljedicom koje bijahu„masovna ubojstva i progoni Hrvata od ruke rasistikih etnika Drae Mihailovia“ (pop-ujievskih zloinaca, nedavno „rehabilitiranih“ i u hrvatskom Srbu!), „pokolji stotina tisua hrvatskih protivnika komunizma od strane Titovih partizana i divljaki progon Katolike crkve, kao i Miloševiev genocidni rat radi uništenja mlade hrvatske demokracije“ (kroatocid, netom gotovo posve zanijekan ili do krajnosti relativiziran, na štetu istine i pravde i europske demokratske budunosti Hrvatske, stanovitim postupcima i izjavama i samoga predsjednika RH!).

Opirnije...
 
POZIV NA HODOAE U BORIEVAC 4. RUJNA 2010. GODINE
Utorak, 24 Kolovoz 2010
ONI IMAJU PRAVO NA SJEANJE,
MI NEMAMO PRAVO NA ZABORAV!

Pozivamo sve lanove Udruge Liana upe Borievac, upljane i simpatizere na hodoaše i misno slavlje
upe Roenja Blaene Djevice Marije, Borievac
4. rujna (subota) 2010. godine u 11 sati

Udruga Liana upe Borievac Bjelovar

Pri povratku s hodoaša obilazak crkve Hrvatskih muenika na Udbini

Kontakt osobe za Bjelovarski autobus:
JOSIP BABI: 043/ 234 – 274
MARKO PAVII:  043/ 231 – 581

Kontakt osobe za Zagreb:
NIKOLA PAVII: 01/2445977 ili 091/ 784 7470

Kontakt osobe za autobus upanja:
MARKO PAVELI : 098/ 652 984

Kontakt osobe za Rijeku i Primorje:
KRPAN-BEBI MARIJA: 051/231 -952;  051/233 – 522
DOŠEN IVE: 051/676 - 860
 
POZIV NA HODOAE U ZRIN 5. RUJNA 2010. G.
Utorak, 24 Kolovoz 2010
NA TEMELJIMA SPALJENE I PORUŠENE
UPNE CRKVE NAŠAŠA SVETOG KRIA

U nedjelju 5. rujna 2010. u 11 sati

Organizacija autobusa hodoaša iz Zagreba 
HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA

Kontakt i upiti:
Ante Beljo 098 318 842 ili
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Jadranka Lui – 099 504 5114
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

- polazak iz Zagreba autobusima u 5:30 sati

  ispred Koncertne dvorane Vatroslava

  Lisinskog - Trg Stjepana Radia 4
- cijena putovanja iz Zagreba, ukljuujui ruak,

  iznosi 110 kn, a ako se prijavite za hodoaše i u

  Udbinu 12. rujna 2010. g. cijena oba puta je

  240,00 kn.

- uplate moete obaviti kod naših povjerenika ili

  u uredu Hrvatskog rtvoslovnog društva, Ilica

  36/I/dvorište, Zagreb, u etvrtak, 2. rujna od

  15:00 do 20:00 sati ili eventualno u autobusu


Za prijave i daljnje informacije obratite se i/ili 
nazovite naše povjerenike:
Kata O. 01-4848-634, Monika P. 01-6526-378
Mile S. 098-281-744, Ante B. 01-4826-040
Josip M. 091-481-1367, uro K. 099-662-0417, Milan Z. 098-491-444



Godine 1508. roen je Nikola Šubi najvjerojatnije u toj utvrdi koja je tada bila središnje boravište knezova Zrinskih. Moe se predpostaviti i nadnevak roenja, u prosincu na dan sv. Nikole, jer se neko novoroenom djetetu ime davalo po danu roenja u katolikom kalendaru. Nikola je od rane mladosti ratovao protiv Turaka te se 1529. u 21. godini istaknuo u obrani Bea. Prošao je kroz mnogobrojne okršaje i postao je slavan kad je s 400 Hrvata godine 1542. spasio Peštu od sigurne propasti. Tadašnji suvremenici u Europi naveliko su slavili junaštvo Nikole Zrinskog, govorei da je poslan od samog Boga. Kad je turski sultan Sulejman I. s više od 100.000 vojnika i 300 topova krenuo u šesti vojni pohod na Be, Nikola Zrinski zatraio od svojih 2.500 ratnika, preteito Hrvata, obeanje o poslušnosti i vjernosti do smrti. Prije velike i sudbonosne bitke kod Sigeta 7. rujna 1566. prisegnuo je rijeima: Ja, Nikola knez Zrinski, obeavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu velianstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neu ostaviti, nego da u s vama ivjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao! Svojom hrabrošu i vjernošu Nikola Šubi Zrinski i njegovi vojnici zadivili su tadašnji cijeli kršanski svijet.  Fra Ivica Petanjak, provincijal hrvatskih kapucina i sam je potomak stradalih Zrinjana proitao je lani pismo[i][i]  potpore izgradnji crkve Hrvatskih muenika u Udbini. U pismu su spomenuti detaljni podaci o teškom stradanju u Drugom svjetskom ratu: Mjesto Zrin je prije poetka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preivjeli Zrinjani i danas zovu. Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja.

Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, što poginulo što pobijeno,  213 osoba. Preivjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto. ene i djeca su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni veinom u etiri sela pokraj akova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Iako je Zrin u Hrvatskoj, iako su u njemu ivjeli samo Hrvati, do danas se nijedan Zrinjanin nije smio vratiti na svoje ognjište. ak ni danas nijedan Zrinjanin ne moe ostvariti pravo da mu se vrati bar komadi zemlje gdje mu je nekada stajala kua. upna crkva Našaša Svetog Kria srušena je do temelja, od nje nije ostao ni kamen na kamenu. Od kua starog Zrina ne postoji ni jedna jedina. Jedini tragovi predratnog Zrina su ruševine crkve Svete Marije Magdalene u nekadašnjem groblju i starog grada. Nakon 'Oluje', od 1996. godine pa na ovamo, preivjeli Zrinjani, njihovi potomci i prijatelji, svake se godine okupe u Zrinu u nedjelju koja je najblia blagdanu Male Gospe. Na Malu Gospu 1943. zvona su zadnji puta zvonila i zadnji puta je odrana procesija kod crkve Svete Marije, a sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje.


[i][i] Pismo je upueno 2008.g. upniku Crkve hrvatskih muenika u izgradnji na Udbini
 
REBALANS MORALA - MILE PRPA
Nedjelja, 29 Kolovoz 2010
Što to znai kada se u proraunu neke drave, ili u nekoj proizvodnoj firmi i sl. radi rebalans? Objašnjenje proizlazi iz same rijei – rebalans. Rebalansirati, dakle ponovno napraviti balans ili ujednaenost ili ravnovjesje izmeu prihoda i rashoda. Postoje dvije vrste rebalansa onaj negativni kad je rashod vei od prihoda i onaj pozitivni kad su prihodi vei od rashoda. Ovaj drugi je vrlo rijedak, moda se spominje u zemljama koje ive na izvorima nafte.

Vlada RH našla se na stotinu muka kako pokriti veliku razliku izmeu rashoda i prihoda. itajui dnevne tiskovine, kojima inae baš previše nikada nisam vjerovao, taj raskol izmeu prihoda i rashoda iznosi oko 14 milijardi kuna ili oko dvije milijarde eura. Zgodno!? Ako se oni u vladi smiješe na toliki nepokriveni rashod, na njih se moe primijeniti samo ona narodna izreka – uvaj se vedrog neba i nasmijanog gazde.

Ma kakav god rebalans da napravimo, on nee uspjeti ili e samo privremeno uspjeti. Bilo što da se poduzme (restrikcije potrošnje, primanja i sl.) ili nova zaduenja u inozemstvu u pravcu ravnovjesja dravnih prihoda i rashoda to jednostavno nee niti moe uspjeti. Onaj koji ita ovaj tekst – pitat e se zašto?!? Zato jer treba najprije rebalansirati uzroke koji su doveli do takvog stanja dravnog prorauna.

Temeljni problem hrvatske politike gotovo od samog poetka pa sve do danas, na brojnim podrujima društvenog i politikog, a posebno gospodarskog djelovanja – je nemoral! Rasipništvo ga prati u stopu kroz bolesni karijerizam politikih i gospodarskih skorojevievskih struktura.
Opirnije...
 
ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA - IVAN JAKLIN
Nedjelja, 29 Kolovoz 2010
ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA

Dan hrvatskih muenika 11. rujna 2010. godine, kada e biti posveta Crkve hrvatskih muenika na našoj Udbini moda je trenutak da zastanemo i pogledamo put Crkve u Hrvata koji se odvijao tijekom naših ivota. Nas, trenutno ive Crkve u Hrvata, koji uvamo Krst asni i brinemo za Slobodu našu koju nam u znamen ostaviše uvijek Bogu vjerni prei naši i Slobodu za koju se izborismo mi i sinovi naši.

Zaboravan smo i udan Narod. Narod koji se Bogu moli i Majku Boju štuje i voli kao roenu mamu. Taj Narod iz Bogu i Petrovu nasljedniku uvijek vjerne Hrvatske, toliko psuje i proklinje naše najvee svetinje. Prema nekim podatcima koji se skrivaju od oiju usnule javnosti, samo u ovih prvih deset godina na poetku Treega milenija broj usmrenih, onih nevinih, neroenih na našim „rodilištima“ ispisuje stravinu brojku veliine dva moja grada Varadina. I to se dogaa tu meu nama, i u našim obiteljima „uvijek vjerne Hrvatske“. Najradije bih poput starozavjetnoga proroka Jeremije kriknuo Bogu:

„ Vrati nas k sebi, Gospodine, obratit emo se,
obnovi dane naše kao što neko bijahu.                  
Il' nas hoeš sasvim zabaciti i na nas se beskrajno srditi? “
 

Prije samo 31 godinu kao Crkva u Hrvata slavili smo Branimirovu godinu. Tisuu i stotu obljetnicu prvoga meunarodnoga priznanja Hrvatske koje nam je kao Narodu dinoga kneza Branimira poslao u vidu pisma i blagoslova dobri papa Ivan VIII.

1979. godina. Naš prvi susret s "Papom iz daleke zemlje" poetkom svibnja u Rimu. Branimirova godina. 15.000 Hrvata hodoasnika iz cijeloga svijeta, od Australije do Skandinavije, od Amerike do Afrike i Azije. I ona prva Misa na hrvatskom jeziku u Crkvi svih crkava u Rimu. I Papina rije nama: "Dragi moji Hrvati, Papa vas voli, Papa vas grli i prima, Papa vas blagosliva". Pralik Gospe Velikog hrvatskog zavjeta bio je s nama u Rimu, i Papa ga je blagoslovio. Bio je s nama i na domovinskom slavlju u Ninu, na polju Grgur, ujesen iste godine u nazonosti sada ve 300.000 hodoasnika. Nin je bio vrhunac, jer sva slavlja nakon njega bila su tek normalan hod osviještenog vjernikog puka. Nin nam je zacrtao program: "Hrvatska katolika obitelj dnevno moli, a nedjeljom slavi svetu Misu." Kao znak naše vanjske prepoznatljivosti dobili smo Zavjetni kri, taj simbol pripadanja Crkvi u Hrvata. I dobili smo novu molitvu, Ispovijest vjere Hrvata katolika. Sveti Otac nam je odobrio da ovu molitvu u posebnim prigodnim slavljima smijemo moliti u Misi kao Vjerovanje! U Ninu smo obeali zajedno s našim biskupima da emo ovu molitvu moliti svaku veer u 21 sat, a da e biskupi u to vrijeme blagoslivati svoj vjerniki puk. I našu Domovinu.

Danas naalost ova je molitva nepoznanica ogromnom broju vjernih Hrvata. Zavjetni kri kojeg je pred samo 31 godinu u rukama dralo 300.000 Hrvata, danas se više nigdje ne moe pronai niti kupiti, a kamo li astiti kao znamen naše 14-stoljetne pripadnosti Kristovoj Crkvi. Onih prvih godina nakon Branimirove godine, u mojoj upi je postalo pravilo da smo svakom mladom paru prilikom vjenanja darivali Zavjetni kri, na kojeg su polagali svoju branu zakletvu, da ga ponesu u poetak njihova branoga ivota. A, onda je tih dragih krieva nestalo. Nije mi jasno zašto. Izvorni su se krievi izraivali u Italiji. Izgleda da ih nitko od nas ne zna izraditi. Nevjerojatno.
Kad mi se nedavno enio sin Višeslav, elio sam mu darovati Zavjetni kri, koji nisam nigdje pronašao, osim onog koji resi naš dom i uz kojeg molimo Ispovijest vjere. Ponio je iz svojeg roditeljskog doma repliku kria svojeg imenjaka, kneza Višeslava.

Zašto pišem o tomu?

11. rujna ove 2010. godine opet emo se kao Crkva u Hrvata okupiti na našoj hrvatskoj Udbini. Ispred prelijepe Crkve hrvatskih muenika, tom znamenu naših stoljetnih stradanja. Na kostima pradjedova naših, muenika naših. Crkvi koja poput bijele, nedune golubice tamo na jarbolu nikad potopljene Hrvatske lae klike: JOŠ SAM TU!

Replika Crkvice Svetoga Kria u Ninu, Višeslavova krstionica, Hrvatska glagoljica, Spomen zid stradanja Puka našega kroz stoljea, posebno kroz zadnjih 70 godina, i u središtu svega Euharistijski Isus koji je vladar svih vjekova. Pa tako i jedina uzdanica toliko bolnih posrtanja Naroda našega kroz svu našu tunu povijest.

DOIMO NA UDBINU.

Zahvalimo Bogu za Domovinu našu, za obitelji naše. Molimo za budunost Roda našega.

Moda je za poetak dovoljna Ispovijest vjera Hrvata katolika koju svima Hrvatima dobre volje u privitku dajem na današnjem pismu, ali i na našoj uglatoj glagoljici.

 A, Zavjetni kri?

ISPOVIJEST VJERE
HRVATA KATOLIKA

vrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga.
ivotom elim potvrditi svoj krsni savez s Bogom
i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u
Isusa Krista i vjernost Katolikoj Crkvi.
Svoju oduku polaem u bezgrešno Srce
Presvete Bogorodice Marije.
Amen

Ivan JAKLIN, Varadin
 
PREDSTAVLJANJE NOVE KNJIGE DR. FRA PETRA BEZINE
Subota, 28 Kolovoz 2010
U dvorani upne kue - u upi Sv. Antuna Padovanskog u Prugovu pokraj Splita, u ponedjeljak, dne 30.kolovoza A.D.2010. s poetkom u 18.00 sati bit e predstavljena hvalevrijedna knjiga:

PRUGOVO (Radinje),

najnovije djelo uglednog hrvatskog povjesniara dr. fra PETRA BEZINE.

O knjizi e, uz samog auktora, govoriti:

Mr. fra ARKO MARETI (ex-provincijal Franjevake provincije Presv. Otkupitelja),
fra HRVATIN GABRIJEL JURIŠI, profesor iz Sinja,
fra DUJO BOBAN (upnik u kanadskom gradu Vancouveru) te
BLAENKO BOBAN – gradonaelnik Grada Solina i
MARKO GALI – naelnik Opine Klis.

U glazbenom dijelu programa nastupa prvak Opere splitskog HNK-a – tenor ŠPIRO BOBAN!
 
«« Poetak « Prethodna 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Sljedea » Kraj »»

Stranice 991 - 1020 od 1223
 
Top! Top!